8.642 pregleda

IBM-ova druga milijarda dolara za Linux

25

IBM je na nedavno završenom LinuxConu potvrdio da će uložiti milijardu dolara u razvoj Linux i open source rješenja za svoje Power System servere.

Linux-Power-Systems

 

Količina podataka u oblaku sve više raste i IBM vidi potrebu za novim tehnologijama koje će biti sposobne izići na kraj s njima. Linux se tu nametnuo kao odlično rješenje jer je od početka sposoban upravljati velikom količinom podataka. Dok se klasični serveri PC ere bore s velikom količinom podataka, što zahtijeva stalna ulaganja u nove servere, nova otvorena i prilagodljiva rješenja dizajnirana od početka da se bore s nadolazećom navalom podataka, trebala bi znatno smanjiti troškove i potrebu za novim serverima.
Prema riječima Lise Orr Johnson, potpredsjednice IBM-ova marketinga, jedan Power procesor može zamijeniti 10 Intelovih CPU-a.

Iako je ovih milijardu dolara IBM uložio u svoju liniju servera, rješenja koja će proizaći iz ovog ulaganja bit će otvorena i slobodna, dakle dostupna svima, a Linux će se još više potvrditi kao najbolje rješenje u ovakvim sustavima. S obzirom na velik rast oblačnog računalstva, IBM-u će ovo ulaganje nesumnjivo donijeti veliku prednost na novonastalu tržištu. Njihovi Power System serveri pogonjeni Linuxom mogli bi se pokazati kao dobro rješenje svima koji će razvijati svoje tehnologije zasnovane na oblaku, a IBM namjerava preuzeti vodstvo u tom novom i rastućem segmentu.

Prvi Power Systems Linux centri otvoreni su u Pekingu, New Yorku, Austinu i Montpellieru i nude korisnicima upoznavanje sa sustavima i izobrazbu u uporabi novih programskih rješenja.

Jim Zemlin, izvršni direktor Linux Fondacije kaže:

IBM je posljednji put uložio milijardu dolara u Linux prije dvanaest godina i to je rezultiralo bujicom inovacija koja se do sada nije zaustavila. Radujemo se onomu što će nova platforma zasnovana na Power procesorima donijeti.

Iako se radi o golemom ulaganju u Linux i otvorene programe, IBM ovime ne odustaje od svog AIX-a. Klijentela koja upotrebljava taj IBM-ov Unix jest vjerna, a AIX se dobro prodaje i donosi zaradu. Njihovi Power System serveri pogonjeni Linuxom ciljaju na sasvim različito tržište.

 

Izvor:zdnet

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.5/5 (8 votes cast)
IBM-ova druga milijarda dolara za Linux, 4.5 out of 5 based on 8 ratings

25 komentara

  1. Zlatko napisao:

    Cela priča je ok. Ali naslov je pretenciozan. Dakle, oni ulažu tu milijardu u taj njihov projekat, a ne u linux, linux je tu samo jedna od stavki. Ovo je kao reklama za banku i kredite.

    • lutherus napisao:

      A gle, ako te to toliko smeta nemoraju oni uložiti uopće u Linux niti doprinositi razvoju a nemoraš ni ti koristiti apsolutno nijedan projekat di oni imaju prste u di su uložili i lovu i ljude.

      • Zlatko napisao:

        jaoo bre što si tolko zlonameran? Ja samo ne volim reklame ovog tipa. Pričaju o milijardama a na kraju će linux projekat videti mozda samo kojih par stotina hiljada . Bolja mi je ipak priča koju priča Canonical i koja ima direktne veze sa krajnjim korisnikom kao i popularizacijom linuxa. A ovo što radi IBM je samo reklama. Google odavno gura svoje servere na linuxu, a nije jedini. Kolko su oni uložili u razvoj koda, pa se ne hvalisaju.
        I sam znaš da celu tu priču oko razvoja servera i dela za cloud će da da odradi par desetina ljudi (koji će biti plaćeni) i par hiljada ljudi koji neće biti plaćeni. E sad razmisli o toj milijardi.

        • lutherus napisao:

          Ajde nabroji projekte u koje je Canonical uložio novac i nabroji projekte koji su njihovi a da nisu ripoff projekata već ranije viđenih. Nabroji sav taj softver i sve njihove zasluge. Pa čak možeš navesti i Canonicalove zasluge u razvoju kernela. A isto tako možemo pričati i o sigurnosti Ubunta a činjenica da Canonical nemože i ne namjerava isporučiti slobodan softver ćemo ovajh puta ostaviti po strani. Ajde nabroji sve projekte Canonicala koji su doprinjeli razvoju ( opaska, moraju biti autorski projekti). Hvališ Canonical na sve strane a nisu i 1 cent uložili u razvoj. Nevoliš reklame ovog tipa a prevara Canonicala ti je bliska. Sigurno nevoliš ni Apple ni Microsoft i ježiš se od njihovog stava prema korisnicima a gle čuda isto to kod Canonicala hvališ.

          • Zlatko napisao:

            Privukao je većinu danasnjih linux korisnika (i to mu je najveći uspeh), privukao je takođe i većinu današnjih razvijatelja raznih linux aplikacija pa čak i distribucija, podigao je celi GNU/Linux projekat na jednu znatno višu razinu … a to su stvari koje su uradili direktno i više od bilo koje distribucije ili bilo koje organizacije i kompanije. I to je činjenica s kojom ti hteo ili ne moras da se pomiris. Ni ja ne volim Ubuntu s Unityjem, ali činjenica ostaje da su oni vrh brega i upravo ono što ljude privlači trenutno GNU/Linuxu. Kasnije kad se preko Ubuntua ljudi upoznaju sa GNU/Linuxom, pređu na druge distribucije, požele da nauče više, da razviju neke svoje aplikacije … neki možda i ostanu.
            Primera radi ja. Počeo sam sa openSuse i KDE . ubuntu sa GNOME2 mi nikad nije legao, Ali mi je zato Kubuntu sa KDE4 bio nešto odlično i nezamenljivo. Imam drugara, na moju preporuku probao je Ubuntu (jer je pre toga koristio isključivo XP) i oduševio se, danas eto sve više i više ga privlači Arch linux. A da sam mu odmah preporučio Arch linux, pobegao bi glavom bez obzira.
            O toj filozofiji ti celo vreme pričam. Ubuntu kao takav ima savršenu filozofiju za početnike. A moras da se slozis, neko i to mora da radi, da privlaci nove ljude, ukoliko postoji interes da se GNU/Linux distribucije šire, a time i filozofija. A plus toga Lutherus, ti si jedan od ljudi koji najbolje promovišu Ubuntu (skoro pa mislim da si na njihovoj platnoj listi).

            • lutherus napisao:

              Ubuntu nema GNU/Linux filozofiju. Ubuntu čak nije ni slobodan operacijski sustav. Da su naklonjeni novim korisnicima je urbani mit i laž. da su privukli najviše GNU developera je totalna laž. Da su podigli GNU/Linux na novu razinu je također laž. Iskreno, znaš da se u razvoju ne bi osjetilo da ubuntu danas bnestane. Zapravo bi, napokon be se stvari ponovno sa šarenih ikona fokusirale na razvoj.Sam ubuntu je ujedno i najviše elitistički nastrojena distribucije. A njihova filozofija je je** se nama za korisnike i njihova mišljenja. Ili misle i rade kako mi to želimo ili nisu korisnici.

            • Ante Primorac napisao:

              druže promašio si ti temu, ovdje se priča o cloudu … ajmo sad pričat koliko je to Canonical doprinio razvoju clouda na linuxu

        • Branko napisao:

          Pa nije bas tako. Milijarda dolara je brutalno velik novac.
          Rjesenja koja ce oni razviti ce sasvim sigurno iskoristiti Red Hat, SUSE, Debian i ostali veliki igraci. Iako se kod razvija za njihove Power procesore, ne znaci da se 90% tog koda nece moci prenijeti na ostalu arhitekturu.
          IBM je isto tako mogao uloziti milijardu na AIX pa nitko ne bi vidio nista od toga. Ovako cemo dobiti milijardu dolara vrijednog softvera koji ce moci koristiti svi a ne samo IBM. A milijarda dolara softvera je poprilicna kolicina. Mozda nece 100% toga vrijediti, ali s obzirom da se radi o otvorenom softveru, vjerojatno ce se velika vecina toga moci iskoristiti za ostale distre i projekte.

          • Zlatko napisao:

            Jeste brutalno velik novac, ali ono štoće od tog novca da vidi GNU/Linux su zanemarljivo mali procenti, nula koma … Najveci deo novca ce otići na postavljanje servera i propratne opreme, a to apsolutno nema nikakve veze sa linuxom, vec sa IBMom i njihovom zaradom.

    • b4sh napisao:

      Komentar je obrisan!
      Upozoreni ste da se držite teme!!

      Dario.

      • b4sh napisao:

        Hvala za brisanje komentara

        • Dario napisao:

          Slobodno iznesi svoje mišljenje, ali tako da ćeš ga potkrijepiti činjenicama, a ne tražiti od drugih da potkrepljuju svoja mišljenja. To vrijedi i za ostale.
          Nadalje, vulgarnosti i neprimjerene riječi se također ne toleriraju!

          • lutherus napisao:

            Obečanje je bilo da će se otvoreni kod uvijek razvijati kroz konsenzus i otvorenost.

            Konsenzus u smislu da zajednica koja ravija kod i dijeli ideje u izradi neke aplikacije ili distribucije energično promiče timski rad i sudjelovanje tako da svi koji su uključeni u projekt mogu prepoznati svoju ulogu u napretku i razvoju. Sama ideja da se slobodan softver može dijeliti i mijenjati daje do znanja da će se takav kod i vratiti. Uostalom na tu upučuju i GPL licence.

            Mnogi projekti čij rezultat koristimo svakodnevno su rađeni pod GPL licencom i upravo sa konsenzusom i otvorenosti kao mišljom vodiljom. Kao dodatno proširenje, svaki projekt ima svoju zajednicu okupljenu oko koda koja aktivno doprinosi razvoju a ne spada u razvijateljski tim. Problem je kad kompanija ili centralni diktator projekta počinje upravljati zajednicom okupljenom oko koda te se odnositi kao da su oni njegovi zaposlenici ili gore podanici.

            No kad se konsenzus uzme u obzir tada se dešava sva FLOSS čarolija. Ljudi doprinose razvoju i dizajnu, kod se stalno nadograđuje a obično se pohranjuje na centralnim repozitorijima projekta preko Git ili Subversion alata. Jedan od primjera takvog razvoja je GNOME korisničko sučelje.

            Nažalost neki od najpopularniji projekata konsenzus i otvorenost donose samo na papiru dok sve odluke donosi nekolicina koja upravlja sa zajednicom. Takav način rada se smatra elitizmom.

            Nativno je elitizam ekskluzivno orijentiran te negira zajednički doprinos. Ono što ga krasi je ja, moje, ja, bez mene, ja znam, zajednica nezna, zajednica treba vođu i slične izjave koje možemo svakodnevno sresti. Elitizam promovira zadovoljštinu preko tuđeg rada te tako daje upraviteljuosijećaj više vrijednosti ( možda i odatle dolazi mit kako je FLOSS komunizam ). Jedan od većih rizika rada u elitističkom ukruženje je to što će sam projekt sve više patiti i gubiti na kvaliteti kako će pojedinci dolaziti do spoznaje da njihovo mišljenje, doprinos a i oni sami nisu uopće važni. Pojedinci će sve rijeđe biti motivirani da preuzmu inicijativu i kreativno doprinose razvoju. Također takav način ujedno šteti i samoj kompaniji uništavajući njihov ugled te gubljenjem povjerenja u njih i njhove proizvode.

            Promatrajući neke kompanije jasno se uviđaju znaci elitizma. Uzmimo na primjer Canonical i njihov Ubuntu projekt. Zašto Canonical? Upravo zato jer su oni ti koji uptužuju druge za elitizam te sebe nameću kao izbor u borbi protiv elitizma a upravo oni pršte od čistog i apsolutnog elitizma.

            Izbor napuštanja GNOME-a te izrada svog vlastitog poluotvorenog grafičkog sučelja.
            Radikalan trud i napor u micanju tradicionalnog načina rada i pretraživanja desktopa jer se njima to ne sviđa
            Izdvajanje manjih dijelova koda samo kako bi se omogučila integracija sa Amazon pretraživanjem i novac od Amazona
            Napuštanje X.org sustava u korist novog “standarda” Waylanda te napuštanje Waylanda nakon samo godinu dana razvoja u svrhu stvaranja svog vlastitog display servera na tuđem kodu bez priznanja orginalonome autoru kod i Intelu.
            Konstantno guranje na mobilno tržište. Sama Indiegogo kampanja Ubuntu Edge je bila simbol elitizma.

            Dakle, opasnost da projekat otvorena koda preraste u elitistički projekat nije samo noćna mora već je surova stvarnost. Velika je briga zadržati projekat otvorenim i ne pokleknuti pred manjim naznakama neuspijeha. Ubuntu, najpopularnija Linux distribucija današnjice, sve se više žuri postati zatvorena i vlasnička platforma te se svakodnevno sve više približava tome cilju. Nažalost, ljudi ih idalje slave. Pred par dana digla se brašina i buka oko novog Apple iPhone 5S mobilnog uređaja koj sad donosi opciju otključavanja preko otiska prsta. Odjednom svi brinu za svoju sigurnost i privatnost. Zanimljivo da ljudi brinu oko svog otiska prsta a sve ostale podatke su već dali jer im ionako svejedno kakave aplikacije i servise koriste. U vrijeme kad su sve informacije dostupne kompanijama preko Google i Facebook servisa te kad operacijski sustavi kao Microsoft Windows i Canonical Ubuntu aktivno sakupljaju i dijele korisničke informacije i navika, skeniranje otiska prsta je najmanji problem, jer sve ostalo već samo dali. Ubuntu pak sam po sebi je veliki blješteći neonski znak sa natpisom OPREZ! ELITIZAM NA DIJELU!

            Nadalje, onaj softver koj ne može isporučiti sve 4 korisničke slobode ne može se nazivati slobodnim softverom. Ubuntu isporučuje jedva dvije korisničke slobode. Ergo, ubuntu nije slobodan operacijski sustav. Radi CLA i relicenciranja ali i skirvanja dijelova koda Canonical nije u stanju isporučiti ni otvoren operacijski sustav.. Nadam se da je dovoljno potkrepljeno. Inaće nije fer da se pitanje korisnika upućeno drugom korisniku obriše jer kakti ga nije potkrepljeno činjenicama a neargumentirani hvalospijevi ubuntu i canonicala da ostaju netaknuti.

  2. Branko napisao:

    Ljudi, molim vas da se drzite teme clanka u raspravi!
    Ubuduce cemo svaku raspravu vezanu uz Ubuntu a koja nije vezana uz temu clanka smatrati za offtopic i brisati.
    Ovo je velika vijest za cijeli Linux svijet i molim vas da ju ne kvarite medjusobnim prepucavanjima.
    Hvala svima na razumijevanju.

    • lutherus napisao:

      Ako može molba da se maknu svi ovi postovi jer stvarno nemaju veze ni sa temom ni sa portalom. Hvala.

    • Zlatko napisao:

      Kolko će od tog novca zaista i da ode na razvoj GNU/Linux-a vezanog za ovaj projekat? A kolko na postavljanje servera i propratne opreme?

      • Petar Kružić napisao:

        Tekst sam kaže, što i zašto IBM ulaže u Linux. Zlajo, shvatio sam da si puštanje vode namjenio svojim komentarima.
        Ako si genijalac preporučam ti instalaciju Ubuntu servera, ili još bolje Microsoftovog servera kao jedinu odluku u skladu s tvojim postovima.

        • Zlatko napisao:

          Petre, Petre … mali veseljače, nemoj sad da se izvlačiš.
          “Iako je ovih milijardu dolara IBM uložio u svoju liniju servera, rješenja koja će proizaći iz ovog ulaganja bit će otvorena i slobodna, dakle dostupna svima, a Linux će se još više potvrditi kao najbolje rješenje u ovakvim sustavima.”

          Jbt ljudi čitajte, pre nego što lupite ovakav naslov.

          • luudak napisao:

            milijarda za razvoj softvera za linux je milijarda i.
            softver koji budu razvili moći će da se menja i da bude prilagođen za druge arhitekture ili bar sama ideja na kojoj će biti bazioran taj softver moći će dalje da se menja i unapređuje.
            zar je, kod linuxa, uopšte i bitno da li se unapređuje jedna ili druga arhitektura? bitno je nešto da se radi. za koju godinu možda baš ibm-ovi procesori i preuzmu primat na tržištu i potisnu intel u sferi servera, nije bitno da li je ovo lupanje ili ne ali je korak ka tome da će na neki način podstaći i intel ili nekog drugog proizvođača hardvera da više ulaže u linux i sam sistem otvorenog koda.
            toliko od mene.

  3. Z0K4 napisao:

    Zar svaka vijest mora završiti raspravom o Ubuntuu i Canonicalu!? Ovo su odlične vijesti za Linux zajednicu i nema smisla da je upropastimo dječjim prepirkama…

    IBM-u skidam kapu i nadam se da će im se ulaganje višestruko vratiti 😉

  4. PunkBastard napisao:

    Zlatko ajde razmisli malo što govoriš, to kako ti kažeš ispada da IBM daje $1 mlrd. za razvoj njihovog projekta koji je baziran na Linuxu ali Linux zajednica neće od toga profitirati. Razmisli malo, lijepo u tekstu piše da će sva rješenja koja proizađu iz toga ulaganja biti otvorena i dostupna svima, što znači da će cijela Linux zajednica moći koristiti to u što je IBM uložio.

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.