4,767 pregleda

Ima li Ubuntu za mobitele ikakve šanse?

22

Ubuntu-for-mobile

Kad sam vidio najavu na ubuntu.com stranici prvo što sam pomislio je da će glavna tema biti Ubuntu for Android jer on je realno ostvariv u Canonical okvirima (jasno od prve inačice i ne bi očekivali da radi baš kako treba, ali…). Ali Mark i ekipa zagrizli su u veći kolač i odlučili se za Ubuntu for phones. Nisu išli od nule već su preuzeli ono što se preuzeti može, a to su Android kernel i driveri, najkritičniji dio. Dalvik su zanemarili i odlučili umjesto virtualne mašine koristiti nativne aplikacije. Nisu zanemarili niti HTML5 i mogućnost pokretanja web aplikacija.

Kako će se razvijati aplikacije za Ubuntu for phones možete vidjeti i probati već danas, Go mobile stranica nudi kratki uvod u razvoj uz pomoć Ubuntu QML toolkita koji se bazira na Qt okruženju.

Canonical kombinira postojeće open source tehnologije, a sve misli zamotati u svoj UI (koji bi trebao biti skalabilan ovisno o veličini i tipu zaslona) i na to dodati svoje servise (Ubuntu One).

Ubuntu for phones bi mogao imati šanse kad bi Canonical što prije otvorio platformu i omogućio developerima da na postojeće uređaje instaliraju njihov OS ta da se s njime mogu početi igrati. Ako je vjerovati filteru na GSMArena stranici trenutno postoji 219 uređaja, raspoloživih na tržištu, koji zadovoljavaju kriterije za entry level Ubuntu smartphone. I to bi trebao napraviti što prije. Ako će Canonical taktizirati, čekati s predstavljanjem dok ne bude imao prvi pravi uređaj, stvari na tržištu bi se mogle promijeniti. Uz cijelu paletu postojećih platformi Samsung gura još i Tizen, RIM bi s BlackBerry 10 platformom mogao biti veliko iznenađenje jer već sad spominju ugovore s 50-ak operatera koji su već navikli na dobru suradnju s njima. Dok se pojavi novi uređaj iduće godine Ubuntu bi mogao pripremati ulet na stražnja vrata rabljenih uređaja čiji su korisnici razočarani jer u pravilu nemaju nadogradnje na novi Android. Korisnička iskustva i povratne informacije bi im pomogle da premijera bude što bolja. Pozitivna iskustva korisnika mogla bi natjerati i proizvođače da prije prihvate novi OS.

Canonical nema novaca niti mašineriju velikih igrača. Microsoft je utukao silne novce u promociju svoje mobilne platforme i nisam siguran da su baš zadovoljni postignutim. Canonicalova jedina i najveća šansa su korisnici. Samo nekako u zadnje vrijeme ne pokazuju da znaju sa zajednicom.

P.S. Ne znam na kojim komponentama Androida Microsoft uspijeva unovčiti svoje patente, ali ako bi se eliminacijom Dalvika i postojećeg UI-a mogao suziti taj manevarski prostor onda bi proizvođačima mogao biti puno zanimljiviji.

Autor: Wolfwood’s Crowd (S. Z.)

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
Ima li Ubuntu za mobitele ikakve šanse?, 5.0 out of 5 based on 1 rating

Povezani članci:

Full Circle magazin 54. b...
Nokia izdala N9 pogonjen ...
Ubuntu uskoro u automobil...
Ubuntu 12.10 postaje web ...
Ubuntu Raring Ringtail - ...

22 Responses

  1. lol kaže:

    “Samo nekako u zadnje vrijeme ne pokazuju da znaju sa zajednicom” Šta se pod tim misli?

  2. PunkBastard kaže:

    eto im način zarade, prodaja aplikacija za Ubuntu OS

  3. lolobrigida kaže:

    Nažalost mislim da nemaju šanse, jer tržište u mnogim bitnim zemljama je već sazrelo, i ima sve manje prostora za napredak. Pad MeeGoa je jasno pokazao da inovativnost i kvalitet proizvoda bledi pred važnošću ekosistema, a tako nešto Ubuntu for phones jednostavno nema, a za godinu dana tržište će biti još zrelije nego danas uz ulazak još nekoliko jako agilnih igrača.

    Pitanje je i koliko je neko ko je uložio novac u aplikacije na određenim platformama spreman da nabavi iste te aplikacije ili njihove zamene na drugom ekosistemu.

    Tu se takođe diže i pitanje marketinga, pitanje na kome se dobro sapleo HP, Palm i WebOS

    Pa danas Ubuntu nije jedini mobilni Linux oerativni sistem pa da zaigraju na tu kartu, tu su i Sailfish pa i Firefox OS.

    Pogledajte koliko problema ima Windows Phone koji je za krajnjeg korisnika sa svojim Metro UI-em dalekoc interesantiji i orginalniji. Oni i pored svojih 150000 aplikacija u marketu i dostupnosti 45 od 50 najpopularniji i dalje imaju problema zbog malog broja istih…. a zamislite canonical sa 100 aplikacija u 2014.

    Nažalost mislim da oni nemaju šanse…

  4. Linoslav kaže:

    Sasvim razumljivo da imaju šanse. Indija vapi za jeftinim smartphoneima, no preuzimanje kernela od Androida im je tu najveća kočnica. Da su se odlučili pozabaviti nadogradnjom i sređivanjem kernela, mogli su proširiti ciljno tržište (tržište, kažem, jer ovo je očito poslovni, a ne potez zajednice) i na jeftine Win i S40/S60 telefone, jer oni jurcaju i na 256MB RAM-a. Dakle, odličan poligon uz nedovoljno agresivnu strategiju.
    No to je svakako u skladu s onim što je Lutheros sinoć pisao, Mark je očito svjestan da nema podršku zajednice. Stoga i ne može agresivno napasti postojeće platforme. Što je opet šteta, jer Android je prilično šupalj OS zbog potrebe da zadovolji široki spektar uređaja i potreban mu je ozbiljniji konkurent. (nikad neću prežaliti pad MeeGoa, pogotovo kad je u javnost procurilo da je Nokia N9 trebala dobiti i qwerty sestru, to bi bio, IMHO savršen mobitel)

    • lolobrigida kaže:

      Što se tiče ideje o Ubuntu na jeftinim telefonima za indijsko trziste, pa i trziste jugoistočne azije i , mislim da su i tu previše kano ušli u trku, Već postoje jako jeftine verzije Android telefona, zatim tu su S40 telefoni a Najveći Kineski operater je ulložio ogroman novac u Jollu tako da će asailfish verovatno zagospodariti tim segmentom u Kini. Firefox je isto jako minimalno zahtevan OS posebno dizajniran za jeftine telefone, oba ova OS će verovatno imati svoje uređaje ove godine, dolazi nam čak i Tizen takođe ove godine a Ubuntu najranije sledeće…. Teiško.

      PS: Blackberry uređaji iz Curve serije su takođe jako jeftini i izuzetno popularni na području jugoistočne Azije, sa novim izuzetno moćnim OS-om koji sprem RIM, mislim da ni tu Ubuntu nema velike šanse.

      • Lutherus kaže:

        NTT DoCoMo uređaju, Sharp, LG, KDDI dok su najpopularniji Asus padphone, Samsung Galaxy, HTC Trophy, Motorola. Manji dio ih ima android ( Samsung, HTC, Motorola, Sony ) dok većio dio ima svoje os-eve. I naravno symbian i meego Nokie. Njihovo tržište funkcionira na jedan skroz drugačiji način.

  5. jll kaže:

    a jeste naporni, ubuntu ovo, ubuntu ono..

  6. Big Muzzy kaže:

    Od pet zadnjih objava, četiri su vezane za Ubuntu(!!) >:( i komentari sve više postaju jalovo trošenje tipa kokoš vs. jaje, windows vs. Linux i sada prerasta u Ubuntu vs. svi ostali. U oktobru/studenom 2010. zbunjeno sam pitao samog sebe kuda ide brod zvani Ubuntu i ubrzo sam ga izbrisao sa svoje liste interesovanja i stavio tačku. Sada se pitam šta se dešava sa LZS stranicom!? Je li u pitanju lov na komentare ili … jer fakat je da najviše komentara za sobom vuku objave koje u naslovu sadrže pojam “Ubuntu”, ali onda razmislite o promjeni stranice u http://www.ubuntuzailiprotiv.com pa da znamo na čemu smo.

  7. Big Muzzy kaže:

    ispravak oktobar/listopad :)

  8. Igor kaže:

    Ipak je Ubuntu broj jedan, napisano je 4 postova na tu temu i najvise komentara dosad :).
    Pitanje što znači uspjeh, jel uspjeh biti najbolji ili je uspjeh imati 1% cijelog tržišta, te moje skomno mišljenje je da 1% nije malo.

    Što se tiče OS-eva nekako je cca 90% Win, 5% Linux i 5% OSX. Jel tko može OSX ili čak i Linux smatrati neusjpešnim?
    Štoviše da se Linux ako baš želite od tih 5% može podijeliti na nekoliko desetka ditribucija, onda vjerojatno Ubuntu drži i više od tog 1% posto na računalima, pa zašto ne bi uzeo toliko i na mobitelima?!

    • Linoslav kaže:

      Canonical je postigao ono što je i htio, da “internet” bruji o njima. To je bit dobrog PR-a i to je njima kao firmi očito uspjeh. Ne smatram to nužno lošim jer na svakog upućenog dolazi minimalno deset običnih korisnika. I tek na svakih deset upućenih dolazi jedan angažirani, koji želi sudjelovati aktivno u stvaranju nečeg novog, naprednog, evolutivnog… Ubuntu je našao svoje mjesto koje će trajati, bez obzira na povremene padove i uspone. To uopće nije neuspjeh. Što, sad bismo trebali reći da su MacOS i iOS elitistički i neuspjeli, a u biti su user friendly i većina njihovih korisnika je oduševljena Apple proizvodima. Tako će biti i s Ubuntuom za frižidere, pegle na paru i električna garažna vrata. Danas svi imaju tržišni udio pa tko voli nek izvoli.

  9. dee-baba kaže:

    Procitah cuvenu,vec,recenicu:’preuzimanje android kernela’! Ovo nema veze sa mozgom,ljudi!!!! Canonical naravno da ima sanse…pitanje je SAMO, kakav ugovor imaju sa Mr.Google-om!Ne zaboravite da je u razvoju Android-a, veliku ulogu imao Canonical..i jos uvjek ga ima!!!!!

  10. Igor kaže:

    NIsam dosada pogledao video, (ovaj drugi), ali to je sporo do bola. Veli i na videu da je sporo ali da je to jos u razvoju, nekako ne vjerujem da ce biti brzi, posebice jer testni mobitel zasigurno nije neki prosjecni telefon :).

    Dakle sto se mene tice nista od ovog Ubunta na mom mobu.

  11. GLaDOS kaže:

    Ovo se odnosi na “Ne znam na kojim komponentama Androida Microsoft uspijeva unovčiti svoje patente”:

    Svima je već poznato da sve više firmi pristaju plaćati Microsoftu naknadu za korištenje Googleovog sustava Android zbog navodnog kršenja intelektualnog vlasništva. Među njima su HTC, Samsung i Amazon koji su se nagodili sa Microsoftom da bi izbjegli skupe i dugotrajne sudske procese. Na kraju krajeva sve to plaćaju korisnici Android uređaja a Microsoft ubire stotine milijuna dolara. Google je na svom blogu izjavio da Apple, Microsoft i Oracle vode neprijateljsku, organiziranu kampanju s ciljem povećanja cijene uređaja baziranih na Androidu koristeći prividne patente. Nikome nije bilo jasno o kojim se točno patentima radi. Barnes & Noble je jedini odbio plaćati Microsoftu i tražio je od Microsofta popis tih patenata. Odlučio se suprotstaviti a javnosti je otkrio te trivijalne patente:
    – Pozadinsko učitavanje slike
    – Tabovi
    – Ručke kod označavanja teksta
    – Bilješke elektroničkih dokumenata
    – Oponašanje unosa mišem koristeći uređaje koji nisu miš
    – Indikator učitavanja sadržaja u internetskom pregledniku

    Microsoft je vidio da nema nikakve šanse i da će izgubiti parnicu pa je cijeli slučaj nažalost završio suradnjom. Sporazumom su tvrtke razriješile sve dosadašnje sporove vezane uz korištenje Androida na tabletima Nook a Microsoft se odlučio uložiti 300 milijuna dolara u novu podružnicu Barnes & Noblea specijaliziranu za proizvodnju čitača elektroničkih knjiga i tableta Nook.
    Drugi proizvođači moraju i dalje plačati harač na Android Microsoftu…

  12. darkborn kaže:

    “…već su preuzeli ono što se preuzeti može…” pun pogodak!

    @ “P.S.” (MS)
    e baš sam to htio nekako prokomentaritisati.
    Pa ću sad malo drugačije. I to ooopširno.

    Kao prvo, veseli me što će 2013/14 biti godine Linuxa u gotovo svakom pogledu a prvenstveno glede tzv. mobilnih OS-a. Ili pak drugačije, da ćemo se riješiti svega što nije Linux, ili bar Posix, *x (a uglavnom proprietary closed source): deda-Symbian, Bada odlaze u povijest, a WP je fail. Pa čak i “AppleX” pada.

    Što je novog, a da nije još noviji java-linux (Android)?
    Tizen (ex MeeGo), Jollin Sailfish (također ex MeeGo), “feniks” WebOS, FirefoxOS, ChromeOS, mislim da i QT gura neku svoju distru, …i naravno Ubuntu4phones.
    SVE je to bazirano na Linuxu, osim “neplatformno vezanih isključivo web i oblaćno html5 orijentiranih” OS-a (WEbOS, FirefoxOS, ChromeOS) koji koriste buzzworde iz 2011: danas su svi sustavi takvi. A opet kao bazu koriste… Linux.

    Dakle, Linux+*nix:ostalo = 1:0

    Ajmo dalje.
    Nakon propasti WP-a, Intel se grčevito drži Tizen-a kako bi i dalje farbao javnost sa “x86 procesorima koji koštaju i troše kao i ARM”. Tu priču prodaje još od… OLPC-a, odn. već godinama. Za mene je Intel kao sponzor i podržavatelj Linux fondacija / projekata samo trojanski konj koji već godinama preko raznih MobLin, MeeGo… i sada Tizen projekata strateški usporava implementaciju ARM-a (i odbacivanje zastarjele x86 platforme).
    Paralelno sa Tizenom Intel grčevito (ali i dosta potajno) gura “Wind River” “Android on x86desktop” projekt.
    Kad Intel konačno kapitulira glede “x86 ultra-mobilne platforme” evolucijski zamašnjak će se početi brže okretati. A nakon WP ostaje samo… Tizen i nefunkcionalni x86 Android. Ili,

    ARM:x86 = 1:0

    I konačno, glede tih mnogih nesigurnih početaka, sa već podijeljenim tržištem Android:iOS:ostali u omjeru 80:15:5 (bar otprilike), mnoštvo tih “oblaćnih” i post-MeeGo OS-ova će naprosto MORATI kolaborirati, vjerojatno implementirajući/emulirati Android na ovaj ili onaj način.
    Tizen je to već demonstrirao, Sailfish će vrlo vjerojatno to isto činiti, Ubuntu to več čini a QT, RIM itd su već te intencije najavljivali.
    Poanta nije u Androidu, već da će ta klinč tržišna situacija u potrazi za aplikacijama i developerima vrlo vjerojatno dovesti do “dobrovoljne prinuđenosti” Do-Not-Evil filozofije, pa čak i više od toga. Naime, ReplicantSDK, CyanogenMod, će sve više postajati bitniji, ne samo zbog FLOSS zajednice i/ili tzv “osviještenosti slobodom” već zato što i ostali proprietary igrači (Amazon, Baidoo…) žele svoj dio SDK-a. Posljedično, s rastom prijetnje licenci i prednostima otvorenog softvera mislim da će doći do znatne standardizacije otvorenog softvera mobilnih OS-eva, poput modela kako godinama Apachee funkcionira.

    Znači, sustavi otvorenog koda:zatvoreni vlasnički = 1:0

    Moja prognoza za 3. eko sustav je Tizen, naprosto zato što ga gura moćni i globalno voljeni Sammy. Što prije shvate da im je Intel uteg na mobilnim uređajima, a ne ulaznica za desktop računala, to će se to i prije desiti.
    Mislim i da će se Ubuntu4phones održati, zato jer se uvlače svemoćnom Googletu pod Android/ChromeOS, a G-u koristi privid divertifikacije “izbora” OS-a putem svog “indie” drona.

  13. Nikola kaže:

    Čini se vrlo zanimljivo. Sviđa mi se i više od Meega.

    Toplo se nadam da neće biti vrlo bugovito, iako uzevši sav moj optimizam znam da će ovom OS-u trebati barem 3 godine da sazrije u nešto što prosječni JOE može koristiti svaki dan.

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.