7,903 pregleda

Gentoo vs korisnik vs život

25

Što je Gentoo?

1. Gentoo je pingvin, i to najbrži plivač među pingvinima

2. Gentoo je mitska Linux distribucija.

Kako je ovo ipak ozbiljan Linux portal, mi ćemo se baviti definicijom pod brojem 2, dakle mitskom Linux distribucijom, dok pingvine prepuštamo veterinarskim portalima.

Zašto mitska distribucija? Pa zato što je to distribucija o kojoj postoji najviše mitova i legendi, kao i najviše predrasuda. Koliko ima istine u mitovima i legendama i koliko su predrasude utemeljene, saznat ćemo najlakše na vlastitoj koži – upoznavanjem s ovom distribucijom. Krenimo redom. Prvo ćemo upoznati samu distribuciju i njenu filozofiju, a nakon toga prelazimo u ulogu razbijača mitova.

 

1. Upoznavanje

Gentoo je računalni operacijski sustav građen na Linux kernelu i zasnovan na portage upravitelju paketima. Distribuira se kao slobodan operacijski sustav otvorenog koda. Za razliku od konvencionalnih distribucija, korisnik kompajlira pakete iz koda, lokalno na svom sustavu, prema željenim konfiguracijama, no za neke velike pakete kao što su Firefox ili Libre Office postoje već prekompajlirani paketi za određene arhitekture. Distribucija je dobila ime po najbržem plivaču među pingvinima, Gentoo pingvinu, te simbolizira potencijalne performanse u brzini kod optimiziranih sustava prema samome stroju. Dizajnirana je s ciljem da bude modularan i portabilan sustav, jednostavan za održavanje, fleksibilan te optimiziran prema računalu na kojem će se koristiti.

2. Portabilnost

Iako je prvotno napravljen za x86 arhitekturu, Gentoo je danas portan na sve veće arhitekture.
Podržane arhitekture su x86, x86-64, IA-64, PA-RISC, PowerPC, PowerPC 970, SPARC 64-bit, DEC Alpha, MIPS, PS3 Cell Processor, System Z/s390, ARM, te SuperH. Odbačena je jedino podrška za SPARC 32-bit.

Također, radi se i na portabilnosti na druge operacijske sustave pa tako postoje Gentoo/FreeBSD, Gentoo/OpenBSD, Gentoo/NetBSD, Gentoo/Dragonfly-BSD te Gentoo/HURD, no nažalost Gentoo/HURD se od 2006. nalazi na mrtvoj točki. U zadnje vrijeme se radi i na portu Gentooa na Solaris, a otkako je Richard Stallman ponovno zagrizao i krenuo ubrzano raditi na HURDU, i na oživljavanju Gentoo/HURD porta.

3. Portage

Portage je srž Gentoo Linuxa i obavlja mnoge ključne funkcije. Paketni je upravitelj za Gentoo GNU/Linux. Rađen je po ideji BSD kolekcije portova te po FreeBSD portovima. No, za razliku od BSD portova, portage ne sadrži makefile direktorije već takozvane ebuildse, BASH skripte koje opisuju zasebne funkcije za download, raspakiravanje, konfiguraciju, izradu, instalaciju i deinstalaciju. U repozitorijima se također nalaze i paketi označeni kao non-free od strane Free Software pokreta te se oni mogu instalirati jednako kao i svi ostali paketi, no samo uz prihvaćanje licence. Licenca se prihvaća tako da je se doda u /etc/make.conf datoteku.

4. Init sistem

Gentoov init sistem je također vrlo važna komponenta koja mu daje “Gentoo” osobnost. Gentoo koristi sustav vrlo sličan onome sa System V Unixa kakvog koristi većina Linux distribucija, no radije koristi dependency-based skripte te imenovane run levele nego numerirane. Također sadrži naredbu rc-update koja upravlja run levelima (o run levelima i samom načinu rada Linuxa smo već učili ranije).

Za startup skripte preferira se runscript shell interpreter nad tradicionalnim shellom.

Izvorno je cijeli Gentoo rc sustav bio pisan u BASH-u te je bio dio paketa baselayout koji sadrži filesystem layout i nužne datoteke za rad sustava. No, to je dovodilo do ograničenja, pa se krenulo u izradu baselayout2 paketa koji je iznova pisan u C-u te je trebao jedino POSIX kompitabilnu ljusku. Tijekom razvoja odlučeno je kako bi bilo bolje da baselayout ima samo filesystem layout i datoteke potrebne za rad te da rc sustav bude zaseban. RC je tada odijeljen u zaseban paket i tako je nastao Gentoo OpenRC.

 

Instalacija, održavanje i korištenje

Za samu instalaciju postoji više načina. Gentoo se može instalirati iz već postojeće instalacije, preko Gentoo Live DVD-a, odnosno preko live medija bilo koje distribucije (osobno koristim Ubuntu ili OpenSuse), ili pak na klasičan način sa Gentoo minimal CD-a.

Spomenuti Gentoo Live DVD instalacijski medij je prezentacijski sustav koji pokazuje što se može izvesti i kako to otprilike izgleda. On nema GUI installer i ne pruža instalaciju na način na koji su navikli korisnici Live CD distribucija. 2006. je izrađen GUI installer za Gentoo Live CD, no 2008. je ukinut jer su developeri masovno napuštali projekt obzirom da se sve veći dio zajednice žalio na sam koncept GUI instalacije. Instalacija preko bilo kojeg live medija ili pak već postojeće Linux instalacije? Da, i to se može :D ali o tome jednom drugom zgodom :D

 

 

Dužina same instalacije ovisi o pripremi sustava, ali i o samom sustavu. Dakle, bitan je sustav i bitna je njegova priprema, odnosno bitna je make.conf datoteka koja govori kako će sustav izgledati i što će koristiti. U mom slučaju, instalacija traje ukupno 1 sat i 45 minuta, nakon čega slijedi prilagođavanje sustava, instalacija željenog sučelja i potrebnih alata.

 

USE flag

Ranije spomenuti portage koristi varijable nazvane USE flagovi (zastavice) za kontrolu kompajliranja i instalacije paketa. Podešavaju se na razini sustava unutar datoteke /etc/make.conf; npr. USE=”ssl -esd -gnome -xmms +ncurses +ipv6 -gtk -cjk” emerge bitchx. No mogu se odrediti i za svaki paket zasebno pod /etc/portage/package.use.

 

Emerge aplikacija

Emerge je cli sučelje za portage. Primarno se koristi za instalaciju paketa i upravljanje paketima te automatski rješava paketne zavisnosti. Za one koji više vole GUI aplikacije tu je Porthole ili pak Kuroo.

Kuroo

 

Porthole

 

etc-update, update konfiguracija

Prilikom emerganja paketa, konfiguracijske datoteke se zadržavaju a nove se spremaju kao ._cfg0000_packagename. No ponekad emerge kaže kako ima konfiguracijskih datoteka kojima je potreban update – što u tom slučaju? U tom slučaju je potrebno pokrenuti etc-update skriptu i pri tome slijediti jednostavna pravila.

Ako nikad niste čuli za tu datoteku ili je nikad niste uređivali, zamijenite je novom.
Ukoliko ste je editirali, spojite datoteke, ili bolje, uredite i prilagodite staru a update obrišite.
Nikad, ali nikad ne mijenjajte make.conf sa updateom. Datoteke u /etc/init.d/ trebaju uvijek biti zamijenjene novima.

 

 

 

Brzinski savjeti

Pokretanje servisa kod boota

Servisi koji se pokreću prilikom boota su odabrani pomoću *rc-update*, te referiraju na skripte koje se nalaze pod */etc/init.d/* . Ukoliko želite dodati neku naredbu, to možete učiniti preko /etc/conf.d/local.start a zaustaviti sa /etc/conf.d/local.stop.

Nice razine

Kada kompajlirate nešto, gcc ima tendenciju preuzimanja svog procesorskog vremena. To može poprilično usporiti sustav ili ga čak tijekom kompajliranja učiniti neupotrebljivim. Da biste to spriječili dodajte PORTAGE_NICENESS=”19″ u /etc/make.conf . Svaki Linux proces podliježe razini raspoređivanja prioriteta gdje je -19 najviša 19 najniža razina prioriteta. Više informacija o nice http://www.linuxmanpages.com/man1/nice.1.php

Instalacija svih paketa iz neke kategorije

Ukoliko želite dohvatiti sve pakete u nekoj kategoriji, npr. app-admin potrebno je sljedeće:

for p in /usr/portage/app-admin/* ; do emerge app-admin/$(basename $p); done

 

Predrasude

Kao što je rečeno ranije, Gentoo je distribucija s najviše mitova, legendi i predrasuda.
Neke od njih su sljedeće:

  • Gentoo koriste geekovi, ljudi bez života i sa viškom vremena
  • Gentoo ima pretešku instalaciju i kompliciran je za održavanje
  • Instalacija predugo traje
  • Gentoo korisnici su poprilično neljubazni i zatvoreni

No, je li to istina? Činjenica je da sama distribucija očekuje od korisnika određenu razinu znanja o Linux sustavu te njegovu održavanju. Srećom, postoji odlična dokumentacija koja uvelike olakšava sam proces instalacije i prve korake pri upoznavanju. Tu je također i Gentoo forum, koji uz Debian forum spada u tehnički najpotkovanije forume, te će svatko samo pretragom foruma dobiti sve potrebne informacije. Ako i ne nađete potrebne informacije, slobodno ostavite post na forumu, neće proći mnogo vremena do odgovora. Čak je bilo situacija gdje je netko od korisnika zamijenio dokumentaciju te preko IRC-a budućem kolegi, Gentoo korisniku, pomogao instalirati sustav. Da, IRC je jedan od najaktivnijih kanala gdje se u svako doba može naći pomoć za bilo što.

Kad smo se dotaknuli ekipe, vezana predrasuda za nju je da su to geekovi, ljudi bez života i sa viškom vremena. Korisnika koji odgovaraju ovom opisu ima na svim operacijskim sustavima, bio to Gentoo ili Ubuntu, Debian, Slackware, Arch, OpenSuse, Windows, Mac OS…

Prednosti:

  • U potpunosti korisniku i sustavu prilagodljiva distribucija
  • Velika zajednica i odlična podrška na forumu i IRC-u
  • Programi se kod instalacije optimiziraju za hardver
  • Portage
  • Odlična dokumentacija
  • Nema dependency hella

Nedostaci:

  • Duža i teža instalacija nego kod konvencionalnih distribucija
  • Instalacija zahtijeva pomnu pripremu, čitanje dokumentacije i određeno predznanje
  • Nema pravu tehničku podršku (nije vezan uz korporaciju kao RedHat)
  • Samo kompajliranje traje duže nego instalacija generičkih binarnih paketa

 

Ako ste već razmišljali o Gentoo instalaciji, a bojali ste se – znajte da nema razloga za strah. Učinite taj korak. Proučite dokumentaciju, uzmite slobodnu nedjelju, imajte dokumentaciju pri ruci i krenite u avanturu. Neka vas ne obeshrabre razne informacije o trajanju instalacije. Ona ovisi o starosti sustava na kojem će se raditi instalacija te o njegovoj pripremljenosti. Ovo zadnje ćete s vremenom naučiti, pa će se i vrijeme instalacije znatno smanjiti. Uostalom, isprobavanje i korištenje, barem 2 mjeseca, je jedini način da dođete do detaljnih informacija. Na taj način ćete “iz prve ruke” provjeriti mitove, legende i predrasude. Na kraju, što možete izgubiti osim starih .deb i .rpm paketa?

Gentoo KDE

 

Gentoo LXDE

 

Gentoo Xmonad

 

Autor:Lutherus

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (3 votes cast)
Gentoo vs korisnik vs život, 5.0 out of 5 based on 3 ratings

Povezani članci:

Dostupna nova verzija Sab...
Pregled distribucija za p...
Sabayon 10 XFCE - Ponovno...
Sabayon 11 Mate - Oplakan...
Sabayon 13.04
Oznake:

25 Responses

  1. kepica kaže:

    hvala ti lutherus. stvarno si se potrudio, ovo izgleda baš dobro.

    kažeš nema dependency hella ?
    po logici stvari si u pravu. po murphy-ju nažalost, uvijek je baš onaj komad koda koji nam treba taj koji nije otvoreni kod. da ne pričam općenito, evo konkretne muke: atmel je odustao od linux distribucije svog developer studija (zasnovan na eclipse), upravo zbog dependency hella.

    na jednom drugom članku sam iznio utopijsku želju da nema besplatnog softvera. evo još jedne utopijske želje: da nema zatvorenog koda. dok ovo drugo svi potpisujete od prve, nisam siguran koliko vas shvaća značenje prvoga.

    • Z0K4 kaže:

      Napokon… hvala lutherus, ipak si ispunio obećanje!
      Ja se još uvijek nisam odvažio krenuti u novu avanturu s Gentoo Linuxom, ali budem, čim uhvatim malo vremena nakon ispita.
      Ja sam mislio (izgleda pogrešno) da Gentoo poput Slackwarea ne rješava zavisnosti nego da je to zadaća korisnika :D

    • Ante Primorac kaže:

      Kad smo već kod atemlovog developer studija, jeli se to može kako pokrenuti na Linuxu po mogućnosti najnovija verzija, malo mi je glupo da moram cijeli projekt seliti na drugo računalo

  2. b4sh kaže:

    Samo kad bi mogli preskociti ovu dugu instalaciju bio bi moj faborit ;) Super clanak,svaka cast .

    Pozdrav b4sh

  3. calisto053 kaže:

    Vrhunski članak, svaka čast! Nadam se da ćeš ovime razbiti zablude, približiti Gentoo ostalim korisnicima i regrutirati nove :D

  4. Blacx kaže:

    Svaka čast! Odličan članak ;)

  5. Slamd64 kaže:

    odlican clanak!

  6. Big Muzzy kaže:

    kapa dolje za članak i sve Gentoo korisnike … sad sam načisto da sebe ne vidim kao Gentoo korisnika ;)

    http://www.youtube.com/watch?v=dJ5hKr7ta6A

  7. max360se kaže:

    Super članak!!!

  8. Filip Krmpotić kaže:

    čim sam vidio naslov vezano uz Gentoo odmah sam znao da je Lutherus :)
    svaka čast,super članak,bar sam naučio,da ga nikad neću instalirati :ROFL:

  9. Krejzi kaže:

    Autor:

    Pod brojem 4 zapazio sam grešku koja mi je nekako i smiješna.

    Za startup skripte preferira se runscript *shell* interpreter nad tradicionalnim shellom.

    Izvorno je cijeli Gentoo rc sustav bio pisan u BASH-u te je bio dio paketa baselayout koji sadrži filesystem layout i nužne datoteke za rad sustava. No, to je dovodilo do ograničenja, pa se krenulo u izradu baselayout2 paketa koji je iznova pisan u C-u te je trebao jedino POSIX kompitabilnu *ljusku*.

    U ovom zadnjem, neko je direktno preveo shell u ljuska …

    • lutherus kaže:

      I kaj je tu smješno?

      • Krejzi kaže:

        Još nisam čuo za “POSIX kompatibilnu LJUSKU!” :D i to je smiješno … Shell je shell u svakom jeziku, glupo je prevodit takve pojmove.

        • kiri kaže:

          A koliko ti imaš godina, sedam? Glupo je tvrditi da jedna engleska riječ vrijedi u svim jezicima, posebno kad postoje adekvatni ekvivalenti na “domaćem” jeziku.

          • Krejzi kaže:

            Dobro, možda i ne vrijedi u svim jezicima, al fakat mi je i dalje smiješno. Možda baš zato što ne poznajem Hrvatski jezik, jer ni u Srpskom ni u Bosanskom nisam čuo tu riječ. Izvin’te, nisam htjeo nikog uvrijedit. Nego čisto sam pomislio da je to greška. Ps, novi sam ovde, ne zamjerite.

        • Davor kaže:

          U računalnoj literaturi i časopisima na Hrvatskom jeziku uredno se koristi izraz “ljuska”…

        • Branko kaže:

          Ljuska zvuči sasvim normalno. Nemam ništa protiv korištenja takvih udomaćenih izraza. Čak štoviše!
          Ne treba pretjerivati pa sve prevoditi, ali ljuska je sasvim u redu izraz.

    • lutherus kaže:

      Da, inaće, ovdje nije prevođeno već je rađeno from scratch.

      • Štef kaže:

        Lutherus: Već sam jednom prije rekao: Da ti se klanjam, ovime si samo to potvrdio!!!!!!! Inaće, pokušavam savladati Sabayon, ali sam ga malo zapostavio otkada je izašao Diablo III!

  10. Vl@do kaže:

    Čestitam našem Lutherusu.
    Ovo je za naprednije korisnike ali nikad se ne zna, možda jednog dana dođem do tog nivoa.
    Zanimljivo u svakom slučaju. Bravo Luth još jednom !

    • drone kaže:

      Vl@do, tebi posvećujem budući LFS članak (pod uvjetom da dođe, a potom izađe iz drafta) ;)
      Lutherus, odlično (pogotovo za nas “bolesnike”, “bez života”).

  11. Amar kaže:

    A circular dependencies? Mislim.. Gentoo-u svaka cast, i dan danas vrtim par hardened servercica ali circular dependencies je nesto zbog cega se vjerovatno vise nikad necu vratiti istom na desktopu.. Hardened projekat je po meni jedino sto vrijedi kad je Gentoo u pitanju.. osim ako neces da budes uber cool “I install my OS without GUI” tip : ).

    PS

    Ovo je od nekog ko je na Gentoo bio od 2005.1 ili tako nesto..

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.