10,292 pregleda

GNU/Linux više nije cool?

38

Softver i operativni sustav postaju sve manje važni. Danas većina ljudi jednostavno ne vodi brigu o tome koji softver ili operativni sustav koriste, niti o tome tko stoji iza svega toga. Ono žele nešto što radi ili bolje rečeno, bilo što što radi. Polako se primjećuje i trend sve većeg korištenja web aplikacija koje su dodatno neovisne o platformi.

Gdje su u svemu tome GNU/Linux i FLOSS uopće? Da li im takva situacija odgovara ili su prestali biti cool?

Rezultati

U ovoj analizi poslužiti ćemo se rezultatima Google Trendsa. Ovaj alat je jedan od Googleovih bisera i omogućava nam uvid u to kako i koliko se određena riječ pretraživala u proteklih nekoliko godina. Vrijednosti koje dobijete na Google Trendsu su rezultat pretrage velikog broja ljudi na Google  pretraživaču.

Pogledajmo nekoliko grafova i usporedimo pretrage u Hrvatskoj i na globalnoj razini. Google Trends nam daje neke zanimljive odgovore.

Pogledajmo najprije koliko se pretraživala riječ “Linux” u svijetu i u Hrvatskoj:

 

Pretraživanje riječi Linux na globalnoj razini

 

Pretraživanje riječi Linux u Hrvatskoj

 

Definitivno nas potiče na razmišljanje.

Ali što je s određenim verzijama GNU/Linux distribucija?
Za primjer uzmimo “Ubuntu” i “Mint”. Ubuntu bilježi rast od 2004. godine sve do 2008. kada se zadržava u nekoj konstanti (s iznimkom svakih 6 mjeseci zbog izlaska nove verzije) do polovine 2010. godine kada polako počinje gubiti na popularnosti:

 

Pretraživanje riječi Ubuntu na globalnoj razini

 

Pretraživanje riječi Ubuntu u Hrvatskoj

 

Za razliku od Ubuntua, Mint konstantno dobiva na popularnosti. Trend porasta popularnosti još uvijek postoji a ako pogledamo najnovije poteze Mintovih developera za očekivati je da će tako biti još dugo vremena. (Za Hrvatsku zbog malog broja pretraga Google Trends ne daje rezultate.)

 

Pretraživanje Linux Mint na globalnoj razini

 

Interes za Androidom je sve veći. Ovaj Linuxov bratić je proglašen najbrže rastućom mobilnom platformom. Osim za mobitele i tablete, postoje i verzije namijenjene osobnim računalima a trend porasta popularnosti ove platforme bi dugoročno možda mogao dovesti i do porasta popularnosti Linuxa na osobnim računalima.

 

Android na globalnoj razini

 

Android u Hrvata

 

Kada pogledamo sve ove rezultate možemo reći da su kod nas neke stvari krenule nešto kasnije ali općenito gledano, rezultati su više-manje identični.

Što to zapravo znači?

Iz ovih rezultata vidljivo je da je Linux izgubio svoj početni zamah. Ubuntu je svakako pridonio njegovoj popularnosti te jednostavnosti instalacije i korištenja, ali najnovijim potezima se izgleda udaljava od želja njegovih korisnika.Treba li Linux nešto novo? Može li Linux biti više user-friendly i tako privući još širu masu? Smatram da Linux ima još dosta prostora za user-friendly pristup, a noviteti poput GNOME 3 i Unitya mi se baš i ne čine kao korak naprijed. Korisnici žele jednostavnost i responzivnost, a ne da moraju nadograđivati ili mijenjati kompletno računalo i stečene navike izlaskom novih verzija operativnih sustava.

Kod analize ovih brojeva moramo uključiti i najnoviju verziju Windowsa koja je jako dobro prihvaćena kod svojih korisnika i za razliku od vremena kada su dominirali Windows Vista i XP, korisnici Windowsa najčešće nemaju potrebu za alternativnim operativnim sustavima.

Doista je zanimljivo promatrati ove rezultate, no treba ih uzeti “sa zrnom soli”. Važno je napomenuti da se ne vide “stvarne” brojke nego samo indeks pretrage, odnosno omjer pretrage riječi. Iako je rast uistinu važan, on ovisi o magnitudi pretrage. Primjerice, usporedimo li “Ubuntu” i “Mint”, vidjet ćemo da je Ubuntu znatno više pretraživan od Minta, ali bilježi pad, dok Mint lagano raste. Također treba uzeti u obzir da rezultati ovise o broju ljudi koji pretražuju određene riječi. To što manje ljudi pretražuje riječ “Linux” može značiti da su ljudi danas upoznatiji s tim pojmom, stoga nemaju potrebe pretraživati je.

I na kraju završavamo s riječima kolege forumaša: ” Pa ja baš i ne mislim da Linux gubi popularnost.. Vidim oko sebe da ga koristi više, a ne manje ljudi.”

Statistika je nezahvalna. Ako ne uključite sve faktore u analizu možete dobiti svakakve rezultate. Ipak, ovi rezultati iz Google Trendsa djeluju uvjerljivo.

Što vi mislite o tome? Iznesite svoje viđenje situacije u komentarima!

 

Izvor: freesoftwaremagazine
Autor: P. K.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Dokumentarac i video vodi...
SOK organizira Malu školu...
Objavljen Linux kernel 3....
Linux u domaćim IT časopi...
Održan prvi Virtualni dan...

38 Responses

  1. Abnormal kaže:

    Net Market Share kaže da je tržišni udio Linuxa samo na desktop računalima u 2011. godini porastao za 50% i da je isti takav rast nastavljen i u 2012. godini.

  2. 4ndY kaže:

    Trebalo bi prvo proučiti metodologiju tih Googleovih trendova: s čime se normaliziraju rezultati, kako bi izgledao graf konstantnog udjela nekog pretraživanja (bi li on padao ili ostao isti?) itd.

    Moja je slutnja da se povećava broj ljudi na internetu, a time i na Googleovoj tražilici, koji nisu tehnološki potkovani i koje ne zanimaju informatički pojmovi. To je plauzibilna pretpostavka jer je internet sve popularniji i pristup istome je sve jednostavniji (pametni mobiteli). Stoga opada ukupan udio pretraga koje se tiču IT pojmova pa ujedno i Linuxa.

    Rekao bih dakle da ne pada popularnost Linuxa, već da sporije raste od ukupnog prirasta korisnika interneta. Isti sam rezultat na trendovima dobio s bilo kojim IT pojmom (npr. Windows, Intel, IBM, motherboard, computer, programming).

    Kad većini ljudi na Zemlji internet postane svakodnevica, onda će se moći uzeti u obzir koliko je što popularno odnosno nepopularno u apsolutnim skalama.

  3. filip kaže:

    nisam siguran da korisnik želi bilo što što radi. korisnik želi ono što radi jednostavno i bez komplikacija. Iak sam zaljubljenik u linux moram konstatirati da ga je puno teže koristiti od windowsa. ne zbog samog korištenja već zbog uštimavanja sustava da bude onakav kakvog ga želimo. Koliko god bio jednostavan i dalje najmanje 3-4 puta morate u terminal prije nego sve uštimate kako treba a to je običnom korisniku ipak previše i prekomplicirano. zato linux nije cool. jer traži još uvijek previše truda i znanja. osobno znam da sam nekoliko puta odustajao od linuxa no opet sam se vratio ali iz profesionalnih razloga. da sam običan korisnik sigurno ne bi.

  4. cuks kaže:

    Ja ne znam koliko bih se slozio sa tvrdnjom da treba malo vise da ga se nastima. Za win mi je isto potrebno dosta vremena da sve podesim da bude onako kako ja hocu.

    Kod Linuxa je to dosta lakse iz razloga sto ne moram skidati aplikacije sa neta/storagea pa sve rucno instalirati nego jednostavno preko terminala ucitam listu aplikacija koje da mi instalira i samim time sam si ustedio brdo vremena jer ne moram klikat za svaku aplikaciju posebno.

    S druge strane, kome god sam stavio linux vise nemam problema sa reinstaliranjem os-a svako malo cim korisnik pobere neko smece na netu zato jer je slucajno kliknuo na neki flash banner koji je vodio na neki virus/trojaner.

    Takodjer, najbolja stvar je sto os radi jednako brzo isto kao i prvoga dana. Nema usporavanja koliko god aplikacija da natrpam na njega.

    Po mom misljenju definitivno moze stajati uz rame win os-u tako da vecina kucnih korisnika koji koriste pc samo za net, multimediju i office slobodno mogu koristiti linux i nece im biti neki problem naviknuti se na novo sucelje.

    A sto se tice googlea i rezultata rekao bih da je linux uzeo dosta maha u zadnje vrijeme. Prije par godina sam se morao jako dobro namuciti da bih ga natjerao da radi na npr. mom laptopu.

    Danas sa vecinom novih laptopa i pc-a sve radi out of box. Nema izmisljanja tople vode i sl.

  5. cuks kaže:

    Uglavnom, definitivno se vidi golemi napredak u odnosu na prije par godina.

  6. prozaican kaže:

    Ne bi se slozio s @filip . Pogotovo oko cinjenice da je linux mnogo tezi za korisnike oko ustimavanja sustava. Kao prvo obican i prosjecan korisnik ne ustimava sustav. :) Samo ako se osvrnete oko sebe vidjet cete kako velika vecina ljudi koji koristi racunalo na njemu gotovo nista ne podesava niti ustimava. On radi na njemu, instalira programe, igra igrice, surfa Internetom, koristi sve multimedijalne mogucnosti. Napravio sam jedan test na nacin da sam starcima, koji nisu uopce koristili racunalo do sada instalirao linux. Naravno da su se naucili bez problema, redovno ga koriste i ne zivkaju ‘kako da napravim ovo, kako da napravim ono, ne radi mi ovo, ne radi mi ono, imam li virus’ :)
    Dakle, po meni, stvar je sto su ljudi jednostavno navikli na koristenje Windowsa i ne zele koristiti nista drugo i boje se opcenito promjena. Novi korisnici linuxa se vrlo brzo naviknu na sucelje (bilo da je gnome, kde, ili pak unity).
    Sto se tice ostalih naprednijih podesavanja u terminalu, i danas nije problem vecinu operacija raditi putem grafickog sucelja, barem po mom iskustvu. I mogu reci da je ogromna razlika u koristenju sada i otprije 5 godina kada je velika vecina hardvera dosta dobro podrzana. Da ne spominjem da vecina stvari stvarno radi out of the box, sto se ne bi moglo reci za mnoge verzije windowsa :) Evo npr. cak i 3g stickovi rade odmah, bez ikakvih dodatnih instalacija :) Takodjer, sto se tice distribucija baziranih na debianu, instalacija novih programa je jednostavnija nego igdje, cak i grafickim putem.
    Jednom sam morao na alter particiju prije par mjeseci staviti Windowse i vec sam se smorio od podesavanja, drivera, instalacija, trazenja programa itd :)

  7. lutherus kaže:

    Dopustite da citiram Yodu

    “Size matters not. Look at me. Judge me by my size, do you? Hmm? Hmm. And well you should not. For my ally is the Force, and a powerful ally it is. Life creates it, makes it grow. Its energy surrounds us and binds us. Luminous beings are we, not this crude matter. You must feel the Force around you; here, between you, me, the tree, the rock, everywhere, yes. Even between the land and the ship.”

    Postoje tutorijali pa čak i na hrvatskome http://tinyurl.com/6tmqra4, postoji wiki http://wiki.open.hr/wiki/Naslovnica, uglavnom riješenje se uvijek može naći. Terminal nije alat koj je ostavljen na uspomenu na neka stara prošla vremena, terminal nije nostalgija već je vrlo moćan alat kojeg se ne treba bojati koristiti. AQ to da Linux više nije cool je zapravo odlično! To znači da će doći oni korisnici koji i stvarno žele koristiti Linux a ne svi samo zato jer je cool i u trendu i jer ga svi imaju. Nije to iphone filozofija.

  8. Sanovnik kaže:

    Velikog udjela u svemu ima i industrija i marketing. Puno ljudi uzima PC zbog igrica, filmova, glazbe i sl. a moramo priznati da je većina njih pisana za winse, masovno se reklamiraju i prodaju. Dosta popularnih programa također ne radi na linuxu. Znam da postoje emulatori, besplatne alternative koje su podjednako dobre ili čak i bolje, ali opet tu dolazi ključni faktor, marketing! Veliki igrači su uz microsoft i prosječnom korisniku je teško objasniti da postoje i bolja rješenja, a dosta ljudi je još na VI sa tehnologijo, bitno je da se to uključi i radi, samo klikni i ne diraj više nita…
    Btw. isprobavao sam Ubunto, odličan mi je, Mint još nisam, pa bih volio čuti mišljenja onih koji jesu. Uvijek je bolje znati stvari iz prve ruke, reklame ne znače puno.

  9. Štef kaže:

    Windowsi još od verzije 3.1 imaju isti princip rada. Dajte mi recite koja distra ima to , da se može mjeriti sa time? Windowsi su samo jedni i promjene koje dolaze , vrlo lako se savladaju.
    Koliko Distra ima? Koju distru da koristim? Vaša preporuka: Mint i Ubuntu. E vidite, ne sviđa mi se njihov dizajn. Kako da skinem programe sa interneta i upržim ih na cd ili dvd i da ih mogu kasnije instalirati? Na koji naćin? Igre? Koje Igre se mogu igrati na Linuxu? Mislim na one malo jače. Reći ćete, imaš emulator! Hehehe… na njemu igra radi (više ne radi, nego radi).
    Lutherus, mislim da si malo preoštar u svojim stavovima. Razumijem, ti si iskusan Linuxaš.
    Ali nisu svi ljudi u tvojoj klasi, nisam ni ja. Mućim se sa Linuxom već godinu dana, više manje uspješno. Nekada, kada je vladao “DOS”, kada su ljudi trebali nešto uraditi iz DOS-a, zgražali su se, oblijevao ih je hladan znoj!!! Konzola jeste moćna stvar. Nakon godinu dana se ne usudim da je pehnem(dirnem). Zašto? Zato jer nema nikoga oko mene(Linuxaša) da mi pokaže. Znam, morati ću sam, googlati i slično. da je donekle savladam.
    Bio sam negdje već spomenuo da se developeri dogovore za jednu distru i da je naprave i da guraju naprijed(daju podršku). Što se sučelja tiće, mislim da bi kod te distre trebalo biti KDE jer je ono najsličnije Windowsima. I neka izbace konzolu van upotrebe u toj distri. software neka bude tako riješen (instalacija) da kliknem na njega i da se instalira. Plus toga da taj software mogu imati na Cd ili Dvd-u(pri ruci) da ne moram stalno ići na net. Garantiram vam veliki postotak rasta Linuxa! Za zadnje, neka developeri napraviti konverziju nekih starijih igara na Linux ili novije neka naprave za Linux: U današnje vrije puno roditelja kupuje djeci računalo samo radi igara imajte i to na umu. Dijete kojeće se igrati na Linuxu, ono će i ostai na Linuxu, vjerujte mi!
    LIjep pozdrav!

  10. Branko kaže:

    Štef, to se neće nikad desiti.
    Neke stvari možda tebi pašu ali većini Linuxaša se diže kosa na glavi kad se spomenu programi na CD-u, zabrana Terminala, samo jedno sučelje, samo jedna distra. Užas!
    Igre će se i dalje pisati samo za Windowse. Ako Mac ne može dobiti većinu igraćih naslova, Linux neće pogotovo.

  11. speedy kaže:

    Stef to sto ti predlazesh je da naprave windowse :S, s linuxom je sve u IZBORU i zato ima toliko distri i sucelja i svega na izbor,,,,,, izbacit konzolu? hahahaha

  12. Frane kaže:

    Štef, to što bi ti htio se neće nikada dogoditi. Zašto? Zato što je osnovna postavka, bit linuxa, SLOBODA! Upravo zbog te osnovne postavke danas imamo “milijun” distribucija, desktop okruženja, window managera, aplikacija…
    svatko ima slobodu pri izboru “alata” koje će koristiti…uvođenjem samo jednog desktop okruženja, jedne distribucije ubijamo slobodu, a ona je “kamen temeljac” linuxa ;)
    živjela sloboda!

  13. retsam kaže:

    @Štef you’ve missed the point, linux nikda nije bio namjenjen kao zamjena za windows, već je on bio zamišljen kao OS sličan unixu koji bi služio za studentske potrebe, te se kasnije dolazkom GNU projekta i rasta količne developera pretvorio u jedan projekt koji može konkurirati windowsu na desktop tržištu i dominirati na serverskom, promjena doktrine rada o kojima govoriš bi zahtjevale promijenu instalacije paketa tj. nekakav sustav bundleova, što bi možda iziskivalo i modifikacije na file systemu. Micanje konzole nije moguće, ti možeš izbrisati terminal emulator, ali konzola je uvijek tu, uz tebe. Iz tih razloga je nemoguće očekivati da linux pokuša emitirati windows, jer ima potpuno drugačiju filozofiju i sustav rada, jedino što je moguće je pokušati linux približiti korisniku.

  14. Štef kaže:

    Dečki, vidim da vam se kosa digla na glavi i da ste se naježili od mog prijedloga!!!!!!
    Ja sam vam samo spomenuo stvari koje odbijaju ljude od linuxa. Da se ne bi mogla napraviti jedna distra na tim osnovama koje sam spomenuo, nije istina! Ostaje još 399 distri za vašu SLOBODU! Ako tako ne razmišljate kao što sam naveo, onda se ne može pričati o većoj popularizaciji Linuxa. Ako bi postojala ta jedna distra, ona bi vukla ostale(distribucije) naprijed. Bio bi veći priliv novca developerima i veće mogućnosti razvoja ostalih distri.
    Morate priznati da se u današnje vrijeme sve zasniva na novcu. Ako nemaš novca da prehraniš sebe i svoju obitelj ne možeš ni raditi besplatno jer nema smisla. Mislim da ćete se složiti s tim prijedlogom. Znadete i sami u kakvim vremenima živimo.

    Retsam, molim te, daj onda prijedlog, na koji naćin približiti linux obićnom korisniku?
    Kada 95% korisnika windowsa ne zna koristiti operativni koji imaju u kompu. Znam neke, kojima je vrhunac da znaju ukljućiti komp a kamoli nešto više!

    Branko, zašto programi ne bi mogli biti na Cd-u? Mislim da bi to pojednostavilo neke stvari(instalacije).
    Imam stari komp, na kojemu se ućim linux, i isprobavam distribucije. Pa, ako srušim linux tako da mogu bez opasnosti ponovno formatirati hard. Ali onda mi je tlaka da ponovno moram sa neta instaliravati sve programe. Ovako bih ih skupio na jednom mjestu i kada bi mi trebali samo ih instaliram. Onda se isto postavlja pitanje kompatibilnosti. Programi za Debian ne rade na Sabayon-u i obrnuto. Znam, reći češ da se mogu kompajlirati. Eh, ja to ne znam! Pitanje je: Koliko to ljudi znade uraditi?
    Pričam o problemima običnog “prljavog korisnika”, mislim da vam je poznat taj izraz. Za sebe mislim da nisam u toj klasi. Ali da sam korisnik koji pokušava nešto naućiti, mislim da u toj klasi jesam.
    Imam još jedan prijedlog. Da netko od vas ili da skupa napišete knjigu o Linuxu ida date malo detaljnija pošnjenja, što je format diska na linuxu koji formati idu na koju distru. Koji su hardverski zahtjevi za koju distribuciju i slićno….. mislim da ste razumjeli kaj sam htel reći. Prosurfao sam po netu, vrlo malo ima takvih informacija za početnike. Samo ima puno tekstova: “Kako je linux krasan i kako dobro radi!” U redu, ima krasnih distribucija i koje stvarno rade savršeno!!!! Ali ljudi, dajte nešto objedinite i to napravite i podržavajte! Tako, da, ako uzmem tu distru imam za nju informacije, a tko želi više, ima još 399 distribucija na izbor i slobodu! Ovako se samo rasplinjuju stvari!!!!!

    Hvala vam na svemu, izvrsni ste prijatelji i stvarno hoćete pomoći. Zašto sam ovo rekao?
    Da se ispričam ako sam nekoga povrijedio svojim pisanjem. Nije mi bio cilj nikoga vrijeđati, nego skrenuti pažnju na neke stvari, običnog korisnika. Htio bih da Linux ide bolje naprijed. Jer znam kaj se znači mučiti sa računalom ako želiš nešto više. Na Windowsima sam od DOS-a i Windowsa 3.1.

    Zašto sam prešao na Linux? Zato jer osjećam da njegovo vrijeme dolazi i zato jer želim naućiti nešto novo.

  15. Branko kaže:

    Problem jedne distre koja bi gurala ostale je to što nema nikog tko bi takvu distru razvio. To se ne može razviti u podrumu i garaži. Posljednji puta kad smo se ponadali da će se to desiti bilo je kada je Google najavio svoj operativni sustav zasnovan na Linuxu. Ako je netko to mogao izvesti i lansirati OS zasnovan na Linuxu onda je to bio Google.
    Ali, čak ni moćni Google nije išao na tu stranu. Razvili su Chromium OS. Od početka ciljan na marginalnu skupinu korisnika i na kraju neuspio eksperiment. Pa nisu oni u Googleu glupi da nisu znali procijeniti kolika je šansa uspjeha prave Linux distre.
    Treba imati snage za razviti nešto što će konkurirati Windowsima. Ne samo dobre volje.
    Čak ni divovi poput Red hata ili IBM.-a niti ne pokušavaju nešto napraviti na desktop tržištu. Očito da nitko tu ne vidi mogućnost uspjeha a za razvoj toga bi se potrošilo enormno novaca.
    Što se tiče standarda paketiranja programa i toga da se na sve distre može instalirati isti paket, to također nikad neće proći. Bilo je par susreta developera većih distri i pokušaja da se ako ništa drugo napravi isto sučelje za instalaciju programa. Međutim to nije uspjelo. Svako je vukao na svoju stranu. Trenutno je nepisani standard kod Linux verzija programa na netu Ubuntuov deb, a za ostale pakete ste sretni ako na njih naletite. Tako da se ni ta standardizacija isto neće nikad desiti. Nitko ne da svoje.
    Što se tiče programa na CD-u, Linux programi ne dolaze zajedno sa svojim zavisnostima (dependency). Tako da se zavisnosti uvijek moraju instalirati s neta uz instalaciju osnovnog programa. Windowsi u svoje programe trpaju i sve zavisnosti i zato njihovi programi idu na CD-u. Zato su Windows programi veliki nekad i po par gigabajta i zato nekad može doći do sukoba između deset različitih verzija nekih dodatnih librarya koje je svaki Windows program instalirao sa sobom. Linux to ima rješeno daleko elegantnije. Programi su mali, ako je instalirana neka zavisnost, neće se vući s neta prilikom instalacije, a ako nije onda će se instalirati. I svi dijele istovjetne zavisnosti. Eto, nadam se da si shvatio zašto Linux programi ne mogu biti na CD-u. Možeš skinuti npr Debian i sve njegove repozitorije na DVD-ove pa ti neće trebati net za instalaciju već sve možeš s tih DVD-ova. Osobno sam mrzio te Windowsove CD-ove jer bi ih ili izgubio, ili su se pogrebali pa sam ih mogao baciti. Linux mi daleko više odgovara jer ne moram misliti gdje mi je taj CD.
    Ono što ti Štef predlažeš možda već postoji. Android polako postaje poprilično moćan OS. Tko zna, možda za koju godinu i budemo imali značajniji Linux za desktop računala?

  16. lutherus kaže:

    Ma tko kaže da ne možeš imati pakete na cd-u? Pa tar.gz možeš strpati na cd a upravo je i tar.gz univerzalan paket kojega možeš ne samo na svakoj distribuciji instalirati već na svakome unixu i unixoidnom sustavu.

  17. Branko kaže:

    Ako nemas sve zavisnosti ni kompajliranje nece ici bez neta

  18. Štef kaže:

    Eh, šmrc…. baš mi je žao kaj tak stoje stvari!!!!!
    Idemo dalje….. u nove pobjede…. sutra je novi dan!

  19. calisto kaže:

    @ prozaican @ Sanovnik –
    - u potpunosti se slažem! Linux nudi neviđenu slobodu u izboru i načinu korištenja prolagođenog i početnicima i naprednim korisnicima! Mint 11 (Gnome 2), kojeg sam koristim, je izuzetno moćan alat objema skupnama za ugodan i udoban rad.

    Ipak, mislim da je Googleova metodologija pri skupljanju podataka u najmanju ruku upitna. Statistika je kao ženske gaćice: pun toga otkriva, ali ne i ono najvažnije! Google prikazuje kvantitativni rast ili pad zanimanja za neku ključnu riječ – dakle trendove, a ne stvarna povećanja! Npr. značajno se povećalo pretraživanje solarnog grijanja, ali je broj njihovih korisnika i dalje minoran!
    U ovim vremenima krize nije došlo do značajnog povećanja linux korisnika kao što se očekivalo, već je višestruko porasla piraterija! Po meni, to je rezultat medijske šutnje, bojkota u marketingu i “bijelog terora”. Zapravo je šokantno koliko ljudi nikad nije ni čulo za linux (uključujući i same informatičare, inženjere i tehničare). Slobodan softver ne donosi zaradu i zato nitko nema pretjeranog interesa za ulaganja. Njegovo postojanje i razvoj znači slobodu izbora i prilagodbu specifičnim željama i interesima samih korisnika, a ne profita.
    Broj linux/unix korisnika se uz ovakav trud zajednice može samo povećavati. Poneki prebjezi napuštaju win uz manje ili više muke, bauljaju i eksperimentiraju sa distrama, često ih mijenjaju i prilagođavaju, ali se malo tko vraća na staro. Ubuntu, kao jedan od najrašrenijih (koji se hvali sa 20-ak milijuna korisnika), je doživio značajno osipanje u korist Minta i Debiana. Uspjeh Minta se temelji na hrabroj viziji razvoja, ali dijelom i razočaranju korisnika u Unity i Gnome 3.
    Ono što nam svima treba jest jača kampanja, više samopouzdanja i hrabrosti u razvoju. Velika većina distri su sazrele i preboljele poćetničke probleme. Raznolikosti i slobode je i više nego dovoljno, samo ostalima treba pokazati da postoje “drugi” i drugačiji!

  20. Kruno kaže:

    Ljude ne odvlači instalacija Linuxa ili njegova uporaba – teže je bilo instalirati XP nego Ubuntu 10.04! U XP-u sam brdo puta dobio takav dijaloški okvir da nisam znao što gadna mrcina zapravo hoće. A 75% ljudi i danas ne zna instalirat ikoji OS!

    Od pred desetak godina porasla je popularnost torrenta i nelegalnih programa, u Hrvatskoj ljudi u to vrijeme masovno priključuju adsl – nema potrebe za open source Linuxom kad možete dobiti Windowse za samo dva gigabajta prometa (40 kuna), a znamo da Windowsi ipak imaju neke prednosti nad Linuxom (to što podržavaju profesionalne programe kao photoshop, catiu autocad i sl. koji su opet široko dostupni zbog torrenta i piratstva).

    Istina je da ljude zapravo ne zanima što je “ispod haube”, a Linux će postati popularan tek kada instalacijom Backtracka na novi laptop bude radila wireless kartica bez ikakvih drugih popravaka i kada budem mogao otići u dućan i kupiti TV tuner ili web-kameru, a da ih ne vraćam tri puta jer ih ne mogu namjestiti na Debianu. Uz to, treba podržati LibreOffice – kada ta stvar bude na razini MS Offica – nebo će biti Linuxu granica.

    Možda je i previše distribucija, vjerujem da je potrebno “isfiltrirati” dva tabore – .deb i .rpm. Ima stvarno profesionalaca koji održavaju tisuće distribucija, kada bi se svi mozgovi skupili oko njih par unutar dvije prethodno navedene skupine to bi bio pravi posao.

    Pozdrav!

  21. lutherus kaže:

    Skidanje piratskog autocada ili nekog drugog rovided fprofesionalnog alata je glupost. Studenti ga dobiju kao i sve autdeskove proizvode potpuno bvesplatno sa licencom na 3 godine. Isto je i sa ms proizvodima. Dok mali poduzetnici također mogu iste te proizvode dobiti na 3 godine besplatno i nema potrebe za piratstvom. Kućni korisnici? Većinom dobe windows i licencu uz novo računalo u cijeni pa nemaju potrebe za piratskim a profesionalne alate ne trebaju. kaj će ti autocad ako ne radiš na njemu i ne živiš od njega. a ako pak živiš izvoli ga platiti. a linux i backtrack korisnici? nek wannabe ackeri prvo nauče osnove mreža i operacijskih sustava.

  22. nino kaže:

    Pisali smo već o tome na forumu, ali ponovit ću i ovdje. Problem linux zajednice je što ima pogrešno mišljenje o “prosječnom korisniku”. Nakon stotina instalacija, reinstalacija, servisiranja i spašavanja kod takvih, izgubio sam svaku nadu. Prosječni korisnik je žena koja predaje neku “informatiku” (prije toga je predavala tehnički) u osnovnoj školi, a kojoj sam prije par godina morao pokazati kako se šalje mail, plavuša kojoj ostaviš TeamViewer na desktopu i ona ga pokrene, kaže ti ID i pass i onda ga ugasi, vojnik koji traži da mu “instaliram gugl”, lik koji pita da li treba upaliti router i njima slični. Volio bih da je prosječni korisnik nešto bolje, ali nije. Ljudi od računala očekuju isto što i od TV-a. Upali, koristi, ugasi. Očekivati od takvih da se potrude kada nešto zapne, a zapet će na linuxu kad-tad je preomptimistično.

    • gurt kaže:

      Moje je mišljenje da je taj tip korisnika idealan za linux. Evo zašto, jednom kada takvome instaliraš neku stable verziju linuxa, složiš skype, browser itd. i zaključaš ažuriranje kernela, nemaš više brige. Ako mu instaliraš windowse, stalno te zovu jer zbog neiskustva nakupe virusa taj čas (osobno iskustvo).

  23. Filip Krmpotić kaže:

    Ah,ta Linux vs. Windows debata,it never ends. Hmmm,ako je Windows tako bolji,zašto 95% korisnika koji probaju Linux,ostanu pri njemu? Neda im se nazad? Onih ostalih 5% su vidjeli da nema igrica na Linuxu i vratili se na Windows. Ili im jednostavno nije pasao Linux ili su tražili “besplatne Windowse”. Ja otkako sam prešo sa Windowsa na Linux ne planiram se vraćati. Imam 14 godina a meni je jednostavno,šta mislite koliko je jednostavno onome od 20 i više godina! A da se terminal makne to je glupost,pa to je najmoćniji alat u Linuxu.

  24. nino kaže:

    Filipe, ako si ti onaj filipk1000 s BUG foruma ne bih baš rekao da ti je jednostavno, znaš i sam koliko muke imaš. Ne znam od kuda si izvadio 95% korisnika koji ostaju na linuxu, to nije ni blizu pravom omjeru. Nemoj se ljutiti, ali s 14 godina vidiš vrlo vrlo usku sliku i normalno da si sada oduševljen svim novim stvarima. Drago mi je da pokazuješ volju i nadam se ćeš ostati na linuxu, ali vrijeme radi čuda, vidjet ćeš.

    • Filip Krmpotić kaže:

      Jesam,taj sam. Da,imam problema,ali sa Windowsima kao nisam imo? Imo sam 10 puta više problema,samo što se problemi razlikuju. Pa fino,čitaš forum,svi koji kažu da su isprobali neku Linux distru (večinom to bude Ubuntu ili Mint) kažu da im je super i da ostaju na Linuxu. Pa ostat ću na Linuxu,I like it here. :D

      • nino kaže:

        ako si u par dana reinstalirao linux više puta, jednom čak zbog ikone koja ti je smetala, spojio sve particije u jednu i pritom izgubio 60gb glazbe bojim se i pomisliti kako je izgledalo “10 puta više problema s windowsima” :-)
        NHF

  25. lutherus kaže:

    screw you guys i’m going to bsd. where there is a shell there is a way. please don`t kill the shell

    • Štef kaže:

      Lutherus, ako prelaziš na BSD, reci mi kako instalirati “croat keymap”?
      mogu ti i na forumu (ako slobodno) poslati pp s tim upitom i još za neke sitnice.
      Hvala!

  26. lutherus kaže:

    samo šalji upiti. setxkbmap hr

  27. hrc kaže:

    smanjila se pretraga za riječi linux porasla za ubuntu ili mint. nije šija nego vrat

  28. lutherus kaže:

    bsd je kul

  29. Filip kaže:

    ja sam presao na linux Ubuntu 12.4, ne vracam se vise nikad na WINDOWSE

  30. Robert Okadar kaže:

    Linux je drugačije koncipiran i nije Windows (Linux != Windows). To je najveći problem svih korisnika koji s Win OS-a dolaze na Linux OS-e i nalazi se u glavi. Najveći izazov je natjerati (novog) korisnika da prestane razmišljati da je došao na Windows drugačijeg izgleda. Stvari se odrađuju drugačije i to treba prihvatiti ili ostaviti.
    Drugi, jednako velik problem su aplikacije. Mislim da je potpuno pogrešna strategija gurati u prvi plan Linux OS. Puno je bolje gurati Open/Libre Office, Firefox, Thunderbird i slične aplikacije koje rade i na obje platforme. Korisnici koji znaju raditi s tim aplikacijama puno lakše i brže prihvaćaju prijelaz na Linux.

  31. Yorkin kaže:

    Pravo da vam kažem, ja ne znam zašto tolika pompa oko prijelaza na Linux. Doduše… pitanje do koje dubine smatrate “konfiguriranje sustava”. Ja podjednako dobro (ako ne i bolje) gledam filmove, slušam glazbu, radim svoje studentske zadatke… na Linuxu kao što sam i na Win7 (inače, nakon Win98 SE, Sedmica je po meni izvrsna, ovo ostalo škart)… prednost mi je sa Linuxom što za svaki effing format ne moram imati zasebni program za reprodukciju. Najobičniji Totem Movie Player u Gnomeu (tj. sada MATE u Mintu 13) vrti sve što sam na njega bacio… flv, mp4, mkv, avi, you name it… s titlovima i bez njih… pogotovo animei… na kraju nisam čak ni taj legendarni VLC instalirao jer mi ne treba :)

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.