11.066 pregleda

Fluxbox tutorijal, prvi dio – Instalacija

0

Postoji nekoliko vrsta računala: poslužitelji, osobna računala, prijenosna računala, dlanovnici i svima se upravlja nekom vrstom okruženja. Ona se pak mogu podijeliti u dvije veće skupine: naredbeni redak te grafičko okruženje.

Prvo zahtjeva tehnički (relativno) potkovanog korisnika jer se sve naredbe (otvaranje, zatvaranje, stvaranje, brisanje…) računalu prosljeđuju tipkovnicom; upisivanjem naredbi u terminalu (detaljnije). Nasuprot tomu, grafička okruženja korisniku nude vrlo jednostavan način manipulacije datotekama, ali i velik broj alata za administriranje računalom i automatizaciju određenih procesa kako bi se smanjila potreba da korisnik sâm prlja ruke…

Za operacijski sustav GNU/Linux postoji velik broj modernih grafičkih okruženja: GNOME, KDE, Unity, XFCE, LXDE , Mate, Cinnamon… Svako od njih korisniku nudi nešto drugačije iskustvo. Unatoč tome postoje i neke dodirne točke: ikone, radna površina, upravitelj datotekama, upravitelj prozorima (obrub s mogućnošću zatvaranja, premještanja i minimiziranja prozora), alati za administriranje računala: isključivanje i ponovno pokretanje računala, upravljanje korisničkim računima, manipulacija tvrdim i vanjskim diskovima, upravljanje mrežama, instaliranje i brisanje programa…

Često s grafičkim okruženjima, osim programa za administriranje, dolaze predinstalirani neki korisnički alati: pretraživači interneta, klijenti za čitanje elektroničke pošte, uredski paketi, alati za obradu slike, zvuka, videa – zapravo sve što je krajnjem korisniku potrebno za svakodnevan rad na računalu (recimo, popis aplikacija unutar KDE grafičkog okruženja).

 

1. Grafička okruženja i upravitelji prozorima

Koja je onda razlika između upravitelja prozorima i grafičkog okruženja? Na grafičko se okruženje može gledati kao na sloj koji je svojevrsni posrednik između korisnika i operacijskog sustava – korisnik nije izravno uključen u prosljeđivanje naredbā jezgri sustava, nego grafičko okruženje na temelju korisničkog klika mišem šalje sustavu cijeli niz operacija kojih korisnik (opravdano) nije ni svjestan.

Sastavni dio svakog grafičkog okruženja je i upravitelj prozorima. Gnome 2 je koristio Metacity, KDE koristi KWin, XFCE koristi Xfwm, no upravitelji se prozorima mogu koristiti i sami, izvan nekog grafičkog okruženja. Postoji cijeli niz takvih upravitelja, a jedan od popularnijih je i Fluxbox. Instalacijom upravitelja prozorima kao samostalno rješenje, uvjetno se odričete pogodnosti koje pruža ostatak punokrvnog grafičkog okruženja. Pod uvjetno se misli na mogućnost da se svi ti alati naknadno instaliraju bez obzira na to što ne dolaze predinstalirani s upraviteljima prozorima.

Pokrenuta Fluxbox sesija

Pokrenuta Fluxbox sesija

 

2. Fluxbox

Fluxbox je upravitelj prozorima (window manager) pisan C++ programskim jezikom i objavljen je pod MIT licencijom, temeljen je na kôdu Blackboxa inačice 0.61.1, a trenutno se nalazi u razvojnoj inačici 1.3.5. (izvor).

2.1. Instalacija

Fluxbox se – kao i sav ostali softver u Linux svijetu – može instalirati na dva osnovna načina:

  • instalacijom iz repozitorija distribucije (Fluxbox se nalazi u repozitorijima svih popularnijih distribucija: Debian, Ubuntu, Fedora, openSUSE…)
  • kompajliranjem iz izvornog koda koji je dostupan za preuzimanje s Fluxboxovih stranica.

Ovdje će se prikazati oba načina instalacije. Potrebno je samo voditi računa o tome da se GNU/Linux distribucije međusobno razlikuju; ono što je prikazano ovdje, ne mora nužno (iako je velika vjerojatnost da hoće) vrijediti za neku drugu distribuciju. Općenito, postupak je uvijek više-manje jednak, razlike su u sitnicama, a danas gotovo sve distribucije imaju wiki-stranice na kojima se detaljno objašnjava instalacija softvera.

2.1.1. Instalacija Fluxboxa iz repozitorija distribucije

Tutorijal prikazuje instalaciju Fluxboxa na Debianu Wheezy s inačicom Fluxoboxa 1.3.2. Ako već koristite neko grafičko okruženje, sve što trebate je povući samo Fluxbox. Na Debianu i njemu srodnim distribucijama (Ubuntu, Mint…) dovoljno je s root ovlastima u terminal upisati:

apt-get install fluxbox

Isto je moguće i naredbom:

sudo apt-get install fluxbox

pripadate li grupi Sudo.

Upravo bih ovaj način i preporučio! Ako na računalu nemate još ni jedno grafičko okruženje i željeli biste imati instaliran samo Fluxbox, bit će potrebno povući i neke druge pakete (pogledajte dio Instalacija Fluxboxa kao primarnog okruženja).

2.1.2. Instaliranje Fluxboxa iz izvornog kôda

Paketi potrebni za kompajliranje na Debianu Wheezy

Prvo je potrebno preuzeti izvorni kôd – tutorijal objašnjava postupak na Debianu Wheezy s inačicom Fluxoxa 1.3.5 što ujedno i jest najnovija inačice u trenutku pisanja ovih uputa. U nastavku se pretpostavlja da baratate osnovnim naredbama u terminalu poput cd, pwd, ls i sl. Ako niste sigurni u taj dio – prođite ga.

Možda je najjednostavnije preuzeti izvorni kôd s tar.gz ekstenzijom (izravna poveznica). Naravno, važno je znati na gdje je preuzeta datoteka spremljena, pretpostavit ćemo da je to mapa Downloads u mapi home. Nadalje, potrebno je prvo raspakirati arhivu. Za to je potrebno imati instaliran program Tar, a raspakiravanje se vrši naredbom (za konkretni primjer)

tar -xvf fluxbox-1.3.5.tar.gz

Da bi naredba polučila željeni uspjeh mora biti pokrenuta unutar mape u kojoj se preuzeta datoteka nalazi. Naravno, paket se može raspakirati bez obzira gdje se nalazi na računalu, ali onda je potrebno dati punu putanju do datoteke. Primjerice:

tar -xvf /home/korisnik/Downloads/fluxbox-1.3.5.tar.gz

Potrebno provjeriti imamo li instalirane sve potrebne pakete koji omogućuju kompajliranje softvera. Uglavnom bi se svi potrebni paketi trebali instalirati iz repozitorija pozivanjem naredbe

apt-get build-dep package_name

konkretno to znači:

apt-get build-dep fluxbox

Ipak, potrebno je dobro proučiti wiki-stranice distribucije koju koristite jer ponekad prethodna naredba neće biti dovoljna, pročitajte README i/ili INSTALL tekstualnu datoteku unutar mape s izvornim kodom programa koji želite kompajlirati jer se u njima često nalaze popisi svih potrebnih paketa, uputa, alata i postupaka. Nekada međuovisnosti alata i njihovih inačica mogu biti toliko komplicirani da je cijelu stvar jednostavnije i smislenije instalirati iz repozitorija distribucije. Nema razloga patiti se zbog inačice 1.3.5 ako u repozitorijima imate 1.3.2.

Kompajliranje Fluxboxa

Nakon raspakiravanja arhive i rješavanja zavisnosti, potrebno je unutar mape fluxbox-1.3.5 pokrenuti naredbu:

./configure

koja bi trebala pripremiti izvorni kôd za ostatak instalacije. U ovoj će fazi računalo provjeriti jesu li zadovoljeni svi potrebni preduvjeti: pronaći će kompajler, pokušat će povezati sve instalacijske skripte…

Ako ne možete pokrenuti skriptu configure, upišite u terminal (naravno, ako pripadate grupi Sudo):

sudo chmod +x configure

potom:

./configure

Sljedeća je naredba:

make

Riječ je zapravo o paketu koji kontrolira i generira određene dijelove softvera. Zanima li vas više, u terminal upišite man make ili posjetite službene stranice.

Posljednji je korak upisivanje naredbe (kao root):

make install

Nakon toga bi trebao biti instaliran Fluxbox – lagan i izrazito podesiv upravitelj prozorima!

Ipak, da bi se Fluxbox mogao koristiti, potrebno je podesiti postavke na računalu tako da pri prijavi automatski pokreće Fluxbox sesiju.

Pokretanje sesije

Sljedeći je korak dati računalu do znanja da umjesto dosadašnje sesije želimo pokrenuti Fluxbox. Moguća su dva načina:

  • postavljanje sesije display managerom (preporučeno, jednostavnije)
  • uređivanjem tekstualnih konfiguracijskih datoteka

Koristite li neki od “većih” display managera poput KDM-a i GDM-a, ili pak nešto poput Slima, postupak je i više nego jednostavan: prilikom prijave u sustav vašim korisničkim imenom i lozinkom u izborniku display managera odaberite Fluxbox kao željenu sesiju.

Pokretanje Fluxbox sesije u Gnomeovom login manageru

Pokretanje Fluxbox sesije u Gnomeovom login manageru

 

Na Wheezyju se sesija može pokrenuti uređivanjem (ili kreiranjem) datoteke .xsession (primijetiti točku ispred!) u home mapi. U nju dodajte redak:

exec startfluxbox

kako Debianove wiki-stranice (pri dnu) i predlažu. Iz tog je razloga važno prvo proučiti wiki-stranice distribucije koju koristite jer ćete tamo naći najnovije i najtočnije informacije. Fluxboxove stranice spominju i umetanje retka:

exec startfluxbox

u datoteku .xinitrc (postupak), no na Wheezyju tim postupkom nisam uspio pokrenuti sesiju, dok bi na drugim distribucijama moglo raditi. Pogledajte sekciju učestalo postavljanih pitanja na službenim Fluxboxovim stranicama.

2.1.3. Instalacija Fluxboxa kao primarnog okruženja

Većina distribucija nudi i instalacijske medije s različitim “okusima” pa se tako Debian može preuzeti u GNOME, KDE, Xfce i LXDE varijanti. Ne znam ni jednu distribuciju (ne računajući sada već prastare Mint 8 i Salix 13.37) koja nudi Fluxbox po defaultu. U slučaju da radite čistu instalaciju GNU/Linuxa, te se na računalu želi imati instaliran isključivo Fluxbox, prvo će trebati instalirati sustav bez grafičkog okruženja.

Na Portalu postoji tutorijal kako instalirati GNU/Linux općenito, ali u ovom slučaju možda je potrebno zaviriti u izvor poput ovoga: minimalna instalacija Ubuntua. Ne treba do kraja pratiti taj tutorijal jer ćete završiti sa icewm upraviteljem prozora, a ne Fluxboxom (no želite li isprobati icewm – samo naprijed!). Navedeni tutorijal treba pratiti do prijave u sustav bez CD-a (i grafičkog okuženja). Na Wheezyju je zatim potrebno instalirati nekoliko paketa kako bismo dobili funkcionalni desktop (kao root):

apt-get install xorg xserver-xorg-video-all slim fluxbox

Instalacijom paketa xserver-xorg-video-all instalirat ćete sve upravljačke programe za grafiku. Ne smeta, ali ako znate kakvu grafičku karticu imate, nema potrebe povlačiti ih sve s repozitorija. Recimo, za Intelovu grafiku treba upisati:

apt-get install xserver-xorg-video-intel

umjesto:

xserver-xorg-video-all

Ako ne znate koji su sve drajveri dostupni (kako se točno zovu), na Debianu (Ubuntuu i Mintu) to možete saznati upisivanjem naredbe (kao root):

apt-cache search xserver-xorg-video

U ovom slučaju nema potrebe postavljati exec startfluxbox u .xsession jer će Fluxbox jedino i biti instaliran na vašem sustavu, a login manager će se pobrinuti za ostalo. Poslije toga možete instalirati i druge potrebne programe poput internetskog preglednika, email klijenta, package managera i sl. Zapamtite samo da, što god vam treba, morate instalirati ručno, predinstalirano ne dolazi ništa.

Tabbing - mogućnost grupiranja više prozora koji se koriste za izvršenje jednog zadatka

Tabbing – mogućnost grupiranja više prozora koji se koriste za izvršenje jednog zadatka

 

Korisni programi | kriterij: GTK i Qt neovisnost

Budući da s Fluxboxom ne dolazi predinstalirano gotovo ništa, ovdje stoji nekoliko programa koji bi vam mogli koristiti. Kriterij za uvrštavanje na ovaj popis bila je njihova upotrebljivost i težnja za što većom neovisnošću o GTK i Qt toolkitu što (naravno) nije uvijek bilo moguće.

  • PCmanFM – zgodan file manager koji zapravo pripada LXDE grafičkom okruženju
  • GPicView – lagan preglednik slika koji također izvorno pripada LXDE grafičkom okruženju
  • xfburn – odličan i lagan program za snimanje optičkih medija, inače dio Xfcea
  • Leafpad – jednostavan uređivač teksta
  • ePDFView – jednostavan i lagan čitač PDF-datoteka (uvijek možete instalirati Adobe Reader za GNU/Linux)
  • VLC – odličan program za reprodukciju multimedijskih datoteka
  • radiotray – program za slušanje radio preko internet streama
  • xarchiver – program za upravljanje arhivama (potrebno još instalirati unrar, unzip)
  • wicd – lagan, ali djelotvoran upravitelj žičnim i bežičnim konekcijama
  • wvdial – program bez grafičkog sučelja koji će pokretati mobile broadband konekcije u slučaju da se umjesto Network Managera koristi Wcid. Iako bez grafičkog okruženja, wvdial je vrlo jednostavan program
  • Shutter – screenshot program

Naravno, isto tako možete instalirati što god želite iz kojeg god grafičkog okruženja želite – sve radi!

U sljedećem djelu tutorijala naučit ćemo kako podesiti Fluxbox

Autor: Kruno

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 2.3/5 (3 votes cast)
Fluxbox tutorijal, prvi dio - Instalacija, 2.3 out of 5 based on 3 ratings

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.