48,284 pregleda

Moj pogled: Zašto je Ubuntu zao?

289

“Moj pogled” je svojevrsna kolumna, osobno mišljenje autora i nikako ne predstavlja službeni stav LZS portala. Zanimljivo je čuti različita mišljenja, stoga pozivamo regionalne blogere i Linux korisnike da nam slobodno pošalju svoj materijal za sekciju “Moj pogled” (info@linuxzasve.com), a mi ćemo nakon pregleda objaviti.

Ubuntu je genijalan, fantastičan i sve se vrti oko korisnika i zajednice.

No samo ako vjerujete u marketing koji provode što Canonicalovi zaposlenici, što plaćenici, što volonteri. Pogledate li dublje te malo analizirate situaciju, na površinu izlazi jedna sasvim drugačija slika. Za razliku od mnogih korisnika, meni Ubuntu nije bio prva distribucija pa me uz njega ne vežu emocije ili nostalgija, no uvijek pratim vijesti koje ga se tiču jer njegova aktivnost, odnosno neaktivnost, ostavlja duboke posljedice u cijeloj zajednici.

Zato sam od prvog kontakta s Ubuntuom bio svjestan da u svojoj srži to nije produkt za vraćanje zajednici već Canonicalov proizvod za zarađivanje. Kompanija je vrlo uspješno balansirala i usmjeravala krajnji produkt prema današnjem stanju, ujedno vješto manipulirajući zajednicom i stvarajući hordu vjernih sljedbenika, ali i fanatika.

mark-shuttleworth

Dok sam Canonical nije nikada skrivao da postoji radi novca (koja tvrtka bi uopće radila besplatno?), Ubuntu se uvijek predstavljalo kao Markov način vraćanja zajednici. Glavni fokus Ubuntua je uvijek bio učiniti korisnika sretnim. Što je donekle bilo i dobro, jer sama srž nije dopirala do površine, pa su i korisnici i Mark bili sretni, zajedno. Međutim, vremenom su nekako skrenuli sa svoje putanje usrećivanja korisnika, te je postajalo sve očitije da zapravo žele javno istaknuti svoju strategiju, Što je dobro za Canonical no ne ono što je dobro za korisnika.

Vidljivo je da je Canonicalov osnovni cilj ovih dana emulacija onoga što je napravila tvrtka Apple sa BSD-om: uzeti postojeću bazu operativnog sustava te iskrojiti grafičko sučelje koje će skrivati bazu što je više moguće. S jedne strane, Canonicalov pristup je bolji od Appleovog, jer to ne rade samo koristeći slobodni softver već i stvarajući novi (koliko je koristan je upitno, no to je za jednu drugu temu), no opet za to ih se mora pritisnuti jer tek nakon žešćih reakcija i napada zajednice reagiraju (zanimljivo da te reakcije najčešće ne dolaze od njihovih korisnika).

S druge strane ponavljaju previše Appleovih grešaka, a jedna od najvećih je zatvoreni development feedback. Nekima se sviđa kako Apple dizajnira svoje proizvode i ne samo da vole, već obožavaju konačan proizvod. No ja nisam jedan od njih. Posjedovao sam i posjedujem Appleov hardver (moj workhorse je Powermac G5 upogonjen Debian GNU/Linuxom). Iz prve ruke sam osjetio da je njihova tendencija donositi nefleksibilan softver koji ima naviku naći se korisniku na putu samo zato što je korisnik nešto odlučio napraviti drugačije nego što su to zamislili dizajneri. Appleov softver je vrlo težak za personalizaciju i prilagodbu te može biti vrlo nespretan i naporan za korištenje, posebno ako korisnik koristi svoj mozak umjesto da slijepo kupuje i podilazi trendovima.

Vrlo dobar primjer toga je iTunes aplikacija i način na koji iPhone i dalje prisiljava korisnike na sinkronizaciju preko te nes(p)retne aplikacije. U svom putovanju prema Mac ekosustavu i čežnji za što većim profitom, Canonical se kreće istom silaznom putanjom. Forsiraju dizajnerske promjene koje im osiguravaju prepoznavanje Ubuntua kao branda (promjena pozicije gumba prozora, Unity, HUD, Amazon, dizajniranje vlastitog fonta,…) no zapravo emuliraju OS-X (global menu, overlay-scroll, izgled sučelja,…) pod svemoćnom izlikom povećanja učinkovitosti.

Osobno ne vidim kako te promjene povećavaju korisničku učinkovitost ili pridonose poboljšanju korisnikove komunikacije s računalom, a problem je što to ne zna čak ni Canonicalova razvijateljska ekipa, jer su se i oni borili i borili sve dok nisu dobili dovoljno pozitivnih podataka. Razgovarao sam s poznanicima koji su uključeni u razvoj Ubuntua upravo oko tih brojki (koje su smiješno male). Saznao sam sljedeće: Canonical ima odabranu grupu korisnika – njih 2 ili 3 tuceta – koji pomažu u evoluciji kompleksnog korisničkog iskustva testirajući Unity i kozmetičke prepravke. To mi ne zvuči previše uvjerljivo.

Canonicalov razvijateljski odjel tvrdi da je orijentiran prema zajednici i suradnji s njom. Dao sam si truda u posljednjih nekoliko dana, te sam pokušao slijediti promjene u vizualnom identitetu sve do razine zajednice, no nisam uspio naći nijednu koju je predlagala zajednica, nijednu u kojoj je surađivala zajednica, niti jednu koja je proizašla iz zajednice.

ubuntu-tv-dash

Čitanjem bug reportova, odgovora dizajnerskog tima i kasnijih Markovih upadica, mnoge stvari su postale mnogo jasnije. OS-X klon. Ubuntu nije ništa drugo doli OS-X klon. Ne znam za ostale, no Markove izjave da “zajednica ne zna što želi i da joj je potreban vođa” meni djeluju tako Štef-Đobs-like. Pokušao sam razgovarati i s nekim od Ubuntu developera kao i s pripadnicima “zajednice” koja “sudjeluje” u razvoju, no u posljednji tren većina ih je otkazala bilo kakav razgovor vezan uz Ubuntu i njegov razvoj. Ovim putem ujedno i zahvaljujem Jorgeu Castru, Martinu Stadleru te Derycku Hodgeu. Ipak, “većina” ne znači “svi”, stoga posebna zahvala ide gospodinu Talu Lironu. Naime, svi gore navedeni su u protekle dvije godine doživjeli poveća razočaranja u sam Ubuntu i smjer kojim se kreće, stoga su kontaktirani za kraći razgovor oko Ubuntua i razvojne filozofije, no neposredno pred zakazan termin bi otkazali.

Zašto? Boje li se? Nebitno. No jedan je ipak bio voljan govoriti. Evo njegovih riječi:

“Unity team is not engaging the community, which is a resource with excellent potential for quality assurance and marketing. It’s also free! The standard open source model, which has proved itself again and again, shows that success depends upon the community. This model is the foundation of the Ubuntu project. The Unity team ignores strongly-worded criticism. Unfortunately, some members of the user community lack restraint. Moreover, the wonderfully international dimension of Ubuntu gathers people of various cultures, who do not always natively own English, the lingua franca of Launchpad. So, some words may appear stronger than they were intended. Sure, there’s the golden rule of “never argue on the Internet,” but this is not about arguing. It’s about engaging your target audience. It’s about friendship and neighborliness. It’s about community. My suspicion is that there might be a formal policy for the project of not responding to strongly-worded criticism. But its motivation is likely a lack of patience, and also some condescension. That’s not community. And what about Mark. Mark is arrogant and any conversation he can do is full of ad hominem and straw man arguments. “

Cijeli intervju će uskoro biti objavljen; intervju za koji je poslan upit i samom Marku, osnivaču i vođi religijskog pokreta zvanog Ubuntu. Zašto je upit poslan i njemu? Zato da bismo vidjeli kako će dvije strane odgovoriti na ista pitanja. Razmišljam uključiti i treću stranu, onu neutralnu.

Možda Greg K. Hartman?

Ne sumnjam da će plaćenici, kao i Design Team, uspjeti dati reference s vremenom točnim do u stotinku nanosekunde gdje su surađivali sa zajednicom oko bilo koje promjene, no bojim se da će i to biti izmišljeno. Realno, Canonical ne pita i ne surađuje sa zajednicom. Štoviše, velik dio promjena naljutio je mnoge Ubuntu korisnike, a neki od njih su čak i napustili ovu distribuciju. No ti glasići su vrlo brzo i vrlo uspješno utišani. Postoji jedna stvar koju su Canonical i zajednica (čitaj: Ubuntu fanatici, Canonicalovi plaćenici i developeri) usavršili, a to je skakanje poput čopora hijena na svakoga tko se usudi reći nešto protiv presvetog Ubuntua i ukazati na njegove nedostatke, ali i na nedostatke same kompanije, dok se vlasnika kompanije smatra božanstvom. Takav stav i ponašanje me također neodoljivo podsjećaju na Apple, posebno na štovanje Jobsa kao genija i velikog inovatora, koji isto tako nije predstavio nijednu inovaciju, nijedan izum, već je bio vješt trgovac i manipulator.

Na nekoliko žalbi dobio sam odgovor tipa “it’s not an issue because it is trivial for users to change it back”. Straw man argumenti se potežu gotovo uvijek prije nego se uopće uspije razviti kvalitetna rasprava. Većina toga odvija se u vrlo ugodnom i ljubaznom tonu, krajnje ljigavo umotano u finoću.

Jono Bacon je pravi majstor u tome, no to ne mijenja činjenicu da je diskusija ubijena i prije nego je zapravo započela. Diskusijom smatram kvalitetnu i smislenu komunikaciju, a ne napadanje logičkim greškama, bombardiranje referencama ili zahtijevanje istih u nemogućnosti googlanja.

Daleko važnije od činjenice kako se Canonical nosi s neizbježnim kritikama je ipak kako se razvoj odvija. Prateći Appleov model razvoja i interakcije s korisnicima, Canonical radi ono za što vjerujem da je krucijalna greška. Rade slobodni softver po sistemu kojeg možemo nazvati code-only sense. Iako poštuju tehničke zahtjeve slobodnog softvera, ne poštuju kulturu zajednice okupljene oko njega. Slobodni softver nije samo dijeljenje vlastitog koda. Veliku važnost igra i suradnja. Zdravi projekti slobodnog softvera potiču kolaboraciju od samih početaka i u svim stadijima razvoja, uključujući i dizajn. Zajednica bi u takvim projektima trebala biti uključena od samih idejnih začetaka pa sve do puštanja koda na slobodu, kao i kasnije u razvoju.

Iako je Canonical vrlo sretan što može prihvatiti tisuće sati volonterskog i besplatnog rada u rješavanju problema, peglanju koda i rješavanju bugova, ne želi dopustiti zajednici smislenu riječ u koncepciji Ubuntua . Mark Shuttleworth je nekoliko puta izjavio da dizajn treba biti odlučen i napravljen unutar malene i zatvorene skupine. Kao što je vidljivo i kod Applea i Apple fanova, vidljivo je i u Ubuntu zajednici – rad zajednice se poistovjećuje s radom zatvorene skupine, usuđujem se kazati komiteta. Koncept koji je u potpunosti pogrešan. Koncept koji lako pada u vodu samim pogledom na tu zajednicu.

Mark je već i ranije imao problema s projektima razvijanim od strane zajednice. Njegov problem se tada zvao GNOME. GNOME je projekt razvijan od strane zajednice te je u zadnje vrijeme pod žestokom paljbom zbog izgleda koji je postigao u svojoj zadnjoj inkarnaciji. Razvoj GNOME 3 desktop sučelja je odličan primjer kako se uspješno zajednica može uključiti u razvoj nekog projekta s vrlo malenom ekipom developera koji su razvili cijelo grafičko sučelje. Ne želim reći da je način razvoja GNOME 3 bio odličan, no bio je način koji zaslužuje poštovanje svakog pripadnika zajednice.

Također, konačan proizvod je taj koji miče tlo pod Markovim argumentima da uključivanje zajednice od početka i u dizajn može samo izazvati dizajnersku katastrofu. Možda neki od vas ne vole izgled ni ponašanje GNOME 3, ali dizajnom je vrlo sličan onome što je Canonical napravio u potpunosti zatvorenim. Činjenica je da ni jedan ni drugi ne izgledaju onako kako bih želio da moj desktop izgleda, no to sad nije ni bitno.

Suprotno Appleu, ispod Ubuntua je još uvijek Linux, Linux koji kuca i diše. Linux oko kojeg je okupljena fenomenalna zajednica. Ako ne želim, ne moram koristiti Unity – mogu staviti neko drugo sučelje bez problema (Canonical to još uvijek nije zabranio), ili mogu odmah u startu staviti neki od drugih “okusa” kao Xubuntu, Kubuntu, Lubuntu, Zorin OS, Pear Linux ili kako se već sve ne zovu ti repackovi Ubuntua. No ja to ne želim. Želim koristiti distribuciju koja poštuje sve vrijednosti slobodnog softvera. A ako želim koristiti desktop iz kataloga slobodnog softvera, tada želim koristiti desktop koji se ponosi time i koji u svoj razvoj uključuje zajednicu, desktop koji je zdrav član Linux ekosustava.

Mogao bih reći kako Canonicalu želim uspjeh s njihovim stavovima i na putu kojim idu, ali to bi bila laž. Nisam fan kompanije, a ni njihova proizvoda. I nemam ništa protiv njih. Međutim, u zadnje 2 ili 3 godine nekoliko puta me se žestoko napalo samo zbog kritiziranja načina razvoja ili ukazivanja na nedostatke u gotovom proizvodu. Nazivalo me se svakako. Od Ubuntu-mrsca, šovinista, rasista i homofoba. Iskreno poštujem Canonical zbog ono malo koda što pišu, a poštujem ih i jer su s Ubuntuom pokazali Linux ljudima koji ga možda nikad ne bi vidjeli. No, to je to. Iskreno, postoje daleko bolji načini za započeti s Linuxom od Ubuntua, a postoje i kompanije koje ne narušavaju zdravlje našeg ekusustava već brinu o njemu.

Sve i da im se posreći, ne znam koliko će Canonical biti profitabilan sa svojom trenutnom strategijom. Svakako, oni istražuju kako Ubuntu učiniti prepoznatljivim brandom. No kako će ih to dovesti do zarade? Prodaja desktop Linuxa ne ide. I RedHat i Novell imaju ožiljke kojima to mogu potvrditi, a tu je i Mandriva powerpack koja je također ostavila velike ožiljke svojim vlasnicima. Nemojte vjerovati da će im Ubuntu-TV i Ubuntu-on-mobile donijeti veliku zaradu jer je to tržište već preplavljeno. Jedini način za ostvarenje zarade koji vidim jest da odu u vlasnički softver i riskiraju partiju kockanja. Za to bi morali prvo razviti svoj vlastiti kernel. Zazor bi bio katastrofalan, što bi čak moglo završiti urušavanjem kule ili pucanjem mjehurića, a to bi pak završilo kobno za Canonical. Tu je također i opasnost da se Shuttleworth zadovolji igranjem i naprosto ili prestane davati novac ili zatvori cijeli projekt.

Ipak, Ubuntu je Markov projekt i on može s njim raditi što god poželi. Već nekoliko godina povremeno pročitam njegov blog te sam, bez da sam ikada upoznao čovjeka, stekao krajnje negativno mišljenje o njemu. Iskreno, ne razumijem čemu takav razvoj i toliko zatvaranja, no kao što rekoh, ipak je to Markov projekt pa može s njime sve što poželi, stoga ću ga i citirati ovdje:

“We cannot build an interface that supports every conceivable option that any given user might want. We simply cannot and don’t want to.. Not because we’re too selfish, or too stupid, or too uncaring, or too greedy, but because that is not a reasonable goal. More importantly, trying to accommodate too many different variants would result in a far buggier product, with far less usability. This is standard practice in professional development and design. If there is selfishness here, it’s selfishness on the part of people who DEMAND attention and support.”

Također bih vrlo rado citirao Marka prilikom svađe s jednim od Ubuntu developera :

“Do you seriously suggest I don’t know anything about free software, or working to include the community? . . . My point is that what’s broken is not the engagement; we’re engaged. What’s broken is the sense of entitlement on one side of this conversation . What is broken is the community. Do what I want, or I leave, and you’re an idiot by the way . As I said previously, in a collaborating community, that sort of language is toxic. So I ask folk to stop doing it. What the community need is a leader, some one to tell what is good for them”.

Ne može jedna osoba određivati kako će moj desktop izgledati, kakvo će biti moje korisničko iskustvo, što i kako ću koristiti, kad ću to koristiti i zašto.

Ali ostavimo sad po strani razvojni put Ubuntua, zatvorenost same distribucije i Markovu životnu filozofiju. Ima još nekih stvari koje mi smetaju kod Ubuntua. Da kažem odmah – to nije njegova popularnost, kao što mnogi misle. Da nema Ubuntua, neka druga distra bi bila popularna. Prije njega je bio Mandrake, a prije Mandrakea je bio S.u.S.e., odnosno današnji openSuse. Jednostavnih distribucija je uvijek bilo i bit će, tako da po tom pitanju Ubuntu nije stvarno ništa posebno. Tu je kvaliteta paketa koja me posebice brine. OK, nekima možda to i nije velik problem, ali je zasigurno jedan od razloga zašto LTS zapravo nije LTS. Naime, sa svakom novom verzijom dolaze i novi bugovi.

Nije to ništa čudno. Dolaze sa svakim operativnim sustavom. No s Ubuntuom često dolaze i stari bugovi. Bug iz novog 12.10 povezan sa MythTV aplikacijom se vuče još iz 11.04. Dakle, imali su godinu i pol da to isprave, ali nisu. Tu su još i DVD Styler koji ima iste probleme od Ubuntua 9.10, ili pak NFS server koji kaže: “Ubuntu NFS encountered ‘errors’… cannot r/w files.

OK, NFS uvijek stvara probleme i možda jedine distribucije na kojima radi kako valja su Slackware, Gentoo i Debian. Srećom, Ubuntuov problem se riješi nakon reboota sustava uz malu pomoć System Rescue CD-a; live CD-a koji je zasnovan na Gentoo GNU/Linuxu, distribuciji koju Ubuntu korisnici najviše preziru. Međutim, ovakav način popravljanja je generalno loš i zapravo spada u zaobilaženje problema, a ne u popravljanje. A onda su tu i CUPS koji je spor, WINE sa multiply CD problemom još od 11.04…a na 12.10 sam naišao na jedan zanimljiv problem. Kako volim imati kompajlirani ffmpeg, maknuo sam binary paket, skinuo source i primio se posla. A onda sam vidio da Mplayer na Ubuntuu zapravo nema HD video reprodukciju, pa sam krenuo i to ispraviti. Jej! Napokon je gotovo konfiguriranje. HD video radi. Savršeno! Ah Ček?! Nešto fali? Di je zvuk?! Prokletstvo, nema zvuka. Zanimljivo, kad se popravi HD video, ne radi HD audio. A onda je i skener prestao raditi.

Skidanjem source koda sa http://www.mplayerhq.hu/design7/news.html problem je riješen, napokon Mplayer radi kako i treba raditi. A ovo su samo neki od primjera, dok je najveći od njih sâm Unity čija većina bugova nije uopće popravljana. S ovakvom politikom i ovakvim pristupom nitko ne može reći da je LTS izdanje LTS, jer nije. S takvim softverom ne možeš davati nikakvu podršku. Što god Mark tvrdio i mislio o zajednici, bez njezina “uplitanja” većina bugova se neće popraviti. Ionako će ih većina biti obilježena kao WON’T FIX.

Nadalje, tu je i užasna ovisnost predinstaliranih paketa. apt-get remove ubuntu-desktop && apt-get autoclean ne napravi ništa osim toga. Ovisnosti ostaju. I tako još za desetak drugih paketa.

Ili pak bugovito rješavanje ovisnosti u apt-u. S vremena na vrijeme ne radi očekivano, pa korisnik mora hrpu orphaned paketa micati ručno. Pridodajmo tomu i FS corruption problem koji se već poduže vuče kroz Ubuntu. Naime, ponekad FS ne dobiva čisti umount što se može vidjeti pri sljedećem bootu.Također, u usporedbi s ostalim distribucijama Ubuntu se čini nekako spor. Čak i u usporedbi s nekim svojim derivatima. Postoji tu i još jedna zanimljiva stvar, ELF executable. Da, dobro čitate, ELF executable. Ubuntu 12.10, live, pokreće se ELF, a Ubuntu kaže: “Bash: … cannot run executable.” Kopkam po sobi, tražim spindle sa live CD-ovima, nađem ga. Izvadim Gentoo live CD 2008.1, pokušam i pokrene ELF. U oba slučaja nema razloga zašto ne bi radilo.

Svjedoci smo toga da sve više korisnika napušta Ubuntu. Mark zvuči sve nervoznije i nestrpljivije, u raspravama se spušta na osobnu razinu.
Kao korisnik i ljubitelj slobodnog softvera moram stati na stranu korisnika koji napuštaju Ubuntu i postaju sve glasniji u svojim kritikama, kao i onih koji se čude što se to dogodilo, u što se pretvorila zajednica koju su gradili. Slažem se i s njihovim zahtjevima da razvoj mora biti otvoreniji.

Koju god od navedenih strana odabrali, ako ikoju, nastojte da rasprava ostane zdrava. Nezdrava rasprava prepuna logičkih grešaka neće koristiti nikome, već će samo nanijeti veliku štetu.

Ako želimo da slobodan softver preživi, svi moramo surađivati, ali mnogi korisnici se moraju probuditi i otvoriti oči umjesto da slijepo ignoriraju sve što se događa oko njih.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.2/5 (27 votes cast)
Moj pogled: Zašto je Ubuntu zao?, 4.2 out of 5 based on 27 ratings

Povezani članci:

Utjecaj ACTA-e na open so...
Iskustva korisnika: Upozn...
Udruga Ubuntu korisnika u...
Zašto standardizirani Lin...
HP predstavio Slate 21 - ...

289 Responses

  1. Mark kaže:

    Prijatelju ti si u buntu :D

  2. kepica kaže:

    @lutherus
    jesi zločest. baš mi je drago.
    ne zbog ubuntu, njega volim i koristim- nego zbog ovog portala – ne bi bio isti da nema tebe.
    želim čitati još puno ovakvih tekstova.
    e da – sve najbolje u novoj 2013 :-)

    • Lutherus kaže:

      Hvala. Smatram da je ljude važno informirati i potaknuti ih da razmišljaju. Ako od 1 000 ljudi koji pročitaju 1 osoba otvori oči već je puno napravljeno.

      • Zlatko kaže:

        Odmah sam pretpostavio da si ti u pitanju …. a sad jos treba samo da procitam tekst … pa da krenem u diskusiju :D

        • Lutherus kaže:

          Da ti odmah odgovorim za diskusiju http://www.youtube.com/watch?v=YVkUvmDQ3HY

          A odmah da uputim zamolbu svim posjetiteljima sa bug, pce i ostalih sajtova. Nastojte da rasprava ostane zdrava. Nezdrava rasprava prepuna logičkih grešaka neće koristiti nikome, već će samo nanijeti veliku štetu. Također, molim vas bez vrijeđanja, pljivanja i prepucavanja čij tata je jači. Hvala.

      • Zoran kaže:

        Ko te nazvao homofobom zbog Ubuntu-a? :D Baš me zanima kako se konverzacija razvila u tom smjeru :D

      • Kruno kaže:

        Prije svega moram reći da koristim Debian već dugo vremena, Ubuntu sam samo isprobao pa tako ovo što slijedi ne proizlazi iz štovanja zlatnog teleta.

        Problem članka je u tome što se koristi istim trikovima “otvaranja” oči kojima se (navodno) Ubuntu koristi u nastojanju da oči “zatvori”. Ubuntu je proizvod jedne tvrtke koja je iskoristila zajednicu da što bi ipak i moglo imati neki tržišni uspjeh, pa makar manji i od Appleovog. Debijanski tip slobodnog softvera nema nikakve šanse da ostvari ma i sličan uspjeh – sve će se idalje svoditi na proizvode kojima treba tri godine da postignu stabilno izdanje koje opet ne može pokrenuti kinesku web-kameru koji sam dobio za Božić, a Libreoffice se idalje ruši ako imaš troznamenkasti broj stranica teksta i dvoznamenkasti broj slikovnih datoteka u dokumentu. Meni to ne smeta, ja uspješno obavljam sve zadatke sa slobodnim softverom i potpuno sam zadovoljan.

        Čitajući malo po internetu meni niti zajednica (ma što god to značilo i tko god to bio/bilo) nije ostavila dojam zdrave organizacije. Niti jedan se prosječni korisnik ne buni protiv Ubuntua, bune same samo oni koji propovijedaju slobodni softver. Možda Ubuntu ne zadovoljava potrebe hakera (koliko god mi ta riječ bila smiješna), ali Ubuntu nije za njih niti napravljen. Ubuntu je napravljen za prosječnog korisnika. Canonical kao tvrtka ne može podlijegati pravilima (apstraktne i fiktivne) zajednice, nego mora imati cilj i vodstvo. Uostalom, što i ako Ubuntu sakriva da mu je u bazi Linux, pa zar pojam “sloboda” nema i značenje “radi što te volja – slobodan si”? Očito je sloboda druga riječ za parazitizam, ograničena je na to da si slobodan dok vraćaš – to je ucjena, ne sloboda.

        Slijepo robovanja Zajednici i tim vrijednostima meni se ne čini puno drugačijim od slijepog robovanja nečijem logotipu. Nekako mi se čini da Ubuntu ide u “krivom” smijeru samo iz perspektive Zajednice, a njezine se postavke ionako u temelju razlikuju od onih u kojima netko želi nešto i zaraditi – i tu se vrtimo u krug. Zajednica daje i daje, ali traži i natrag – gdje je sloboda ako moraš nekome i vratiti? Potpuno je isto “vraćaš” li u novcu ili kodu – to dvoje je ionako potpuno konvertibilno. Informatički svijet se sastoji od vlasničkog i slobodnog softvera, potpuno upotrebljivo sklopovlje i softver imaš samo ako si umogućnosti koristiti najbolje od obojega. Ne može se živjeti u izolaciji, zabijati glavu u pijesak i govoriti da je od Nečastivog sve po čijem kodu ne možeš kopati ili što ne slijedi (ionako nepostojeće) ciljeve zajednice.

        Nije kritika ni članka, ni Zajednice, ni Ubuntu, ni vlasničkog, ni slobodnog softvera – samo razmišljanje.

        Napravljen je drugačiji proizvod koji cilja na drugačiju publiku, jedini je projekt baziran na slobodnom softveru za koji se čulo i sada se po njemu pljuje. Da je ostao u okrilju zajednice ne bi nikada došao tu gdje je sada. Čini se da je Ubuntu kriv samo iz perspektive Zajednice čiji se religijski temelji ionako razlikuju od onih korporativnih. Fanovi slobodnog softvera ne razlikuju se puno od fanova iPhonea.

        • Andrej kaže:

          +1

          To je to. Postoje fanatici i štovatelji Ubuntua i nisu mi dragi, ali ni štovatelji “svetog” koda mi nisu dragi. Jedni nam nameću kako će nam izgledati desktop, a drugi kako moramo gledati na stvari i razmišljati poput njih. Suma sumarum, ne smijemo od manje bitnih stvari (a OS i FOSS to definitivno jesu) praviti religiju.

    • kepica kaže:

      još samo jedan detalj – pohvala za savršen tajming – mark izlazi na mobilno tržište, pravi trenutak da ga mrziš još više :-)
      ne rugam se, samo želim naglasiti da ne razmišljam kao ti.
      ubuntu kao suparnik androidu – bolje ne može !

      • Lutherus kaže:

        Zapravo mu nije jer ima Android kernel. Da ima neki svoj kernel onda bi mogli pričati od Ubunut kao o konkurenciji androida.

        • kepica kaže:

          to otvara novu temu – koliko je android kernel otvoreni/zatvoreni softver ? iskreno – ne znam, ali stvarno me zanima odgovor. jeste možda već pisali o tome na LZS portalu ?

          • Lutherus kaže:

            Bilo je nekih napisa po forumu, nesjećam se više imena tema i tko je sudjeloval i tko nije. Znam da je bilo i po raznim blogovima i linux časopisima. No nepamtim više imena i kad je bilo. Ako pronađem neki šaljem ti na mail pdf.

      • Grof kaže:

        :D

        Alien vs Predator – ne znaš koji je gori

        • Lutherus kaže:

          Marinac. Samo se skampa i čeka da prođe krvoproliče između Aliena i Predatora a onda iznenadi prodajom njihovih lešava i tehnologije :D

        • kepica kaže:

          @grofe
          tvoja parabola može biti duhovita samo ako je podloga realna.
          o kojem zlu govorimo ?
          kako sam malo prije shvatio od lutherusa, android kernel JEST otvoren i kod je dostupan svima. dakle je ubuntu krenuo od NAŠE platforme otvorenog koda i napravio NAŠU platformu dostupnu svima.
          što mi je promaklo ? zašto ja to ne vidim to zlo o kojem vi govorite ?
          objasni – molim te

          • Lutherus kaže:

            Način na koj rade nije GNU. To nije način na koj se radi i širi slobodna software. Već je više puta rečeno, GNU manifest ne brani zarađivanje na softweru niti ga osuđuje. GNU manifest osuđuje zatvorenost. I upravo je ta zatvorenost veliki problem. Uz komercijalizaciju sve više ulazi u Linux. Narušava se kultura cijele jedne zajednice. Sa jedne strane govoriš kako se goriš za prava slobode a sa druge strane se sve više zatvaraš.

  3. Vl@do kaže:

    Da, moram priznati neke stvari su mi sada jasnije.
    Hvala Lutherus.

  4. lol kaže:

    De nek mi neko preprica o cemu se radi, nemam namjeru ovoliki tekst citati :D

  5. Daniel kaže:

    Dobro, oke, ovo je tvoj pogled na stvari. Ne zelim ulaziti u raspravu oko toga dali je on tocan/netocan, subjektivan/objektivan, ali ostavlja jedno pitanje otvoreno. Kakav je polozaj i sudbina distribucija koje koriste Ubuntove pakete kao npr. Linux Mint koji je trenutno najpopularnija Linux distribucija? I zasto se Canonicalovo zlo nije prelilo izvan ubuntua? Ili mozda jest?
    Osobno sam pobjegao od Ubuntua cim su predstavili unity jer je to bila kap koja je prelila casu strpljenja.

    • Grof kaže:

      Nije, jer su im repoi još uvijek slobodni, no iskreno u skladu bi bilo s njihovom filozofijom razvoja da u skoroj budućnosti to na neki način učine teško upotrebljivim drugim distrama.

      Zato, baš zato volim LMDE projekt!

      • Daniel kaže:

        Ja sam pokusao sam lmde-om iz dva razloga. Ovaj pristup non-rolling distribucije mi doista ide na zivce i ne da mi se svakih 6 mjeseci reinstalirati software a sa druge strane se bazira na debianu kojeg sam nekada davno koristio i pokazao se je jako dobar. Zapravo to mi je bila prva distra. Medjutim imam problema sa harverajom i tek sam unazad dva tjedna uspio upogoniti svoju ati/intel hibridnu karticu da radi sa proprietary driverom na lm 14. I to je ono sto me jos drzi na lm 14. Jednostavno mi se neda uloziti more znoja da bi ga natjerao da proradi. Comp mi treba za posao, nije vezan uz informatiku, i hocu da mi stvari rade out of the box.

        • Lutherus kaže:

          E al to nije problem Minta već AMD-a jer je vlasnički driver njihov.

          • Daniel kaže:

            Znam, ali kartica mi je na kraju proradila koristeci neki workaround za intel driver koji sam povukao sa nekog ppa. Na lmde-u naravno dobivam black screen kada se pokrene gui, pa sad ajde idi se igrati sa grubovim boot parametrima da dobijem sliku na ekranu.. znam da postoji problem sa pae kernelom i istim drajverom i tako u krug. Jedino sto mozes jest staviti ga u virtualbox i onda se malo sa njime igrati dok ne vidis sta i kako bi trebalo/se moglo.

            • Lutherus kaže:

              Mislim da trebaš se igrati u xorgu. Neznam ovako napamet. Postavi pitanje na forum pa ćemo rješiti.

            • Daniel kaže:

              Ma sada sve radi, sve je upogonjeno. Samo sam htio reci da je bojazan od mora znoja i suza koje cu proliti da bi svoj comp natjerao da radi pod lmde-om tolika da je isplativnost prelaska na isti za sada pod velikim znakom pitanja. Plus problemi sa broadcom wireless karicom koji sam zaboravio spomenuti, ali to i to je rjeseno.

            • Lutherus kaže:

              Hehe broadcom. Za nju treba firmware što zna biti mukotrpno. Uglavnom, za robleme se javi na forum i bude se sve rješilo.

  6. petar kaže:

    Svaka čast, matori :)
    Ovako nešto ja već duže vreme mislim i ponekad kažem, ali ne sa ovoliko argumenata… Razbio si tekst. Baš bih voleo da vidim, odnosno pročitam neki kontra-argument, ako ih bude bilo o/

    poZz i još jednom – Svaka čast

    • Lutherus kaže:

      Bude. Refreshaj oko 23, 02 i oko 10:30 ;)

    • sade kaže:

      Kontraargument ako se tako moze nazvat je vrlo jednostavan: ne svida ti se? Nemoj ga koristit. Ja osobno ne koristim ubuntu ali nije mi jasno. Ako se meni ne svida smjer u kojem ide volkswagen….pa brate necu kupit volswagen…..Ima dio u tekstu koji kaze: Ne može jedna osoba određivati kako će moj desktop izgledati, kakvo će biti moje korisničko iskustvo, što i kako ću koristiti, kad ću to koristiti i zašto.

      Pa ko kome tu ista odreduje?? Oni su napravili takvu distru i takav UI i kome se ne svida; taj nece koristit ubuntu. Imam osjecaj da ljudi koji su nekad mrzili MICROSOFT sada trebaju novog glavnog neprijatelja, a to je CANNONICAL…..Broj korisnika Ubuntu-a ocito pokazuje da ima dovoljno ljudi koji su spremni koristiti linux distribuciju koja im ne dopusta toliko kao neke druge. Ista stvar vrijedi i za novi Nautilus….ne valja?Ne svida ti se? Mjenjaj brate!! Forkaj!! Napravi bolje!! Nitko te nece tuzit za autorska i patentna prava. Ili kao korisnik jednostavno koristi alternativu. Meni se apsolutno ne svida UBUNTU-ov smjer ali necu oko toga dobit ni jednu boru niti potrošit niti jedan živac. Čemu? Daj se ohladite ljudi

  7. Cooleech kaže:

    Zašto nitko od naših programera sa portala ne prepakira neki .deb ili .rpm za neke od najčešćih distri? Član sam Puppy Linux foruma od davne verzije 3.*. Za Puppy Linux ekipa svako malo nabaci koji prepakirani komad softvera. Ti si, Luth, naver kompajliranje Mplayera. Zar nebi mogao buildat nekakav .deb za debian-based sustave? Smatram da je open-sourceu potrebniji kvalitetan player (pogotovo u full HD branši) nego nekakav novi flie manager. ;)

  8. Linoslav kaže:

    Ma iz naslova sam znao da je Lutherus u pitanju. Svaka čast, sve je ovo argumentirano. Ali kad meni dođe akademski obrazovani mladić ili djevojka i kažu, de mi skini “OVO” i stavi Windows, a ono na kompu predinstaliran Linpus ili OpenSuse. i onda pitam, daj CD WIndowsa, ma nemam, de neki skini s interneta… šta da im čovjek radi nego da im predloži najjuzer frendli Linux OS (pod tim podrazumijevam slučaj korisnika koji pored krajnjeg korisnika stoji i pita gdjestopritisno?). Znači, Ubuntu je namijenjen ovima koji znaju da nisu Windows, a MacOS im skup. I tu nema rasprave ni mržnje. Takav OS će uvijek imati prolazak jer većinu ljudi ne zanima zajednica, ne zanima ih što direktor ima veću plaću od radnika na utovaru jer budimo iskreni, radnik na utovaru radi mnogo teži posao od direktora, a i odgovornost mu je veća, više ljudi može ubiti radnik na utovaru nego direktor ponašajući se neodgovorno.

  9. Lutherus kaže:

    UPDATE

    Powermac G5 više nema svoj inicijalan izgled. Rastavljen je do zadnjeg šrafa i čeka ga brušenje, bušenje, turpijanje , švasanje i lakiranje jer će postati domaćin predivnoj Nvidia Tesli.

  10. Vuk kaže:

    Svaka cast za tekst. Pohvala za ukazivanje na logicku (ne)ispravnost u raspravama i razmenama argumenata. Jer, sto kaze Kjerkegor, mnogi ljudi misle da nesto treba reci ali ne i sta treba reci, i kako. pozz

  11. sivazona kaže:

    Zanimljivo…Bas me zanimalo kako dugo ce trajat sve to oko Ubunta :). Nije da sam sada nekakav old school korisnik linuxa..

    A koja je onda stvarno najbolja odnosno otvorena distribucija GNU/Linuxa

    • Linoslav kaže:

      pa Debian… samo koristiš sve isto što i Lutherus :D

      • Lutherus kaže:

        Zapravo to ne želiš jer Lutherus živi u terminalu te na X ode ako poželi odigrati neku noviju igru kao Starcraft ili želi pogledati anime.

        • Linoslav kaže:

          U biti, probao sam Debian i nije mi vizualno “najsić”, a extra funkcionalan. A funkcionalnost “out of the box” mi je najvažnija. Ja sam već odabrao distru dok se dovoljno upoznam s Linuxom – Sabayon / nadam se uz blagoslov Lutherusa :))
          (trenutno sam na Ubuntu 12.04, probao i 12.10, nije mi se svidjelo, a imam i Lubuntu na poslu skriven da kolegica koja dijeli komp ne skonta, Grub ide u Win nakon sekunde čekanja)
          Najdotjeraniji mi je Zorin, ali to nije distribucija koju možeš dati nekome… čim vide gigu i pol, razbole se JUZERI.

          • Lutherus kaže:

            Nemam ja kome davati blagoslov. Svatko koristi ono kaj njemu odgovara i sa čime je sretan i svatko odgovara za svoj sustav. Ja sam dovoljno iskusan korisnik da me zabavlja namjerno potrgati sustav i natrag ga sastavljati jer pritom uvijek nešto novo naučim.Jedino osječam dužnost da povremeno napravim ovakav istup i pokušam ljudima otvoriti oči jer me generalno smeta pristup što misliti umjesto kako misliti koj je vidljiv u računalstvu, medijima, školstvu,… generalno ovakve stvari Microsoft radi više 20 godina jednako kao i Apple i to sve smeta no kad to Canonical radi tad je to nešto uber cool, močno i vizionarsko. Ne, nevalja pristup. Također kad sam krenul koristiti Linux informacije i pomoć je bilo daleko teže dobiti nego danas a internet je bil luksuz i to preko 56,6k modema i velikih telefonskih računa. Linux korisnika je bilo malo i teško se povezivalo. Danas je ipak to lakše i informacije se dostupnije no radi načina pto misliti imam osjećaj da smo nekad sa limitiranim pristupom informacijam uspjevali doći do više toga i više naučiti nego što to ljudi uspjevaju danas. I to bi također rado promjenil .Kao što rekoh ranije, ako od 1000 ljudi koji pročitaju članak 1 počne misliti i zamisli se onda je puno postignuto. Također sam svjestan i da će biti mnoštvo nekativnih komentara, kritika, pljuvanja, provociranja i pokušaja izazivanja svađa no takvi korisnici će biti ignorirani.

            • Štef kaže:

              Svaka čast Lutherus. Članak je izvrstan .Ja sam počeo sa Ubuntuom sa verzijom 9.04. Instalirao sam ga i nakon par dana sam ga maknuo, jednostavno mi se nešto nije sviđalo kod (pasalo)njega. Poslije toga sam tražio distre(isprobavao). Na kraju sam završio na Sabayon-u sa KDE sućeljem i zadovoljan sam. Što hoću reći? Da si potvrdio moje osjećaje, zašto nisam volio Ubuntu i zašto mi se nije sviđao.

            • bezimeni kaže:

              Trebaš uzet u obzir da su prije linux korisnici bili entuzijasti i dolazili su do informacija jer su jednostavno to željeli. Linux je u to vrijeme bilo znatno teže za nabavit a i za koristit i instalirat pa su samo najzagriženiji se time bavili. Danas svatko može koristit linux pa je naravno tu puno korisnika koji neodgovaraju tvojim mjerilima. :) No čemu se živcirat oko toga. Pravo izbora je najveća sloboda koju čovjek ima a izbora u linux svijetu ima koliko hoćeš ponekad me čak živcira koliko jer se onda teško odlučit. :)

  12. tommy5 kaže:

    Bok, zanimljivo štivo, da se saznati puno novih informacija, bar sam ja saznao. Hvala na tome.
    Također poštujem Vaš stav tojest “pogled”. Mislim da se naslova ne bi postidjeli ni jutarnji ili index :) Ubuntu je dakle zao, oke.
    Ali nije mi jasno zbog čega želite od 1000 ljudi obratiti barem jednoga?
    Čemu ta prosvjetiteljska uloga?
    Drugim riječim WTF?! nismo totalitarisri, nitko nikoga ne tjera na Ubuntu. Ja sam ga davno izgnao sa svojih hard diskova. I šta sad?
    Nek radi tko šta hoće, pravo izbora još uvijek imamo. Canonical je nešto dao nešto uzeo, imaju pravo na svoju filozofiju, nemam pojam zašto ih ljudi uzimaju kao sveti gral FLOSSa kad oni to nisu.
    I eto ako mogu citirati: “ponavljaju previše Appleovih grešaka”, ovo me stvarno nasmijalo, bez uvrede, pa Apple je najbogatija IT kompanija na svijetu i imaju dobre proizvode koje ljudi vole koristiti.

    Pozdrav

    • linuxzasve kaže:

      “Moj pogled” je svojevrsna kolumna, osobno mišljenje autora i ne predstavlja službeni stav LZS portala – da ne bi bilo zabune.

      Zanimljivo je čuti različita mišljenja, stoga pozivamo regionalne blogere i Linux korisnike da nam slobodno pošalju svoj materijal za sekciju “Moj pogled” (info@linuxzasve.com), a mi ćemo objaviti.

    • Grof kaže:

      Prosvjetiteljska uloga? Pa ja na to gledam ovako:

      Ne znam kako je van Hrvatske, ali kod nas se u narodu uvriježilo ono “zgrabi što možeš, a da pritom ne daš ništa”. Ne znam zašto smo takav narod (a briga me kako je vani, jer ja živim ovdje i borim se za ovu zajednicu). Ali ispravno gledanje na FLOSS je jedan od načina na koje se ja (i nekolicina ovdje) bore kako bi ljudima dali do znanja da treba graditi osjećaj za zajednicu, da zajednice ne bi bilo kada se u nju ne bi ulagalo, ALI ulagalo na načine koji dolaze iz srca i duše pojedinca. Na taj se način stvara odgovornost pojedinca prema zajednici. Tipa: Ako sam si uzeo Linux i Libre Ofiice i to koristim i dobro mi je, onda je fer i u redu od mene da nekako vratim taj doprinos FLOSS-u. Kako? Tako da drugima pomažem, da razvijam ako znam, da šaljem bugove, ako znam i sl. Ako ne znam, da naučim. FLOSS je odličan za vraćanje Svijeta na normalu. FLOSS NIJE crpilište, nije nepresušni izvor. FLOSS treba biti zaštićeno svjetsko dobro koje treba paziti i maziti. Svatko tko se FLOSS-om koristi treba se koristiti s dubokim poštovanjem i osjećajem odgovornosti za vraćanjem usluge tom istom FLOSS-u – u svakom trenutku svog života!

      • Branko kaže:

        Odličan komentar Grofe!
        FLOSS ti može dati jako puno toga ali onda oni koji uzimaju imaju moralnu obavezu nešto i vratiti. Sustav tako funkcionira, slobodni softver se unaprijeđuje, razvija, znanje se dijeli i obogaćuje. Svi profitiraju.

      • tommy5 kaže:

        Kakve su ovo dječačke fore? Trivijalne papazjanije?! Na osobno prozivanje se vraćamo?!?
        Koristim FLOSS softver, držim predavanja o njemu, organiziram radionice, doniram zajednici (i novčano) i kupujem promo materijal.
        Jel sad trebam šizit ako to netko ne radi!? Da zovem na linč, pičam o prljavim i zlim korisnicima? Da ih vrijeđam? WTF? I kako da znam tko doprinosi a tko ne?
        Canonical sigurno doprinosi! I možete se slagati ili ne slagati, ali otkud vam pravo nekog nazivati zlim??!
        Pretjerali ste, i previše zabrijali! A pogotovo na te komunističke fore, šta bi sad Mark trebao dopustiti da 500 ljudi da svatko ubacuje svoje želje, koje su međusobno oprečne? na što bi to ličilo? Na Sjevernu Koreju vjerojatno!
        Svijet nije bajka za malu djecu, nisu svi i nikad neće imati toliko ‘srca i duše’ kao što pišete. Besmiclica! Pa toliko ste valjda zreli?!
        Niste u stanju ni taj šugavi kapitalizam shvatiti, on je izrodio sve velike IT firme i organizacije kao i projekte, a i slobode izbora. Brate mili dao vam je izbora u životu, što još ni jedna generacija nije imala. BAš zato što ne predpostavlja da su svi fini lijepi zgodni pametni i sve što rade, rade u korist općeg ‘višeg’ dobra.
        Da Mark i Canonical propadu, opet su napravili puno, samo ako se HW podrška ubroji.
        Ne sjećam se neke ruske ili kubanske distre ili OSa koji je poharao svijet.

        Samo naprijed u natjerivanju ljudi da misle, sretno!

        Želim vam svima sve najbolje u svakom smislu.
        Dobrog slobodnog, otvorenog ali i closed source softvera.
        Lijep pozdrav
        Hvala na čitanju
        EOD

  13. Nedeljko kaže:

    Ljudi, svaka firma je mašina za pravljenje para. Druga je stvar što jedni to rade na jedan način (apple, ms), a drugi to postižu na drugi način (red hat). Bitno je da se to radi na human način koji ne ugrožava nikoga i ništa ili ako postoje neke opasnosti da korisnici budu upozoreni (kao na kutijama cigara). To je sve. Ako nekome odgovara nešto takvo kakvo je i upućen je kakvo je, u čemu je problem? Ovo šišem zbog autorovih komentara tipa:

    > Zato sam od prvog kontakta s Ubuntuom bio svjestan da u svojoj srži to nije produkt za vraćanje zajednici već Canonicalov proizvod za zarađivanje.

    Da? Pa? Koji ozbiljan proizvod to nije? Šta je loše u tome da neko zaradi neku kintu? Stvari treba gledati sa druge strane – šta ja imam ili nemam od toga?

    • Dado kaže:

      Nema ništa loše da oni zarađuju ali sama filozofija po kojoj sve Linux zajednice funkcionišu nije guraj svoje i ne obraćaj pažnju na to o čemu ta zajednica priča..zajednice su nastale upravo na suprotnim vrijednostima…

    • darkborn kaže:

      Ako je smisao života mlatiti što više para, bolje da se svi kolektivno eutaniziramo.
      Uspješan != bogat, sretan !=bogat… itd.
      Svojevrsna kolektivizacija korisnika u stado nažalost u praksi prečesto dovodi do degeneracije, i to upravo stoga što su temelji (odn. “ideali”) krivo postavljeni.
      Ideja slobodnog softvera NIJE da Markec namlati što više para.
      Kada to jedno ide usporedo s drugim, ne čineći (preveliku) štetu, onda ok.
      Ali kad se svaka fakin stvar pokušava unovčiti… a jbg.
      NOVAC JE VIRTUALNI SUPSTITUT ZA STVARNE VRIJEDNOSTI, A NE OBRNUTO.

  14. Dado kaže:

    “Svjedoci smo toga da sve više korisnika napušta Ubuntu”..e taj sam, vala pretjerali su! Mogu “donekle” razumjeti Mark-a i “neke” poteze koje preduzima a sve u cilju popularizacije samog Ubuntu-a (tu prvenstveno mislim na neke poteze koje se radili na svoju ruku bez posebnog obraćanja pažnje na zajednicu), medjutim definitivno se slažem da su postali prezatvoreni, tvrdoglavi, jednostavno su pretjerali..zajednicu su pretvorili u pasivnu grupu koja postoji samo da bi se ispoštovala forma i širila hvalospjeve (a što se tiče software-a=12.04 i 12.10 su drugorazredni OS-i sa kozmetičkim glupostima koji treba da opravdaju silne bagove i spor rad)..puno toga se treba promijeniti da bi vratio..sve u svemu dobar tekst…

  15. max360se kaže:

    Odličan članak, dugo sam čekao da izađe :D

  16. Ubuntu je zao a Arch je princ na bijelome konju. Mersad Berber kaže:

    Divno za početak si sve korisnike Ubuntua kojeg btw. preporučate na LZS forumu novim korisnicima prozvao hordom vjernih sljedbenika, ali i fanatika. Stvarno imaš stila…

    Ostatak ove mješavine iracionalne mržnje prema ZLOM Ubuntu i fragmenata zbilje nema potrebe dalje komentirati.

    Cannonicalov uspjeh je u stvari uspjeh Slobodnog softvera i što će biti više takvih firmi to će više biti i koristi za SS.

    • max360se kaže:

      LZS preporuča i druge distre osim Ubuntua, npr. Linux Mint, LMDE, openSUSE, Debian, Sabayon, i dr.

      Ovaj članak nije službeni stav LZS-a.

    • darkborn kaže:

      Canonicalov uspjeh ima sve manje veze sa Slobodnim softverom.
      Što će više biti takvih firmi, to će ideja SS biti više kompromitirana.
      Trebamo li pasti niz liticu pa da shvatimo da smo trebali ranije nečega percipirati?

  17. dns kaže:

    Evo osvrta autoru i od mene koji volim biti đavolji odvjetnik:

    1. Canonical je tvrtka. Cilj tvrtke je ostvariti dobit. Simple as that.
    2. Što se tiče dizajna i izjave Mark-a da treba vođa – to nije glupa izjava koja nema smisla. To je činjenica. Ne kaže se bezveze ‘puno baba, kilavo dijete’. Problem je ako taj vođa nema viziju ili vizija nema smisla/usklade sa očekivanjima publike.
    3. Nedostatak vizije – GNOME 3 je IMHO smeće. Ostavljam rezervu da je ispred svog vremena, ali nekako sumnjam u to. Uglavnom – ne uklapa se u današnje i kratkoročne buduće trendove. Mark ima viziju – to je unificirano sučelje na mobu, tabletu i PCu – po meni vrlo dobra ideja za krajnjeg korisnika. Realizacija je upitna, ali tutuntu još uvijek nije na kraju svog puta. Na kraju krajeva – što je to različito i od koraka koje poduzima MS?
    4. OSX za uzor – pa to nije nimalo loša ideja. Želiš li ti reći da Apple nije ostvario dobar rezultat? Da nije kompanija koja ima zadovoljne korisnike? Pusti fanatike, promatraj to simplificiranije… Ovo je usko vezano sa profitabilnosti i razumno je zašto to radi.
    5. Komentar na zatvorenost – zar google pita zajednicu kako da pišu kod za android? Ili ga jednostavno naprave i releasaju, pa braćo radite s njim što hoćete? Nije opravdanje, ali paralela postoji i svi se klanjaju mighty googleu, dok seru po canonicalu.

    Neke stvari napisane u članku imaju dobru podlogu u stvarnosti, dok neke baš i ne. Ono što je IMHO dobro reprezentirano je recimo odlazak ljudi na druge distre poradi forsiranja unity-a. Tim gore što prelaze uglavnom na Mint koji je derivat onoga sa čega su otišli. Odlazak ljudi iz community-a zbog toga što eto nije po ‘njihovome’ je razumljivo, naime, postoji mnogo alternativa gdje mogu sudjelovati i napraviti stvari po njihovome, ali tu se vraćamo na ‘puno baba, kilavo dijete’, pa je to dvosjekli mač.

    Osobno mislim da se stvari moraju sagledati iz perspektive rezultata. Ako je traženi rezultat baza korisnika, zar ubuntu nije postigao cilj? Ako je traženi rezultat bio osigurati pc gaming platformu – alternativu windowsima – zar to nije postignuto, tj. u toku?

    Meni se čini kao da si se htio učlaniti u njihov klub, pa su te odje. Zato sada ovaj rant protiv Mark-a.

    Budimo realni – a i sam si rekao – ovo je Markov projekt. Privatni projekt. Čovjek daje novce da se radi po njegovom. Pogledaj viziju koju ima sa tim unity-em… misliš da tu može nešto zajednica tražit? U tom slučaju to neće biti unity… već 3 različita gui-a.
    Kako bi bilo da ti kreneš graditi kuću, platiš materijal i majstore koji će voditi projekt, platiš arhitekta (ili si sam svoj arhitekt) i onda ti recimo dođe koji susjed pomoći. Nepozvani. I onda se susjedi bune što ćeš ofarbati fasadu u narančastu boju, a ne u plavu, jer eto, oni imaju viziju da bi tvoja kuća trebala biti plava, a pošto rade za džaba onda je njegova odluka, a ne tvoja?

    Nemoj zamjeriti na opširnijem kritičnom komentaru, samo sam napisao kako vidim stvari iz svoje perspektive.

    I… za kraj… nisam korisnik ubuntua. Preferiram LMDE, Debian, Arch i Centos.

    • darkborn kaže:

      Previše riječi, premalo “mesa”.
      Nije problem što Mark fura svoj film, već što to radi na račun zajednice. Nemreš biti pošten i je*en; nemreš biti fašistoidni ultra-kapitalist i hippy community “tek prvi među jednakima”…
      FLOSS je poslovni model, ja to gledam prvenstveno tako. Ali, ne dolazi u obzir da se kao u privatnoj prčiji nameće što se i kuda mora činiti… to naprosto nije kompatibilno.
      Na kraju krajeva, GNU/Linux je uglavnom izbor akademske zajednice upravo zbog mogućnosti da se civiliziranom akademskom raspravom dolazi do ispravnog riješenja, a ne samovoljom Ballmera, Jobsa… ili eto sad Shuttlewortha. Pa čak i pajaci iz Googla mantraju “Do Not Evil”, sigurno ne zato što nisu svjesni da de facto okradaju FLOSS zajednicu i uspješno izigravaju dijeljenje sourcea.
      Developers, developers developers… eine OS, eine distro, eine unity… fuckoff.

      • Grof kaže:

        bravo @darkborn! – TO JE BIT!

        Fućka se ovdje bilo kome što Canonical želi okretati novce. Dapače – firma je! Ali problem je u tome što želi okretati novce BEZ sudjelovanja zajednice od koje i te kako ovisi. Poziva se na zajednicu samo kada mu to paše. Kratko – hoće i ovce i novce.
        Nepošteno i prljavo i to FLOSS ne zaslužuje.
        U redu je imati vođu. Zapravo gotovo svi FLOSS veliki prjekti imaju svoje vodstvo, zato im i ide (LO, KDE, Debian… – zar mislite da oni nemaju vođe…?!)
        Mark želi iskoristiti FLOSS samo za svoju korist, a predstavlja se kao da to nije tako.

      • dns kaže:

        ako dobro shvacam situaciju, nezadovoljstvo je uvjetovano unity-em. ostale dijelove ionako razvija zajednica (kernel, pulse, itd itd…).

        dakle radi se o gui-u i nemogucnosti zajednice da upravlja daljnjim razvojem tog spornog gui-a.

        par pitanja:
        - mark gura gui u svom smjeru i na to ima pravo. da li unity razvijaju ljudi za dzabe ili su placeni za to?
        - da li canonical releasa kod za unity i pod kojom licencom?
        - da li se mora platiti za koristenje ubuntua/unitya?

        ukoliko je na prvo pitanje odgovor ‘da’, a na druga dva ‘ne’, meni se cini da ipak canonical doprinosi zajednici, a nije baš kako ga predstavljate da canonical samo uzima iz zajednice, a ništa ne daje.

        • Lutherus kaže:

          Zapravo ne. Kod je dostupan no portanje na bilo koju drugu distribuciju je bolno radi ubunut specific libova. Nezadovoljstvo nije radi unitya. Unity je zapravo svojom pojavo otkril ono radi čega je maskarada 1. i 2.1.2013 bila krajnje nepotrebna. Nezadovoljstvo je radi odnosa prema zajednici i načina na koj se zajednicu izrabljuje. Takav način odnosa i Apple i Microsoft imaju više od 20 godina. Kod njih to sve smeta, oni su zatvoreni, oni su kapitalisti, oni su svinje, oni su loši. No Canonicalu se to opravdava. Čemu? Zašto? Radi čega?

          • dns kaže:

            I redhatovi patchevi za kernel rhel 6 su bili bolni za Oracle i centos i trebalo im je dugo dok su to pohvatali… Činjenica je da se može portati i da je canonical napravio ono što je obavezan licencom postavljenom od communitya.

            Nemoj me krivo shvatit – ne opravdavam ih. Nisam fan canonicala, ali mislim da imaju neke ideje koje su dobre. Recimo ideja istog sucelja na svim uredjajima. Ja ih pokusavam shvatiti i ne reagirati subjektivno/emotivno kao ti kako bih imao neku čvrstu referentnu točku za donošenje odluke (ako se to može tako nazvati).

            > “Takav način odnosa i Apple i Microsoft imaju više od 20 godina. Kod njih to sve smeta, oni su zatvoreni, oni su kapitalisti, oni su svinje, oni su loši.”

            Ne bih se slozio u potpunosti. Pitaj apple korisnike što misle o appleu. Naime, i korisnici su dio community-a, a ne samo developeri.

            Ono što je po meni bitno je da dođe par ljudi na čelo bitnih projekata i da se ljudi priklone njima. To možda nije realno sa canonicalom zbog razloga koje si naveo, ali canonical ima (imao je) obilježja toga.
            Zbog fragmentacije i natezanja svakoga vraga u svom smjeru danas i imamo milion distribucija i nepotreban rasip resursa. Da je nešto više unificirano, konvergirano prema jednom cilju/ideji svi bi imali benefite i jednu realnu alternativu windowsima i osx-u prije X godina.

            Kažeš da se izrabljuje zajednica… Jel može neki konkretan primjer? Ili se to samo odnosi na ne konzultiranje zajednice pri odluci u daljnjem dizajnu…?

            • Lutherus kaže:

              Primjer ti je u kodu. Primjer je u odnosu prema zajednici. Primjer ti je u njihovo promoviranju FLOSS-a. Primjer ti je u njhovom zatvaranju. Zapravo nemamo milion distribucija. Imamo Slackware, openSuse, RedHat, Debian, Crux, Gentoo, Arch i Ubunut.

            • dns kaže:

              Ok, tu ti ne mogu argumentirati jer neznam sta se tocno dogadja sa zajednicom :)

              Ali imas flavoure koji opet kojekakve stvari sami rade. IMHO rasipanje resursa i to bespotrebno.

            • Lutherus kaže:

              Al postoji način kako možeš saznati. Uključi se u rad. To ne mora značiti u razvoj. Možeš pomagati prevodeći i provodeći lokalizaciju, pomaganjem putem tutoriala i skripta, možeš pomagati ljudima da se snađu, održavati predavanja. To su stvari koje svatko može napraviti a ujedno je em dati svoj doprinos em upoznati zajednicu i floss.

            • dns kaže:

              > prevodeći i provodeći lokalizaciju

              ovo nema sanse da radim. razlog tomu je jednostavan – ni sam ne razumijem hrvatske izraze. jedino sto koristim vezano za hr je keyboard layout.

              > pomaganjem putem tutoriala i skripta

              jednu skriptu za daemon sam napisao i tu sam dao zajednici. nije puno, al nisam puno skripti ni pisao.
              tutoriale ovih dana razmisljam pisati…

              > pomagati ljudima da se snađu, održavati predavanja

              predavanja ne drzim, ali pomazem ljudima da se snađu. kad god me netko pita – pomognem.

              ne volim se eksponirati i volim privatnost, zato i koristim nick, a ne ime i prezime, pa se ne vidim u blizoj buducnosti u nekoj udruzi.

            • Lutherus kaže:

              puno ljudi koristi nickove. neki imamo nickove još sa battleneta i ranije jer smo po njima javnosti poznati.

        • Grof kaže:

          @dns

          Da bi ovo razumio, jednostavno MORAŠ u potpunosti razumjeti i razmišljati na način FLOSS-a. Mnogo ljudi uopće ne razumije filozofiju FLOSS-a i sloboda. Ne razumiju jer nisu i sami stvarali za FLOSS, jer nisu još “krvarili” za zajednicu. Da bi se FLOSS razumio u potpunosti, moraš ga živjeti!. Sve drugo dovodi do nerazumjevanja trenutnih odnosa između FLOSS-a i Canonicala. To NEMA veze s Unity-em niti čak s bilo kojim dijelom koda. To ima direktne veze s interakcijom FLOSS zajednice i Canonicala u kojoj se Canonical postavlja krajnje bezobrazno i nemoralno u odnosu na FLOSS od kojeg je zapravo nastao i bez kojeg zapravo nema ni njemu života.

          Ovo je priča o još jednom nepoštenju kakvo vlada ovim svijetom. Ovo nas boli jer se nepoštenje pretače na zajednicu koja upravo to poštenje i moralnost izuzetno cijeni i njeguje,

          I naravno, indirektno je to i borba protiv svih onih koji prihvaćaju (ne)stanje svijeta, odmahuju rukom i odgovaraju s “Ah, to ti je tako – tu se ništa nemože!”. Može se i mora se i zato sve ovo i činimo. :)

          • dns kaže:

            razumijem ja to manje-vise dobro, ali opet napominjem – svi to gledaju iz perspektive u kojoj je canonical zao jer su eto mediji to razvikali. ja pokusavam naci neku ravnotezu jer je istina negdje u sredini. da ne spominjem objektivnost.

            koliko vidim ti osobno zivis floss, kako si i rekao – e pa evo ti izazov. pogledaj malo drugu stranu, zamisli da si ti vlasnik canonicala – kakve bi ti odluke donio?

            canonical (vjerojatno) nije jedini koji se tako postavio, samo je najpopularniji, pa zato dolazi u fokus.

            ali jos jednom napominjem – jasno mi je sto je i kako je, te zasto ljudi odlaze. i sam nisam bas fan canonicala niti ubuntua samo drzim stranu koju je tesko drzati da se vidi i ‘ona’ strana medalje. mozda onda u diskusiji isplivaju neke druge stvari.

    • petar kaže:

      Moram ovde da se ubacim :)

      ,,Kako bi bilo da ti kreneš graditi kuću, platiš materijal i majstore koji će voditi projekt, platiš arhitekta (ili si sam svoj arhitekt) i onda ti recimo dođe koji susjed pomoći. Nepozvani. I onda se susjedi bune što ćeš ofarbati fasadu u narančastu boju, a ne u plavu, jer eto, oni imaju viziju da bi tvoja kuća trebala biti plava, a pošto rade za džaba onda je njegova odluka, a ne tvoja?”

      Kuću gradiš za sebe. Možda hoćeš da kažeš da Marko gradi Unity za sebe :)
      U svakom slučaju – tako i izgleda…

      ,,Što se tiče dizajna i izjave Mark-a da treba vođa – to nije glupa izjava koja nema smisla. To je činjenica. Ne kaže se bezveze ‘puno baba, kilavo dijete’ ”

      Ovde se ne bih u potpunosti složio jer postoji primer – KDE zajednica. Šta njima fali? Nemaju ,,vođu”, a razbijaju, KDE je sve bolji i bolji… A KDE zajednica (kao zajednica koja stoji iza okruženja) veoma dobro sarađuje sa durgim zajednicama koje stoje iza različitih distribucija koje propagiraju KDE. Ja mislim da u tom slučaju najviše do izražaja dolazi saradnja korisnika i programera, saradnja zajednice(a)…

      • dns kaže:

        > Kuću gradiš za sebe. Možda hoćeš da kažeš da Marko gradi Unity za sebe

        On gradi unity za svoju viziju. Na kraju krajeva kucu gradis sa ciljem da u njoj neces zivjeti sam. Ali ne mora svaki stanovnik definirati koji će biti nosivi zid i sta ti ja znam. Imas svoju sobu, pa nju farbaj u sta hoces, ali generalno stvari moraju biti kako je arhitekt definirao.
        Sta recimo da je netko iz zajednice reko da ona traka lijevo na desktopu nema smisla i da to ne treba tako. Puf – nema vise unitya tj. ideje iza njega, vec imas neku trecu piz**riju koja je slicna svemu ostalome sto vec postoji, samo je druge boje i prozor se gasi na lijevoj strani.

        > KDE…

        ‘Iznimka potvrđuje pravilo?’
        Meni se osobno KDE ne svidja, pa ne mogu suditi je ne pratim ista vezano za KDE, ali ako je tako – svaka cast KDE teamu.

        Moja poanta cijele price je da donosenje odluke od jedne osobe kako treba dalje nije ekivalent lucifera, već je često dobra stvar jer strategija i zacrtani cilj se lakše ostvaruju nego kad se svaštari prema svačijim željama. Unity, za koji sam mislio da je problem cijele price (prema autoru u jednim od prethodnih komentara) na kraju nije – nego ignoriranje sugestija ili sto vec zajednice, a u to ne želim ulaziti.

        Uvijek ostavljam rezerevu da mozda nisam u pravu u tome sto govorim, ali onda neka me netko uvjeri argumentima da ovo sto ja govorim nema smisla.

  18. uros kaže:

    ja koristim ubuntu od verzije 8….nit me zanima sta mark radi,nit ce me ikad interesovati….boli mene patka za marka I njegove pare….

  19. darkborn kaže:

    Predviđam da će više koristi u 2013 donijeti STEAM, koji uglavnom NEMA VEZE sa Free/Libre/Open Source ili GNU filozofijom, nego li
    Canonicalovi pokušaji da budu novi “Microsoft umjesto Microsofta”…

    Svaki prosječan poslovni čovjek (osim možda Ballmera i Elopa) upitao bi se nakon serije failova
    (Unity, GTK3, gomile bugova, Amazon-spying… i posljedično rasta Minta a istovremeno pada broja developera za Ubuntu vulgaris)
    “Ne činim li možda nešto krivo?”

    • rudar kaže:

      Ne treba širiti mržnju i pozivati u križarski rat protiv pojedinca (Marka), tvrtke (Canonicala) ni distre (Ubuntua). U naslovu se rabe preteške riječi i protivim se takvim istupima. Može se onda reći da je i MS zao, kao i Apple, ili sam GNU/Linux, što smatram besmislicom. GNU/Linux je zajednica otvorenog koda, spremna na suradnju sa svima, što valjda podrazumijeva i uvažavanje svakoga.
      Iako članak obiluje dobrim informacijama i svjedoči o znanju i trudu autora, govori i o njegovim osobnim frustracijama, pa to članku uvelike oduzima vrijednost.

      • Lutherus kaže:

        Nije to nikakav križarski rat ni frustracije a još manje mržanja. Ne merzim ni Canonical ni Marka. Dapaće o Marku iz njegovih izjava i govora steknul dojam koj malo tko može popraviti pa ga više ni ne shvaćam ozbiljno. Inaće prigovaram i ostalima za svaku grešku koju urade. Slobodno upitaš bilo kojeg starijeg forumaša koliko prigovaral Red Hatu. Prigovaral i Debianu i Novellu. Prgovaral uostalom i Archu i na Gentoo. PRigovaral ja svima za loše poteze, samo iz Ubuntu radi najviše. I nije ovo nikakava pozivka na križarski rat. Meni je jasno da se Ubuntu korisnici osjećaju i prozvanima i povrijeđenima.

        • rudar kaže:

          Oprosti, ali reći da je netko zao, više govori ovdje o tebi. To je moralna kategorija i nije prihvatljivo na taj način svrstavati cijelu zajednicu. Posve drugo je reći da je Ubuntu loš, da je ta zajednica loša. S time bih se posve složio.
          Tvojim prigovorima svaka čast, dok god su argumentirani i popraćeni prijedlozima kako da stvari postanu bolje. Smatram da gotovo nitko ovdje ne osporava tvoje znanje, iskustvo i rezultate. No, govoriti o zlu na ovaj način jednostavno ugrožava načelo otvorene zajednice.

          • Lutherus kaže:

            Naslov je odabran jednako kao i što je odabrano ime božja čestica za česticu koja nemama nikakve veze sa bogom.

            • rudar kaže:

              Eh, onda tvoj članak nema veze s otvorenom zajednicom. Narušava njena načela, a administrator nije postupio pravilno kad je objavio takav naslov.
              Moja je poruka jednostavna: Ubuntu nije dobar, kao ni postupci tvrtke Canonical. No, time je zapravo loš, a ne zao, a zadaća je svih nas, u skladu s našim mogućnostima, da to što je loše otklonimo. Promičimo dobro i suzbijajmo loše.

            • Lutherus kaže:

              Članak ima veze sa zajednicom. Svrha članka nije uvrijediti najzagriženije ubuntu korisnike a niti developere. Svrha članka nije ni uvrijediti zagrižene borce za zatvorenost. Svrha članka je natjerati ljude da počnu misliti. Ljudi moraju početi misliti i razmišljati. Danas kompanije govore ljudima što da misle. Isto im kažu i mediji i nažalost školstvo. To je krivi pristup. Ljudi moraju samo misliti i moraju razvijati kritično mišljenje a ne prihvačati činjenice zdravo za gotovo.

  20. pera ždera kaže:

    super tekst
    sve zaklučke potpisujem (osim onog da želim Ubuntuu svu sreću, ja mu želim da postane poput Apple – tj mrtav)

  21. hrx kaže:

    gajiti osjećaje prema softveru ili kompaniji?! ako se zajednica osjeća toliko zakinuta u pomanjkanju odlučivanja kod ubuntua, zašto totalno ne napusti projekt i ostavi marka samog sa svojim plaćenim developerima. to je kao da ja nekome pomažem krečiti, a on mi svake tri minute nepristojno spominje žensku rodbinu. linux je po dizajnu evolucija. kad se zatvore jedna vrata, otvori se drugi prozor.

    ono u čemu je ubuntu uspio je malo probuditi OEM-e, vjerovatno uz pomoć zajednice, odnosno broja instalacija, da bolje podrže svoj hardware na ubuntu/linuxu, a time svi dobivaju, jer svi znamo kako je teško bilo upogonit neku tv-karticu, clickpad ili egzotičan komad hardvera, gdje u zadnje vrijeme tu postoje bitna poboljšanja.

    nek mark u svojoj kući radi što hoće. od početka sam znao da ubuntuom ne upravlja zajednica i s time sam se pomirio. opensuse i ostali imaju izbore pa biraju vodstvo, a sponzori su im ili distribucije kojima one služe za poligon tehnologija ili zajednica koja volontira. ubuntuom upravlja mark, koji ih i plaća. za mene je to pošteno. naravno da će prihvatit svaki volonterski rad, dokle god taj volonter šuti i radi, pa tko to ne bi prihvatio.

    dakle, ubuntu dizajnom ne upravlja zajednica. šok i nevjerica ;) to sam znao onog dana kad je stvoren. softver možemo nazivati lošim, ali zlim nikako. zli su ljudi.

  22. Zoran kaže:

    Niko nema pravo da prigovara Marku jer koristi slobode koje su mu date.

    Npr., ja napišem program i kažem Canonical-u da radi sa njim šta god hoće. Pojavi se neko treći i kaže ne može to tako!? Meni tu nema logike.

    Jeste bezobrazno što se malo (nimalo) toga vraća zajednici, ali u tome i leži sloboda o kojoj pričate (niko vas ne tjera). Čovjek je uložio novac, vrijeme i živce i zašto je sporno ako želi da usput i zaradi? Ako će to značiti da će imati više novca da kasnije plaća developere i time razvijati kvalitetniji besplatni software, šta je tu loše?

    • Lutherus kaže:

      E to je onda BSD. BSD licenca kaže ugrubo, tu ti je kod, radi sa njime kaj hoćeš, ako želiš možeš ga i prodati, briga mene.
      Nije ništa sporno u zarađivanju, dapaće otvoren software ne mora biti nužno i besplatan software. No nije lijepo izrabljivati zajednicu, uzimati od nje a ništa ne davati za uzvrat. Vrlo je sebično od firme koja kaže kako se bori za FLOSS, koj se zalaže sa open source, od čovjeka koj konstantno tupi kako mu je misija progurati FLOSS da ne spominje ni GNU ni Linux, prešućuje FLOSS i prva se bori za zatvaranje i komercijalizaciju. Takav model ima Apple. Njihov os nije open source, poprilično je zatvoren.

      • hrx kaže:

        ako nositelju trademarka i imena Linux, Linusu Torvaldsu ne smeta ne spominjanje Linuxa kod Ubuntua zašto bi to smetalo nekom drugom. Očito je da Mark laže kad kaže da se Canonical bori za FLOSS. I to je to. Čovjek laže volontere razvijatelje Ubuntua da radi za dobrobit FLOSS-a, a zapravo želi zaraditi i imati jedini potpunu kontrolu razvoja. Opet napominjem, onom volonteru developeru Ubuntua kojem se to ne sviđa treba napustiti projekt. Oni koji ostanu slažu se s tom politikom, zar ne?

        Ista stvar je i sa Googleom, koji milijune svojih servera pogoni Linuxom, a vraća malo u razvoj. Znam to, jer ih je Greg K. Hartman kritizirao. Al Google je privatna kompanija. Pa i Canonical je. Jedina razlika između ova dva jeste da Google sve svoje ‘volontere’ plaća, pa šute i rade, a šef odlučuje.

  23. Stjepan kaže:

    “Ja”, “ja”, “ja”… I tako to biva u većini komenatara i tekstova. A jeste kad radili edukaciju, podršku, promociju Linux-a prema korisnicima koji nisu softveraši?
    Znate što je prva kritika? “Ne sviđa mi se”. Vizualno.
    Govorite o zatvorenosti Ubuntu distribucije. A koristite Linux Mint koji ako se ne varam po defaultu dolazi sa zatvorenim softverom (kodeci…).
    I da završim s “ja”: S Ubuntom sam najbži i naproduktivniji na poslu (brži od Mac OS kojeg koristim doma), Unity mi paše. Canonical ne čini ništa loše, razvija samo jednu distribuciju a na promociji je učinio jako puno. Izvolite i vi nešto raditi, mogućnosti su beskrajne…

  24. Nedeljko kaže:

    Baš me zanima od čega žive oni koji vide nešto loše u “mlaćenju para”. Biće da je to OK kada to radim ja, a loše kada to radi neko drugi ili da sam na grbači roditelja. Ako to nije slučaj, baš bih voleo da vidim da li im je način privređivanja humaniji od cannonical-ovog.

    • Lutherus kaže:

      Nije problem zarađivanje, već odnos prema zajednici i onome od čega živiš.

      • Zlatko kaže:

        Odnos prema zajednici je i višenego korektan. MOžeš ti da pljuješ kolko ti volja, ali Ubuntu je dokazao da ide krupnim koracima napred, a ti ako ne možeš da ga stigneš, a ti pređi na neku drugu manje brzu distribuciju. Eto. I prestani više da mračiš lljude po chatu svojim nekim frustracijama prema Ubuntuu, plus toga, ako nisi znao, ti Ubuntuu na ovaj način pomažeš više nego li i neki drugi član, provociraš, prozivaš … znaš tibre koju ti reklamu njima daješ, eto pogledaj sad kolko će ljudi čuti za Ubuntu. Neki će ti poverovati u sve što si napisao, neki će otići da provere i kad svhate da nije sve tako crno, prihvatiće Ubuntu kao najrođenije. Zato ako već ne možeš da svariš Ubuntu i njegov uspeh, onda ti je bolje da ćutiš kad je reč o ubuntuu.
        I da dodam, Ubuntu daje zajednici i to jako puno, od stabilne osnove, za daljir azvoj, do inovativnih ideja. Jel ti iko ikad zabranio da menjaš Unity? Jel ti iko ikad zabranio da kompletno redizajniraš ubuntu? Jel ti neko ikad zabranio da sa manjim izmenama daš čak i drugo ime distribuciji? … Tako da …
        Normalno je da firma poput Canonicala trazi prihod i mora da nadje izvore ifinansiranja, nista danas ne pada s neba, ako daješ nešto za džabe, naravno da na nekoj drugoj strani moraš da naplaćuješ, neko to na kraju sve ipak plati na ovaj ili onaj način. Čak i i iza tog tvojeg gentooa stoji neko, neko ko to sve finansira a zaradjuje na nekoj drugoj strani (sve mora da se plati, server, oprema, reklama … ako želiš da ti distribucija živi). Moj ti je savet, da se ne zamlacujes sa ubuntuom i canonicalom, nego lepo da osnujes svoju distribuciju, imas znanje, nadji još apr ljudi, ako mozes kolektivno da igras (ako ne mozes teraj sam) i lepo uradi svoju distribuciju, da vidimo koju filozofiju bi tvoja distribucija donela, kolko bi korisnika privukla … Ako uspes da prevladas nad ubuntuom, skidam ti kapu i imaces moje puno izvinjenje. Eto.

        • Lutherus kaže:

          Ubuntu zajednici ili Linux zajednici ;) ? Naime zajednica koju spominje Canonical nije Linux zajednica već njihova baza korisnika. Postoji velika razlika.

        • Dado kaže:

          Normalno je da traži izvor finansiranja, neka postanu i najbogatija kompanija na svijetu, to niko ne spori! Ljudi smeta odnos prema korisnicima, npr: Kada su predstavili Unity, imao sam priliku pratiti, “većina korisnika” se pobunila i ta pobuna traje dan danas. Logično je bilo očekivati da Canonical osluškujući volju i želje korisnika nadje nekakav balans izmedju njihovih želja i svoje vizije! Ne, oni uopšte nisu obratili pažnju na sve to..Slažem se da treba nekada progurati i nešto svoje, mimo volje zajednice, medjutim ovo već ide ka isključivanju zajednice iz razvoja..

          • Zlatko kaže:

            Ja i dalje ne vidim šta je tu problem??? Ko tebe tera da koristiš Unity??? Ovo je isti argument, kao da je neko izneo da mora da kosristi neku KDE baziranu distribuciju. Ljudi postoje i druge distribucije i nije istina da ne osluškuju potrebe. Unity se neverovatno brzo razvija i neverovatno brzo osvaja korisnike, pogledajte zastupljenost Unitya naspram LXDE (koji je npr znatno stariji od Unity) … Dakle rade prave poteze, i očigledno daju korisnicima baš ono što korisnici žele. E sad to što se nekome ne dopada, pa ne dopada se ni meni Fiat, pa ga ne kritikujem, nego vozim Opela koji mi se dopada i s kojim sam zadovoljan.

            • Lutherus kaže:

              Pokušaj nešto učiniti za zajednicu i svoje vrijeme posvetiti radu sa zajednicom i u zajednici. Možda će početi drugačije shvaćati neke stvari.

            • Zlatko kaže:

              Lutherus, sasvim sam dovoljno angazovan oko linux zajednice … i u celoj toj priči ne ljubomorišem previše, nego se divim pojedincima kako uspevaju … A do sad sam naučio, da te zajednica neće podržati ako im ne daš nešto konkretno od čega će imati korist i nešto što se reklamira. Prošli projekat je propao i ako je bilo uloženo dosta para u njega, samo zbog pojedinaca koji nisu želeli da učestvuju jer nisu videli svoju korist u svemu tome. Iako su znali da je to nešto što će svima da koristi. Bilo je teško odvojiti dnevno minut vremena u vrh glave 5 minuta. Ali dobro … Za popularnost ubuntua nije zasluzan skoro ni jedan clan zajednice, vec sam Marko kao takav i njegov kapital koji je ulozio i koji i dan danas ulaze u tu distribuciju. Secate se kako je delio CD, besplatno, ili se i to zaboravlja? Svasta je taj covek radio samo da bi progurao Linux među šire populacije … a i danas daje isti taj Unity za dzabe, a pored toga plaća ljude koji ga razvijaju.

            • Lutherus kaže:

              Jel se netko sjeća kad Je Mandrake dijeli cd-e besplatno i slao iz po cijelom svijetu? Bilo je to prije Ubunta.

            • Dado kaže:

              Ne tjera me niko da ga koristim! Na primjeru Unity-a sam samo hteo objasniti njihov odnos prema zajednici uopšteno gledano, to mi je prvo palo na pamet, a opet mislim da je pravi primjer koji oslikava stanje na terenu! A to “većina” sam namijerno naglasio kako se ne bi bukvalno shvatilo..u suštini na bilo kom forumu da sam bio na 10 negativnih komentara o Unity-u dolazio je jedan pozitivan što puno toga govori, naročito i kada su u pitanju statistike o zastupljenosti pojedinih radnih okruženja na pojedinim forumima i web stranicama!

          • Zlatko kaže:

            I da kojim korisnicima, ja ovde ne vidim ni jednog jedinog korisnika da se buni.
            A oni korisnici koje navodis kao vecinu, pa oni se nisu bunili samo protiv Unitya vec protiv celokupnog GNOME3.

  25. Frank kaže:

    Ne znam kako netko ima volje voditi ovakav tip rasprave i “otkrivanje” važnih stvari.
    Najčešće ovakvi autori smatraju da su upravo sami pozvani u određivanje razvoja floss softvera, zajednice, firmi koje su vezane uz open source i svega ostaloga.
    Canonical razvija svoj sofware, ako ti ne odgovara koristi neki drugi. Potpuno nevažna diskusija.

  26. bezimeni kaže:

    Sudeći prema broju komentara već su dobili ono što najvise žele, priča se o Ubuntu na veliko. Svidjelo se to nama ili ne za prosječnog korisnika koji koristi komp za pročitat vjesti, naručit se kod doktora, napisat poneki teks, itd to je ipak OK distra i netreba ju baš pljuvat kao da ništ nevalja. Nemožemo svi bit napredni korisnici neki od nas koriste komp jer je jednostavno nužno u današnje vrijeme.
    Dok god je Ubuntu temeljen na službenom kernelu i nerzvija svoj eto sreće da imali milijardu korisnika pa da dobijemo što veću poršku za razni hardware.

  27. dd kaže:

    Prvo, moram pohvaliti tekst jer su se jasno rekle neke istinite stvari. Ali! Ja Ubunutu gledam kao distribuciju sa najviše marketinga od svih. I mislim da to nije loše. Unatoč navedenim nedostacima, Ubuntu je Linux približio ljudima koji inače ne bi, što zbog neznanja, lijenosti, straha, instalirali niti jednu distribuciju. Realno, Linux (distribucije) se još uvijek, neosnovano (možda i MS ima prste u tome), prikazuje kao složen i nerazumljiv OS rezerviran za geekove, programere… Ubuntu se prikazuje kao OS za ljude, jednostavan OS koji već u startu ima sve što ti je potrebno. Koliko je to istina, neću sad o tome. Mark očito cilja na skupinu korisnika koji nisu uber programeri i neće se aktivno uključiti u razvoj Ubuntua, ili općenito u Linux. Ti korisnici žele funkcionalan i besplatni OS. A razvoj prepušta nekolicini iz svojih redova kojima vjeruje i koji rade svoj posao. A rade ga, jer u posljednje vrijeme rade dobre stvari (Ubuntu for Android, Ubuntu for phones). Realno, odnos u zajednici između onih koji samo komentiraju, eventualno isprave koji bug i inženjera koji nešto konkretno rade je debelo na strani tih programera. Sad, koliko je takav način rada dobar i duhu otvorenog softvera, to može procijeniti svatko za sebe.

  28. zole052 kaže:

    dobar tekst ali isto si ga mogao jos malo filtrirati pa bi dobio ozbiljniji tekst bez da prosjecan citatelj vidi i fanatizam u samom autoru :)

    a da nesvjesno reklamiras ubuntu to je istina… samo pogledaj kako bombardiras ljude na drustvenim mrezama sa njime tako da ako i neki nisu nikada culi za linux za ubuntu jesu sigurno :)

    • Lutherus kaže:

      Hvala. Zapravo nism htjel. Ako me već sa raznih strana nazivaju Hrvatskim Stallmanom neka onda i bude Stallmanovski :P
      Je reklama je na ovaj ili onaj način. No nije ni prozivka ni govor mržnje ni pljuvanje već pokušaj tjeranja ljudi da počnu misliti ili barem da razmisle. Znaš i sam koliko puta sam prozival Red Hat.

      • zole052 kaže:

        je a zasto si ne bi skinuo tu etiketu? koliko sam ja primjetio vecina ljudi koji promoviraju linux se stallmanu vise smiju nego sto ga ozbiljno shvacaju…
        ne bi ti trebao biti cilj tjerati da razmisljaju stallmanovski ljudi nego da te ozbiljno shvate “normalni” korisnci linuxa i oni koi ce tek postati pa neka onda odaberu put

        • Lutherus kaže:

          Ne smijun se svi.Smiju se samo nove generacije, canonicalmi njima slični. Ljudi koji ne razumiju i ne cijene slobode. Osobno mi je svejedno dal se oni smijali ili ne i kak me nazivali. Radi takvog ponašanja pokušaval već nekoliko puta odustati od svega ali onda shvatiš da ako udustaneš su zapravo postigli svoj cilj. Prema komentarima vidim da dio ljudi zapravo nije ni pročital tekst već su krenuli sa napadima i kritikama. Zanimljivo je da sam i pretpostavil točno ovakav ishod situacije, samo što 94 komentara nisam očekival u prvih 13 sati nego tek negdje u subotu popodne. No od 1600 ljudi koji su pročitali sigurno se barem netko zamislil, barem nakratko. Ako je to učinila barem jedna osoba onda je ovo idekako imalo smisla. No ako nijedna osoba se nije zamislila tada stvarno spadam u gerijatriju i vrijeme je da odustanem i od Linux i od open sourca.

          • zole052 kaže:

            a nije bas samo nove generacije i canonicalmi njima slicni ali ajde necemo o tome…
            trebas shvatiti da kako se linux siri na njega dolaze i mnogi ljudi koje otvorenost i ne zanima toliko vec dolaze zbog drugih kvaliteta linuxa i da taj ideal u korisnicima pomalo nestaje (smanjuje se u postotku) i to je nemoguce promjeniti…
            po meni bi trebalo poceti mjenjati retoriku da se vidi da ti ljudi u kojima su jos zivi ti deali nisu neki fanatici pa da se ih kao i takve marginalizira nego da su to normalni ljudi
            na taj nacin bi i vise ljudi procitalo tekst a ne kao sto neki rade da nakon prva dva stiha okarakteriziraju autora kao “fanatika” i prestanu citati…

            • Lutherus kaže:

              Dok sa druge strane odeš pričati sa ljudima sa istočnog svijeta ( Japan, Kina, Indonezija, Filipini, Singapur ) i Australija i Novi Zeland vidiš kako prevladava jedno kroz drugačije razmišljanje od onoga zabetoniranog u Europi i Americi. Možda je takav način razmišljanja i krivac i za ekonomsku sitauaciju zapada. Inaće jasno je meni da korisnici ne mare za slobode i da im nije stalo do toga. Ali idalje živim u nadi da negdje još uvijek ima ljudi kojima je stalo do njih samih i koji žele svijet učiniti boljim mjestom.

        • Grof kaže:

          Fanatizam, fanatično, fanatici… stalno mi ovo bubnja glavom. Dakle, ljudi koji traže svoje slobode su fanatični u tome. Možda, ali kad spomenemo fanatizam ne bi li bilo iskreno reći kako je zapravo dobar dio današnjeg svijeta Fanatičan?

          Naime, sav marketing, sve reklame, sve firme koje fanatično grabe novac za sebe i svi kojekakvi poslovnjaci, menadžeri, obični ljudi koji kao hrpe slijepo idu šopingirati su samo jedna prevelika gomila fanatičara.
          Svi su zaljepljeni jednom jedinom (kvazi)vrijednošću – novcem.

          Zar Apple, MS, McDonalds i slične korporacije nisu bolesno fanatični za novcem?

          Ekipo moja draga, svi smo mi dijelom fanatičnog društvenog uređenja zvanog Kapitalizam (i to onaj najgore vrste).

          Dakle, ako sam ja fanatik jer nekog uvjeravam kako mu je sloboda potrebna, onda je i svaka moguća reklama fanatizam koji mene uvjerava kako baš to trebam kupiti.

          E sad, kad je o novcu riječ onda se to “ne broji”?! Jer je normalno, uobičajeno?! Ma dajte… Cijeli ovaj svijet je postao fanatičan, samo je pitanje za koga taj fanatizam radi.

          Ja za sebe biram fantatizam sloboda, a ne fanatizam šopingiranja ;)

        • dpav kaže:

          Nemaš osjećaj koliko je Stallman potreban, iako ćeš ga na prvo čitanje smatrati radikalnim, stani malo, zatvori oči, oslušni. percipiraj svijet oko sebe i vidjet ćeš koliko je Stallman nužan. Zbog ravnoteže, zbog toga što vjeruje da svijet treba biti bolje mjesto nego što jest.

  29. zole052 kaže:

    pa naravno da ima ljudi kojima je stalo do sloboda… ali takvi clanci ne bi trebali biti za njih, oni vec imaju misljenje o tome
    clanci bi trebali biti za prosjecnog covjeka da pocene razmisljati o tome zato i treba biti umjereniji bez tezih rijeci
    a istok i je drugaciji zajedno sa juznom amerikom… ali amerika i europa sire svoju religiju po svijetu sto sjajnim svjetlucavim proizvodima sto oruzjem :/

    • Lutherus kaže:

      Pa članak i je upravo namjenjen tim ljudima i koncipiran je na način koj ih treba potaknuti na razmišljanje, da sami krenu logički i kritički razmišljati jer taj proces ne može nitko umjesto njih napraviti.

  30. the truth will set you free kaže:

    Jesi ti Stallman ali ne po dobrim stvarima nego po id****im komentarima. Ovakav članak možeš prodati samo ovakvoj ekipi koja po vlastitom priznanju nit ne zna puno o temi kojoj pišeš pa ni ne mogu prepoznat kakve si sve gluposti tu nadrobio.

    A ovaj članak je sramota za LZS jer obiluje uvredama i drugorazrednom logikom. Rekao bi ja i teže riječi ali poznata mi je cenzura na ovom portalu, gdje se “starim korisnicima” dopušta vrijeđanje (fanatici, horde zla..) i još im se aplaudira na tome. Dok se na forumu otvaraju i zaključavaju teme zbog puno benignijih stvari..

    Dobro to je slika cijelog društva, lažni moral, a LZS na žalost nije izuzetak….

    Stvarno jadno. Bolje jedan članak godišnje nego ovakvo uvredljivo trabunjanje koje nije vrijedno komentara…

    Znam da je Lutherus i dobrih stvari napravio i napisao za LZS ali to ne može biti razlog da se objavljuju ovakvi članci…

    • Lutherus kaže:

      Ovakve komentare sam zapravo i očekival u većini. Hvala što nas nisu ni ovaj puta razočarao.

      • the truth will set you free kaže:

        Naravno da si očekivao kad si takve komentare i zaslužio, podsvijest je čudo..

        • Lutherus kaže:

          A očekivao sam ih i točno od tih ljudi od kojih dolaze i to u tome tonu. Što zanči da se članak nije ni pročital već se navalilo na kritiziranje i napadanje. No to vam ne zamjeram. Ne mogu ja ni čitati ni razmišljati a ni misliti umjesto vas. Stvar svakog pojedinca je dal će prihvačati stvari zdravo za gotovo ili će uključiti kritičko, logičko i racionalno razmišljanje.
          Tako da ne, ne zamjeram vam.

  31. cheese1343 kaže:

    Ubuntu je gateway linux, i na tome mu trebamo biti zahvalni… FLOSS i ta sloboda će postojati dok god je zajednice, a ta zajednica se nemože forsirati na nekoga. O FLOSSu nauće oni koje zanima, a ostali će koristiti što god im je nametnuto, i ajde da vidimo što je to značilo do sada?

    Nas jako malo entuzijasta je koristilo razne Linux distre, a ostatak svjeta je na Windowsima i OSXu. I onda imamo milijune problema koji se uglavnom vrte oko slabe podrške za Linux, nema dobrih drivera, igrica i softwarea općenito, otvoreni standardi se uglavnom (bar u HR) ignoriraju. Onda se pojavi Ubuntu, i poćne glumit OSX sa svojim “inovativnim” rozim Unity desktopom, i ima bugova skoro koliko i prosjecno izdanje Windowsa. I sad svi oni entuzijasti su protiv toga jer sa FLOSS gledišta Ubuntu je svojevrsna katastrofa, ali vidi vraga, nešto je tu ipak privuklo sve više onih prosječnih korisnika, pa i do granice da se poboljšavaju Linux driveri, a dolazi i podrška za sve više softwarea i igrica (Valve), te sve više ljudi prihvaća otvorene standarde (hvala LibreOffice).

    I sad, je da Mark i Canonical možda imaju ambicije biti Steve Jobs v2. I AppleSoft, ali što je u tome loše? Prosječnom korisniku treba netko da mu kaže što je za njega najbolje.. A nama entuzijastima je bolje da to što ostali koriste ipak ima neku kompatibilnost sa onime što mi koristimo.

    Nadalje, kako uopće nastaje veliki broj Linux korisnika danas? Tako da prčkaju po Windowsima i shvate da im se nesviđa, pa nađu alternativu. Budući konverti će isto tako, samo neće prčkat po Windowsima nego Ubuntuu. ;)

  32. Rokas kaže:

    Apsolutno podržavam kritičko razmišljanje, no problem nastane kada pojedinci gube širu sliku stvarnosti.

    Ova debata može se zaključiti odgovorom na sljedeće pitanje:

    Da li Ubuntu više doprinosi linux zajednici ili ne? Isto pitanje i za slobodni softver koji distribuira kroz Ubuntu.

    Ne znam točan odgovor/statistiku, ali vjerujem da ide u korist linuxa i FOSS-a.

    Sve ostalo sažeto je u vrloj izjavi Ive Sanadera: “Psi laju, karavane prolaze.”

    Hvala na pažnji.

  33. Lutherus kaže:

    Shabat Shalom & Juma’a Mubarak

  34. Zex kaže:

    Pa da, ti si bolji poznavalac UNIX-a od Linusa Torvaldsa koji je sam priznao da za krajnjeg korisnika koji zeli preci na linux a koji je naviknut na WIN GUI, Ubuntu nema jednostavno alternative jer je po tom pitanju trenutno eonima daleko od bilo koje druge distribucije, pa ti je Ubuntu zao, ne valja itd… Postujem svacije misljenje, ali pre bih rekao da si ti neciji placenik po ovom tekstu… (previse puta ponavljas termin placenik). Drugo, kako si i sam napisao nijedna kompanija ne radi za kikiriki i bombone vec za profit u vidu cvrste valute i zaista ne razumem cemu toliko iscudjavanje… Da ne pominjem da je licemerno kritikovati takav pristup a istovremeno koristiti hardware i software kompanije koja sa otvorenim softverom ima veze koliko i ja sa inflacijom u Zanzibaru, citaj slobodno Apple.

    • Lutherus kaže:

      Ajde, ajde, pročitaj cijeli texst ne samo prvi pasus a onda sjedni, popij čaj i razmisli. Malo se zamisli nad sobom i svojim slobodama. Zamisli se i nad time koliko i ti daješ zajednici a koliko uzimaš od nje. Prvo se zamisli malo nad sobom i svojim stavovima te pokušaj lokički i kritički razmišljati prema Linux zajednici i zajednici otvorenog koda. A tek onda krenu sa napadanjima i kritiziranjima.

      • Zlatko kaže:

        Ama bre čoveče, ja i dalje ne shvatam šta ti želiš??? Ž
        O kakvim ti slobodama pričaš????
        Jel besplatan? Jeste.
        Jel možeš da menjaš šta i kako želiš? Možeš.
        Jel možeš da mu promeniš ime? Možeš.
        Jel se bazira čak i previše distribucija na njemu? Bazira.
        Jel privlači nove korisnike? Privlači
        Jel te neko tera da ga koristiš? Netera.
        Jel možeš da instaliraš programe po želji? Možeš.
        Jel ti dozvoljeno da deinstaliraš programe koji ti smetaju? Dozvoljeno.
        Jel možeš da ga podesiš kako ti odgovara? Možeš.
        Jel ti traže pare za njega? Ne traže.
        Jel ti neko do sad uskratio pravo da ga koristiš? Nije
        Jel možeš da prepraviš sve što želiš? Možeš.
        Jel možeš da ga deliš drugima? Možeš.
        Jel možeš da ga obrišeš? Možeš.
        Jel možeš da pljuješ po njemu? Možeš.
        Jel radi skoro sve na njemu? Radi.
        Jel podržava hardver? Podržava
        Jel ti treba obimno zanje da ga podesiš? Ne treba.
        Jel ti trebaju dani za instalaciju? Ne trebaju.
        Jel radi FB (ovo je naročito bitno)? Radi.
        Jel možeš da gledaš filmove? Možeš.

        vidiš da imaš apsolutno potpunu slobodu.

        • Lutherus kaže:

          To nije FLOSS. Žao mi je što malo ljudi razumije FLOSS i korisničke slobode. Stvarno mi je žao. I neopisivo mi je krivo da nitko ni nemari za to.

          • Zlatko kaže:

            Jel imaš slobodu? Šta bi ti više od toga?
            eto i Wiki šta kaže na hrvatskom:
            Slobodna programska podrška (ili slobodan softver) je softver koji se može koristiti, proučavati i mijenjati bez ograničenja, te presnimavati i distribuirati bez ograničenja odnosno uz ograničenje da se daljnjim korisnicima moraju osigurati ista navedena prava, a u nekim slučajevima i da im u tu svrhu proizvođači hardvera moraju dopustiti pristup hardveru i njegovo mijenjanje.

            a eto i na srpskom:
            Слободни софтвер, како га дефинише Задужбина за слободни софтвер, је софтвер који се може користити, умножавати, проучавати, мењати и дистрибуирати даље без ограничења. Слобода од таквих ограничења је у средишту концепта „слободног софтвера“, тако да супротност слободном софтверу чини власнички софтвер, а не софтвер који се продаје ради зараде, као што је комерцијални софтвер. Претходно се често наглашава зато што реч free на енглеском има два значена – слободан и бесплатан. Слободан софтвер се због тога понекад назива и libre software и FLOSS а користи се и синтагма софтвер отвореног изворног кода (open source software), која има сродно, али не и исто, значење.

            A i na Engleskom:
            Free and open source software (F/OSS, FOSS) or free/libre/open source software (FLOSS) is software that is both free software and open source. It is liberally licensed to grant users the right to use, copy, study, change, and improve its design through the availability of its source code.[1] This approach has gained both momentum and acceptance as the potential benefits[clarification needed] have been increasingly recognized by both individuals and corporations.[2][3]
            In the context of free and open-source software, free refers to the freedom to copy and re-use the software, rather than to the price of the software. The Free Software Foundation, an organization that advocates the free software model, suggests that, to understand the concept, one should “think of free as in free speech, not as in free beer”.[4]
            FOSS is an inclusive term that covers both free software and open source software, which despite describing similar development models, have differing cultures and philosophies.[5] Free software focuses on the fundamental freedoms it gives to users, whereas open source software focuses on the perceived strengths of its peer-to-peer development model.[6] FOSS is a term that can be used without particular bias towards either political approach.

            Eto. Pa pogledaj ono gore navedeno pa se zapitaj tza svoju filozofiju i šta zapravo želiš. Ako ti kooristiš gentoo, ne moraju svi da koriste, kao što ne moraju ni svi da kooriste Kubuntu koji ja koristim. To se zove sloboda.

  35. Filip kaže:

    Koristim Ubuntu 12.4.1 probao sam mnogo distribucija, ali nekako mi ubuntu najbolje radi, mozda se varam. Naravno kada bih imao mogucnosti malo opsirnije sudjelovati u LINUX zajednici dobro bih proucio dali bi to bio Ubuntu. Naravno da Canonical zeli izvuci svoju korist iz toga svega ali zar bas Linux. Bilo bi mi draze da su razvili neki uređaj kao mobitel, Laptop i slicno, pa da ga prodaju i tako priskrbe novac za daljnji razvoj Ubuntu-a. No moramo uzeti u obzir i da je svijetska kriza. no isto mi je zao sto premalo Canonical opcenito sudjeluje u Linux-u. No vrijeme ce pokazati svoje, samo treba pozitivno gledati na stvari. Razgovarao sam sa jednim informaticarom koji je proucavao LINUX i koji mi je rekao da se vise posvetim Ubuntu server distribuciji.

  36. Tekstu odgovara naslov u kome bi zao trebalo napisati pod navodnicima (“zao”) a Ubuntu zameniti sa Mark ili Canonical. Ovako naslov ne odgovara tekstu.

  37. Nedeljko kaže:

    Ako se zajednici ne sviđa nečiji odnos prema njoj, onda neka zajednica napravi nalevokrug i ne druži se s njim. Da neće zajednica možda da propisuje drugima kako će da se ophode prema njoj?

    Loše bi bilo da ubuntu narušava privatnost bez znanja i/ili dozvole korisnika, a dok se zna šta se dobija, sve je u redu.

    • Lutherus kaže:

      As of October 2012, Ubuntu sends personal data about users’ searches to a server belonging to Canonical, which sends back ads to buy things from Amazon. This does not, strictly speaking, affect whether Ubuntu is free software, but it is a violation of users’ privacy. It also encourages buying from Amazon, a company associated with DRM as well as mistreatment of workers, authors and publishers.

      This adware is one of the rare occasions in which a free software developer persists in keeping a malicious feature in its version of a program.

  38. Nedeljko kaže:

    Šta je FOSS, to piše u definiciji slobodnog softvera i definiciji otvorenog koda. Ubuntu zadovoljava obe (dobro, ne ceo, jer postoje paketi koji odstupaju od toga, a koje cannonical nije pravio, sve što je napravio jeste FOSS).

    Smeš li da ga instaliraš na ma kakvom hardveru koji ispunjava tehničke uslove? Smeš.
    Smeš li da ga izvršavaš u sve svrhe, tj. tako da rezultat izvršavanja bude tvoj? Smeš.
    Možeš li da pristupiš izvornom kodu? Možeš.
    Možeš li da ga menjaš i koristiš pod istim uslovima u izmenjenom obliku? Možeš.
    Možeš li da daješ primerke drugima zajedno sa izvornim kodom? Možeš.
    Smeš li to da naplaćuješ? Smeš.
    Jesi li dužan da ikoga kontaktiraš u vez s tim? Nisi.
    Smeš li da na isti način deliš njegove derivate? Smeš.

    To je FOSS. Ni manje ni više od toga.

    • Lutherus kaže:

      Ubuntu u svojim repozitorijima pruže nekolicinu nonfree paketa te Canonical izričito promovira i preporuča korištenje zatvorenog i non free softwera unutar Ubuntu distribucije. Ubuntu pruža opciju instalacije libre paketa no podržava non free pakete što nije FLOSS.
      Nadalje, Ubuntova trademark politika zabranjuje komercijalnu prodaju distribucije osim točno određenog broja primjeraka te time narušava i negira slobodu. Nije FLOSS.
      Sa Amazonom i addovima direktno narušavaju korisnikovu privatnost ali i sigurnost jer ovakav adaware je odlična mogučnost za širenje malcioznog softwera.

    • Lutherus kaže:

      You have much to learn young padawan.
      And now if you excuse me, i have call to make to Kobe Japan.

  39. Nedeljko kaže:

    Ako ubuntu krši zakone o privatnosti, onda se to rešava na drugi način – tužbom. Sve mora da bude u skladu sa zakonom.

  40. Nikola kaže:

    Ubuntu je distribucija razvijena za normalne korisnike koja teži jednostavnošću koju ima mac OS. Također je komercijalna distribucija koja prodajom Želi steći profit. Na taj način bi se trebala gledat. Glupo je da se uspoređuje sa potrebama power usera jer nije pisana za njih.

    Linux nije GNU. NITI Foss zajednica. Linux je projekt financiran od strane korporacija. Većina ljudi koji radi na istom je plaćena za svoj rad. Stoga je glupo pripisivat Linux “zajednici”. Pod Linux mislim na kernel a ne GNU. Također Linus ne voli Stallmana niti Foss, također smatra da je GNU njegov najveći osobni Žulj.

    Glupo je neargumentirano pljuvati po Steveu Jo su jer ne vjerovatno ne bi pisali/čitali ovo da nije bilo njega. Uz to Što je najjzaslužnija osoba za osobno računarstvo može mu se pripisati populariziranje objektnog programiranja te Čak i doprinos izumu samog we a, jer je isti izumljen na next računalu koje je razvijeno od strane njegove tvrtke.
    Steve nije nikakav trgovac niti manipulator, nego vizionar i poduzetnik. Naravno uz poduzetništvo ide prodaja, ali kao mali segment.

  41. Branko kaže:

    Kako izričito promovira korištenje zatvorenog softvera kad je 99% ubuntua bazirano na Open Source softveru ?

    U britkoj analizi slučaja “amazon” propuštaš uvidjeti da je ta funkcija uvedena u RAZVOJNU verziju distribucije koja nije preporučena za svakodnevnu upotrebu. Službena preporuka je instalacija LTS a ne verzija u razvoju.

    Zlo, horde, fanatici, plaćenici… izađi u prirodu, prošeći, duboko udahni..

  42. Slamd64 kaže:

    Ostavimo sad po strani malo marketing i narusavanje privatnosti. Najgore je od svega sto je ubuntu derivat debiana (naravno, nigdje nece spomenuti ubuntu kernel is based on debian kernel, ubuntu package manager is based on package manager). Ne koriste nista svoje, sve su od drugih uzeli i upakovali u lijepu (diskutabilno) narancastu kutiju i nabacili sminku i tonu gtk appleta. Jos kad cujem da neko kaze da je ubuntu lightweight.
    A pogotovo jos sta reci za distre koje su derivat ubuntua. Ubuntu? Ne, hvala, ja cu radije caj.

  43. Zlatko kaže:

    Lutherus, zašto provociraš ljude??? Ajde mi objasni. Jel ti to možda duševna hrana? Ja sam ti dao par nepobitnih argumenata, na koje nisi znao dogovor.
    Ljudi poput tebe teraju korisnike od zajednice, jer napadaš neistomisljenike. Canonical je naspram tebe zlato. Tvoja distribucija da je imaš, bila bi apsolutno zatvorena za sve, sem za tebe i bio bi najsrećniji na svetu, jer bi u tom slučaju samo ti koristio taj OS. Pa druže tvoj je problem ako želiš da budeš jedinstven i ako te ljudi ne shvataju, očigledno imaš neki veći problem sa samim sobom, želiš da se istakneš, da bueš poseban … ne deliš, najverovatnije si sin jedinac …
    Ukratko, zamolio bih te pristojno da prestaneš da psihicki maltretiraš ljude. I da svoje frustracije ostaviš po strani. Ubuntu je kao podloga za druge distribucije ukratko savršen.

    • Lutherus kaže:

      Ljepo te molim da proučiš slobodan softwer, kulturu i principe zajednice, da proučiš slobode korisnika. Također te molim da bilo koj članak pročitaš do kraja i pokušaš ga obraditi u glavi i promisliti i o njemu. Također te molim da se zamisliš nad sobom, svojim slobodama, svojim shvačanjima svijeta a onda kreneš komentirati. I ne, nije istina da ti nisam znao odgovoriti, samo sam te izignoriral jer takvi komentari su čisto provociranje i izazivanje svađe a još vas sve ljepo na kraju članka pozivam na finu i kulturnu raspravu ( nažalost vidim da taj dio ili nitko nije pročital ili se to ne shvača ozbiljno ).

      • Ivan kaže:

        GNU Manifesto

        http://www.gnu.org/gnu/manifesto.html

        The Free Software Definition

        http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html

        Ako je borba za ljudske slobode i prava maltretiranje drugih onda najbolje da se ne obazirete na to i uživajte i dalje u svojoj “slobodi” ;)

        • Branko kaže:

          Ako na bezobrazan i netolerantan način namećeš svoje stavove i to sa lažnim konstrukcijama umjesto argumenata vrijeđajući sve živo oko sebe. To je zabrinjavajuće. A kada to ne prepozna ni uredništvo portala…. sretno ;)

          Ja bi vam isto dao linkove, na žalost ne postoji link za zdravi razum…

          • Lutherus kaže:

            Ako na bezobrazan i netolerantan način namećeš svoje stavove i to sa lažnim konstrukcijama umjesto argumenata vrijeđajući sve živo oko sebe. To je zabrinjavajuće. A kada to ne prepozna ni uredništvo portala…. sretno ;)

            onda nemojte komentirati jer upravo to i radite sa svojim komentarima i bez čitanja teksta.

            • Branko kaže:

              Lijepo, na isti način kako si izvrnuto shvatio moju kritiku si izvrnuto povezao stvari u članku… problemi koje imaš sa “svijetom”(samim sobom) su očiti u svakoj tvojoj rečenici.

              Ali brine nedostatka zdravog razuma u uredništvu da prepozna patologiju… prijatelji ili ne

            • Lutherus kaže:

              E ja tebe ništa ne shvaćam. Bez uvrede ali ovo nema konzistencije.

    • Shicy kaže:

      Osporite ono što čovjek govori, a ne napadajte čovjeka. To je osnova zdrave argumentirane rasprave i minimum kulture.

  44. Nedeljko kaže:

    Slobodan softver je ono što je definisala fondacija za slobodan softver, a ne ti. A da li je meni stalo do moje privatnosti ili sloboda je moja lična stvar. Kome se neki proizvod ne sviđa iz bilo kog razloga, ne mora da ga koristi. Simple as that.

    A principi zajednice kakvi god da su, ne mogu nikoga prisiljavati da im se povinuje.

  45. Recoba20 kaže:

    Lutherus care, svaka cast za kritiku!!!

    Procitah celi tekst i sve komentare i mogu zakljuciti da ovi sto te napadaju ne kontaju bas najbolje principe FOSS-a.
    Ne zameram im (Canonical) sto su wannabe Apple, niti sto se “stide” linux-a. Moja jedina zamerka im je sto toliko toga uzimaju od zajednice, a tako malo vracaju. (Slicno kao neki korisnici torrent-a na public tracker-ima. :) )
    ubuntu k’o ubuntu, i nije toliko los distro. Lepa sminka i gomila bagova “ispod haube”.
    (Da ne bude zabune, probao sam koristiti svaki od 6.06.1 izdanja pa na ovamo, ali nije islo.)

  46. salor1973 kaže:

    koristim Linux još od kada sam 1998 u Vidi-u naletio na Debian 1.2, koristio sam redom Debian, Red Hat, Suse, Mandrake, Fedoru (otkad je stvorena ), Ubuntu, Arch, LinuxMint
    i s Unity-em nemam iskustva, evo ovo sve me nagnalo da ga isprobam u virtualnom stroju, da vidim što je to, i zasad nema oduševljenja, ali ni neke prevelike kritike, nije loša distribucija uopće
    Draži mi je Cinnamon i moguće ga je dobiti na više distribucija, koliko znam bez problema se instalira i na Fedoru i Arch
    Što se tvoje filozofije tiče i zašto ne voliš Ubuntu, s time se slažem i ja ga ne volim iz istg razloga i dok sam ga nekada predlagao ljudima koji su prelazili na Linux, danas im predlažem LinuxMint, je derivat istog tog Ubuntua, ali ipak na drukčijoj filozofiji, i zato je i prvi na Distrowatchu

  47. Nikola kaže:

    Foss je neodrživ mit u današnjem monetarnom sustavu, jer na razvoju softwarea treba raditi hrpa drugih ljudi koji u Foss zajednici u pravilu ne postoje -poput dizajnera, psihologa, marketinških stručnjaka, stručnjaka svoje struke ako se radi ciljani projekt za neku struku, ekonomista itd.
    Budući da na GNU projektu rade večinom developeri, izlaze proizvodi koji su kvalitetni samo iz pogleda 1% ljudi, odnosno power usera kojima je zabavno konfigurirat i učit konfiguraciju OS-a. Budući da ne zadovoljava kriterije ostalih 99% korisnika GNU je iz njihove perspektive krajnje ne-kvalitetan.

    Moje argumente naravno potvrđuje broj korisnika GNU-a. Koji je Žalosno mali upravo iz gore navedenog razloga. Jer je nekvalitetan. Tu ne bi pomogao nikakav marketing.

    Android je dokaz da se može napraviti odličan OS na bazi Linux kernela, ali se treba maknut od Stallmana i njegovih krivih ideala.

    Mark se trudi napraviti user frendly OS, to mu Čak i polazi za rukom, ali GNU ima hrpu problema osim softwareskih bugova. Nastavit ću čla

    • Lutherus kaže:

      FLOSS nije ni mit niti je neodrživ. Svatko tko kaže da je neodrživ pogotovo sa aspekta ekonomije zapravo laže. To je jednako kao da kažeš kako avion ne može letjeti jer je prevelik i težak. No on leti. Ili kak da kažeš kako satelit ne može biti gore i kružiti po orbiti, a gle, cijela orbita nam je puna satelita i svi rade svoj posao. Osnovna greška koju ljudi rade se što ne szvaćaju razliku između vlasničkog i komercijalnog te slobodnog i besplatnog softwera. Vlasnički softwer ne mora biti komercijalan. Primjer vlasničkog i komercijalnog softwera je AutoCAD dok je winamp primjer vlasničkog i besplatnog softwera. Slobodan softwer također može biti komercijalan, na njemu se može i zarađivati te od njega lijepo živjeti. GNU manifest to ne brani, no on mora ostati slobodan. Problem nastaje kad zarađuješ na slobodnom softweru a ne vračaš zajednici. Dečki iz ID softwera za izradu svojih igara koriste GNU/Linux i softwerska rješenja iz kataloga slobodnog softwera no također puno i vračaju zajednici jer se osjećaju dužni. Doom engine, Quake engine, Quake2, Quake3,Quake4 engine su jednostavno dali zajednici, vratili. Ili Bioware, zajednici su dali Infinity engine. Problem je kad netko crpi i uhima a ne vraća.
      Ljudi koji kažu da je software nekvalitetan mogli bi se i uključiti u njegov razvoj. Ne trebaju svi kodirati. Dovoljno je poslati bug report ali dobro komentiran bug report ( screenshoot ili samo natpis ne radi nisu ozbiljni ). Tu uveliko pomaže developerima a korisnik sam doprinosi stvaranju boljeg softwera.

  48. Nikola kaže:

    Pošalji mi molim te članak licence u kojem stoji da se mora vračati zajednici ako se software komercijalizira.

    Ako se ne slažeš samnom u vezi kvalitete GNU softwarea iz pogleda običnog korisnika, argumentiraj mi molim te zašto je udio GNU softwarea na desktop računalima manji od 1%?

    Floss je mit jer se u današnjem monetarnom sustavu ne može Živjeti od zraka. Svima je potreban novac za Život. Zašto bi gore navedeni stručnjaci psihologije, marketinga, dizajna, struke itd poklanjali svoje vrijeme zajednici? Naravno da se nađe hrpa developera koja pomaže zajednici kad nemaju pametnijeg posla. Čast iznimkama, ali je stereotip da su IT ljudi poludruštveni i većina ih nema dobre osobne Živote.

    • Lutherus kaže:

      Vidim da ne razumiješ osnove. Puno toga moraš naučiti. Ne razlikuješ komercijalan, vlasnički i slobodan softwer. Sve guraš u dvije košre. Komercijaln i gratis makar se softwer dijeli na slobodan i vlasnički.

  49. Nikola kaže:

    Lijepim ponovo rečenicu iz mog jučerašnjeg komentara. Moj zaključak u vezi Linusovog stava prema “zajednici”.

    Linux nije GNU. NITI Foss zajednica. Linux je projekt financiran od strane korporacija. Većina ljudi koji radi na istom je plaćena za svoj rad. Stoga je glupo pripisivat Linux “zajednici”. Pod Linux mislim na kernel a ne GNU. Također Linus ne voli Stallmana niti Foss, također smatra da je GNU njegov najveći osobni Žulj.

    Mogu ti izvuči citat iz kojeg sam izvukao ovaj zaključak.

  50. Nikola kaže:

    Zašto to misliš? Argumentiraj. Nisi mi odgovorio na niti jedno pitanje.

    Koliko ja znam licence slobodnog softwarea me traže ništa za uzvrat osim objave izmjena. Ispravi ako se varam.

    Ne trpam ništa u isti koš, potpuno mi je jasan koncept slobodnog softwarea.

  51. Nikola kaže:

    Zbilja si kao komunistička vlast, raspravljaš samo o onom što ti se sviđa, svako ne istomišljenje škartiraš.

    Dok ne shvatite prvu i osnovnu stvar poduzetništva nećete nikamo dogurat, ubiti hoćete, tu gdje i jeste na 0,x % korisnika koji smatraju da je GNU kvalitetan operacijski sustav.

    Pravilo br. 1 Kvaliteta proizvoda je u očima korisnika. Sve ostalo je manje bitno.

    Ja osobo smatram da je GNU jako loš (ne kvalitetan) proizvod u svim distribucijama koje sam isprobao. Mogu se tek misliti što misle ljudi koji su manje tehnički potkovani od mene.

    Čitam ovaj blog zbog Linux kernela, budući da smatram da je odlična stvar, i zaslužuje puno bolje desktop riješenje od GNU-a. Recimo Google trenutno radi na punokrvnom desktop riješenju, i nadam se da će napravit nešto pošteno.

    Do nekog trenutka kad se po ovom blogu neće pljuvat po jedinom čovjeku koji vodi GNU na pravi put.

    Srdačno,
    Nikola Jurkas

    • Lutherus kaže:

      Tvoja vizija softwera je vlasnička. Tvoj idealan operacijski sustav je negdje između windowsa i os-x. No ako je GNU toliko loš nemoj onda koristiti ništa što je upogonjeno slobodnim softwerom niti ništa nastalo inspirirano slobodnim softwerom. Nemoj ići internet, nemoj koristiti javni prijevoz, nemoj voziti auto ni motor, nemoj koristiti nijedan elektrotehnički uređaj mlađi od 20 godina. Jednostavno nemoj.

      P.S.
      Kvantiteta je u očima kupca. Kvaliteta ne. Fali ti znanje iz ergonomije korisničkog sučelja a nisi upoznat ni sa organizacijom proizvodnje a o kontroli kvalitete ne ću ni pričati. Vidi se da nisi tehničke struke.

  52. Goran kaže:

    @Lutherus

    Onda po tvojoj logici ja NE SMIJEM koristiti niti jednu GNU/LINUX distribuciju jer ne prevodim, ne pišem skripte, ne držim predavanja i ne mašem plišanim pingvinom sa vrha zgrade?

    (Već dugi niz godina koristim Fedoru i jako sam zadovoljan)

    • Lutherus kaže:

      Ne kužiš? Ne odnosi se to toliko na korisnika koliko na razvijatelja. Ne možeš samo crpiti i ništa ne davati.

      • Ivan kaže:

        NIje bitno čak koristio ti to, slobodno koristi, zato je i napravljeno. GNU je osmišljen samo da bi dao korisniku slobode. Pročitaj si gnu manifesto. Ugl, nisi obavezatan dati išta zauzvrat, al bilo bi lijepo pridonijeti u bilo kojem smislu, razvoju, učenju, promicanju, preporukama itd… Svaki član zajednice je vrijedan :) (dokle god nije kontra učinkovit, al u tom slučaju vjerojatno nije nit član zajednice :) )

        • Goran kaže:

          Ok sad je stvar jasnija, imao sam dojam da Luth “puca iz sveg oružja” i po korisnicima i developerima. Nisam programer ni developer, ali ako nešto znam rado pomognem i uvijek rado preporučim GNU/Linux kao sjajan OS za sve. Dublje od toga ne ulazim.

          • Ivan kaže:

            “Ne odnosi se to toliko na korisnika koliko na razvijatelja.” tu se osvrnuo na developere koji uzimaju sve zdravo za gotovo a ništa ne vraćaju u zajednicu,a prvenstveno se na to i osvrnuo gore “spornom” članku koji većina uzima kao direktni napad na sebe što vjerujem nije ni u najmanju ruku tako zamišljeno ;)

      • Zlatko kaže:

        A šta bi ti? Da ti plate? Kolko ja vidim crni Andjelko ti kukas samo zbog para, razočaran si što oni mlate lovu a ti nit se ozenio nit se razveo nit se obogatio … a mladost potraćio na učenje a ne znaš kako da to sa unovčiš. Ajde lepo sedni, stavi prst na čelo, zapitaj se šta umeš, a šta ne umeš … Možda ne bi bilo loše da odeš malo u prirodu, da predahneš … da vidiš sveta, malo i da se zaljubiš … Ajde lepo jedno mesec dana odmori malo od kompa, pa da vidiš kako ce pogledi da ti se prosire, postao si previse negativan, pogubljen, ne znaš odgovor, znaš da kritikuješ i to neosnovano …
        A sad pitanje, šta bi to oni po tebi trebali da daju razvijatelju?

        • Lutherus kaže:

          Neznam jel namjerno odbijaš neke stvari jer se krše sa tvojim stavovima ili jednostavno ne želiš misliti ili ti se neda pa dolaziš ovdje samo praviti probleme i nerede. Ako te baš zanima, zarađujem ukupno 3200 € mjesečno pa mislim da sam svoje znanje poprilično unovčil. Alati koje koristim u poslu su open source a u slobodno vrijeme i radim jako puno sa zajednicom i za zajednicu. Također i volontiram na mjestima koja nemaju veze sa slobodnim softwerom. Naime volontiram i volonterskim radom pomažem bolesnoj i nezbrinutoj djeci te djeci slabijeg imovinskog statusa dajem instrukcije iz matematike i fizike u potpunosti besplatno. Također radim i na projektima razvijanja table top rpg igara koje u gle čuda open source.

        • Ivan kaže:

          ovo je sve više “divlja paljba” nego smislena rasprava. aj stvarno pročitajte još jednom čovjekov tekst i onda pročitajte svoje komentare, pa pokušajte naći neku povezanost između to dvoje, ja nekako ne uspjevam….

          • Lutherus kaže:

            Ne da moraju pročitati još jednom. Bilo bi ljepo da uopće pročitaju. Htjeli oni priznati ili ne no po njihovim komenmtarima vidim da nisu pročitali dok ovdje dolaze komentirati i raditi nerede. Al tako je na svakom članku. Uvijek ista priča i ista ekipa.

          • Zlatko kaže:

            Ma procitao sam taj tekst dva puta. Nego ne vidim svrhu, to je njegov licni stav, jednostavno covek mrzi bez razloga Ubuntu, ne dopada mu se njegov izgled i to sto par ljudi rukovodi celim tim projekrom na celu s Markom. Pa ti ljudi su placeni da to rade. Ja sam korisnik Ubuntua (preciznije Kubuntua) i licno ni meni ne leži dizajn Unitya, pa ga ne pljujem, jer vidim da to mnogi vole i da se lkjudima dopada, pogotovo zenskom delu.
            Ceo ovaj tekst je više iznošenje nekih poluistina, i spinovanje istine. Više govori o piscu (ne znam kako da ga drukcije nazovem) ovog teksta, nego o samom Ubuntuu.
            Ucestvujem u diskusiji, iz razloga jer mi je zanimljivo izmedju rada bacim pogled i da pogledam do koje krajnjosti moze covek da ode u svojim praznim ubedjenjima.
            Ovaj tekst bi bio u redu, da uzimaju od zajednice, a da isti taj Ubuntu naplacuju i da ne dozvoljavaju drugima da ga prepravljaju i koriste, e onda bi tekst bio u redu, ovako ….

            • Ivan kaže:

              nije poanta izgled… ah whatever

            • Lutherus kaže:

              Ne razmišljaš. Zatvoren si kao osoba. Nisi pročital. Da jesi ne bi rekel, citiram te

              Nego ne vidim svrhu, to je njegov licni stav, jednostavno covek mrzi bez razloga Ubuntu, ne dopada mu se njegov izgled i to sto par ljudi rukovodi celim tim projekrom na celu s Markom.

              dakle nisi pročital a još manje si razmislil a nisi ni upoznat sa problematikom.

  53. Nedeljko kaže:

    Luthzerus, do čega je kome stalo je svačija privatna stvar, a ti ako imaš nekih ličnih problema, ovo nije mesto za njih.

    Lutherus bi ovde da nametne svoj način mišljenja svima, baš kao RMS.

    Ma, da, ne može se samo crpeti, a ništa ne vraćati. Gde to piše? U definiciji slobodnog softvera piše upravo suprotno. Uostalom, šta god da piše u bilo kojoj definiciji, ako su autori saglasni da se njihov alat koristi slobodno i u komercijalne/zatvorene svrhe, ko si ti da se isprečišizmeđu autora i korisnika?

    I naravno, cannonical samo crpi, a ništa ne vraća iako je sav kod koji proizvodi slobodan.

    • Lutherus kaže:

      Nemožeš ni moje ime ispravno napisati a želiš da komuniciram sa tobom. Ljudi žele da sa njima komunicirašm a nisu u stanju davati konsistentne rečenice. Ne samo to, očito ne znaju razliku predikat, subjek, objekt. Ponekad Google translator djeluje više smisleno. A sad i malo lekcije iz logike jer vam se svima komentatorima potkradaju greške logičke prirode. Doduše mogle bi se izbjeći kad bi jednom tekst pročitali u cijelosti sa razumjevanjem, no izbjegle bi se one slučajne dok namjerne ne bi a one su i najčešće. Zato pripazite da logičke pogreške u komunikaciji i zaključivanju i tekstove čitajte do kraja. Par osnovnih pojmova:

      SUD
      Sud je tvrdnja za koju se može jednoznačno odrediti da li je istinita ili lažna.
      Primjeri:
      “4 + 6 = 10″ –> istiniti sud
      “Trokut ima četiri kuta.” –> lažni sud
      “a + b = 100″ –> nije sud (jer ne znamo vrijednosti za a i b)

      ARGUMENT
      Argument je skup povezanih sudova koji tvore neku koherentnu tvrdnju. Objašnjavanje ili dokazivanje nekog stajališta argumentima zove se argumentacija.

      DEDUKCIJA
      Zaključivanje na temelju sudova i argumenata. Može i ne mora biti valjana, što se gotovo uvijek može pokazati. Ukoliko je došlo do pogreške u argumentaciji, dedukcija nije valjana (makar je i krajnji zaključak istinit). Više o tome u daljnjem tekstu.

      DOKAZ
      Dokaz je dovoljan skup točnih sudova, evidencija i/ili tragova te valjanih argumenata koji neosporivo potvrđuje istinitost neke tvrdnje.
      Po znanstvenoj metodi dokazuju se samo afirmativne deklaracije (tj. istinitosti nekih tvrdnji), a negativne (tj. neistinitost neke tvrdnje) se pretpostavljaju kao početna (default) pretpostavka. Prebacivanje težine dokaza je također jedna od češćih logičkih pogrešaka, no o njoj kasnije.

      HIPOTEZA
      Hipoteza je predloženo ili pretpostavljeno objašnjenje neke pojave. Mora biti koherentna i ne smije biti u sukobu ni s čime što je do momenta njezinog postavljanja bilo dokazano.
      Da bi se hipoteza pretpostavljala znanstvenom, znanstvena metoda zahtjeva mogućnost njezine provjere.
      Primjer: statističke hipoteze koje su bazirane na korelaciji, te je potrebno dokazati kauzaciju.

      TEORIJA
      Znanstvena metoda pojam “teorija” definira kao dokazana hipoteza. Dakle u momentu kada svoju hipotezu uspijemo dokazati, te se većina relevantnih znanstvenika s nama složi, ona postaje teorijom.
      U svakodnevnom slengu teorija se izjednačava s hipotezom, tj. smatra se da nije dokazana, što je pogrešno stajalište, no kolokvijalni i znanstveni sleng nisu isto.
      Primjeri: teorija atoma, teorija evolucije, teorija gravitacije

      ZAKON
      Znanost i tehnologija termin zakon definiraju kao univerzalne i konstantne činjenice fizičkog svemira. U praksi, zakoni su izvedenice iz znanstvenih teorija, koji objašnjavaju pravilnosti koje se u fizičkom svemiru događaju.
      Primjeri: Newtonovi zakoni gravitacije, zakoni termodinamike, zakon ponude i potražnje

      WATSON
      Osoba koja ne poznaje osnove dedukcije (elementary), i/ili često ne primijećuje bitne detalje.
      Još poznat kao Dr. John H. Watson, ili jednostavno “my dear Watson”

      Neke od najčešćih logičkih i retoričkih pogrešaka

      Ovdje ću iznijeti listu najčešćih (napominjem, ne svih) pogrešaka kod argumentacije, koja je – ponavljam – najvećim dijelom kopipejst (uz male prerade) iste takve liste koja se može naći u raznim izvorima na Internetu. Literatura, uključujući i famoznu Wikipediju, potvrđuje sve ove pogreške, te ih se uz malo traženja može naći još.
      Ova je lista nadopunjena u odnosu na dosad nađene slične liste ovog tipa na Internetu, tako da vam preporučam da ostanete uz materijal na Crozoni
      BTW, zanimljivo je primijetiti da postoji jedan broj grešaka koje ljudi rade iz čistog neznanja ili nepoznavanja logike i retorike, dok je za druge očigledno da namjere osobe koja ih upotrebljava nisu ni najmanje časne, te da namjerno pokušava okrenuti raspravu – na ne-etičan način – u svoju korist.
      Ostavljam na vama, lijepima i pametnima, da sami zaključite koje su koje

      Dakle krenimo abecednim redom, po najpoznatijim nazivima.

      Accent
      Accent je pogreška koja se događa više kod interpretacije prethodno napisanog teksta nego kod samog izražavanja.
      Naglašavanjem pojedine riječi mijenja se značenje rečenice, te se izvorno značenje gubi, a novo značenje može donijeti neželjene rezultate. Smisao dane rečenice se može osjetiti po kontekstu, no ukoliko smo nesigurni uvijek možemo drugu osobu pitati da nam pojasni.
      Primjer:
      * Ne smijemo pričati loše o svojim prijateljima.
      (Dakle, ne smijemo prijatelje ogovarati, govoriti ružne stvari o njima, lagati, itd.)
      * Ne smijemo pričati loše o svojim prijateljima.
      (Ne smijemo pričati loše baš o prijateljima, dok o drugima možemo.)

      Ad hoc
      Postoji razlika između “argumenta” i “objašnjenja”. Ako želimo dokazati tvrdnju A, a imamo tvrdnju B kao dokaz, onda je iskaz “A je zbog B” argument. No, ako želimo dokazati istinitost tvrdnje B, onda iskaz “A je zbog B” nije argument, nego objašnjenje.
      Pogrešku ad hoc ste napravili kada dajete objašnjenje nekog iskaza koje se ne može primijeniti na sve situacije. Međutim, često je ad hoc postavljen tako da izgleda kao argument, što može zbuniti. Primjer:
      “Ja sam se izliječio od raka.”
      “Onda se pomoli Bogu. To je sigurno njegova zasluga.”
      “Dakle, On će izliječiti i ostale ljude koji boluju od raka?”
      “Hmm… Putevi Gospodnji su misterija za smrtnike.”
      Malo je karikiran primjer, no shvatili ste poantu.

      Afirmacija konsekventa
      Afirmacija konsekventa je pogreška u logičkom slijedu, kada izvedemo iz tvrdnje “A implicira B, a B je istinito” tvrdnju “dakle A je istinito”. Da bi razumjeli zašto je ovo logička pogreška, dobro je poslužiti se tablicom istinitosti koja će biti napisana.
      Primjer: “Ako je cesta mokra, mora da je padala kiša.” Ne nije, ja sam prao auto.

      Argumentum ad antiquitatem
      Ova se pogreška najčešće potkrade kada argumentiramo je li nešto dobro ili loše na temelju toga koliko je staro ili koliko dugo egzistira. Suprotna pogreška je argumentum ad novitatem.
      Primjer: “Tisućama godina vjerovalo se da je Zemlja u središtu svemira. To je onda sigurno istina, a ne neke nove ideje koje se sad javljaju.”

      Argumentum ad baculum
      Kada se velika i mala država raziđu u mišljenju, pa velika država počne gomilati trupe na granici male, kažemo da velika država upotrebljava argumentum ad baculum (argument batine). Općenito, ovaj “argument” sastoji se u tome što, u nemogućnosti da drukčije dokažemo svoju tvrdnju prijetimo silom, ili čak i direktno upotrebljavamo silu protiv onog tko se ne slaže s našom tezom.

      Argumentum ad crumenam
      Pogreška koja se sastoji u tome da se kriterij koristi neke teorije ili stvari objašnjava materijalnim ili novčanim argumentima u korist nje same; odnosno, da su oni koji imaju više materijalne moći u pravu. Suprotan argument je argumentum ad lazarum.
      Primjer: “Microsoftov software je nesumnjivo vrhunski, jer zašto bi onda njegov osnivač Bill Gates danas imao toliko novaca?”

      Argumentum ad hominem
      Najčešći pseudoargument u raspravi, pogotovo u onim “žešćim”. Kad netko ne umije pobiti argumentima tvrdnju s kojom se ne slaže, pa je pokušava oboriti pričajući da je onaj koji ju je postavio “poznati lažljivac”, “stari pijanac” ili “sin luđaka”, i slično, reći ćemo da upotrebljava argumentum ad hominem (argument protiv čovjeka).
      Argumentum ad hominem u svojoj “abuzivnoj” (pogrdnoj; uvredljivoj) varijanti sastoji se u tome da se ne raspravlja o spornoj tvrdnji, nego se pokušava diskreditirati čovjek koji je tu tvrdnju postavio.
      Postoji međutim i dobroćudnija varijanta ovog argumenta koja ne ide za tim da diskreditira oponenta, nego da ga uvjeri da se on zbog specijalnih okolnosti u kojima se nalazi (zbog svog zanimanja, pripadnosti nekoj političkoj partiji ili društvenoj grupi, svojih ranijih izjava itd.) treba složiti s tezom kojoj oponira.
      Ovim argumentom služimo se na primjer, kada u diskusiji sa svećenikom nastojimo pokazati da on, ako ne želi doći u kontradikciju sa Sv. pismom, treba prihvatiti našu tezu ili kada političkog protivnika uvjeravamo da naša teza s kojom polemizira logično proistječe iz nekih teza za koje se on zalaže.

      Ad Hominem Tu Quoque
      Još jedna varijanta ad hominem pseudoargumenta; ovdje se direktno pokušava diskreditirati osobu koja iznosi neki argument tvrdnjom da su njegovi prethodni argumenti ili radnje u sukobu s trenutnim pitanjem.
      Primjer: kada osoba A kaže da je pronevjera nemoralna i ilegalna, a osoba B ga pokuša diskreditirati optužbom da je i osoba A sama počinila pronevjeru, kažemo da je osoba B koristila ad hominem tu quoque napad. Samo zato što je osoba A možda i kriva, ne znači da je njezina izjava pogrešna.

      Argumentum ad ignorantiam
      Ako se primjerice, tvrdnja da je neka bolest neizlječiva potkrepljuje samo time što još nije pronađen lijek za nju, kažemo da se upotrebljava argumentum ad ignorantiam (argument neznanja). Bit je ovog argumenta u tome što se dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je proturječna.

      Argumentum ad lazarum
      Ova se pogreška temelji u pretpostavci da se kriterij čovjekovih ili teorijskih atributa određuje prema tome je li bogat ili siromašan, odnosno koliko posjeduje materijalnih dobara.
      Primjer: “Svećenici su bolje upoznati sa smislom života, budući da su se odrekli materijalnoga.”

      Argumentum ad logicam
      Ovo je tzv. “pogreška pogreške”, kojoj je značajka da argumentiranjem da je neka stavka kriva zato što je iznesena kao konkluzija ili zaključak krivog argumenta. Treba zapamtiti da se može doći i do istinitog zaključka preko krivih argumenata.
      Primjer:
      “Uzmimo razlomak 16/64. Ako “skratimo” broj 6 u brojniku i broj 6 u nazivniku dobit ćemo 1/4.”
      “Ali ne možemo to napraviti jer to nije matematički korektno!”
      “Ali 16/64 je ipak jednako 1/4.”
      Ovdje vidimo kako smo krivim putem došli do točnog rješenja (slučajno naravno).

      Argumentum ad misericordiam
      Ako nekog optužuju da je pronevjerio novac, a on odgovara da ima bolesnu ženu i malu djecu; reći ćemo da upotrebljava argumentum ad misericordiam (argument za milosrđe). Ovaj pseudoargument upotrebljava, dakle, onaj tko izbjegavajući raspravu o biti sporne stvari, nastoji probuditi samilost kod sugovornika.

      Argumentum ad nauseam
      Ad nauseam zapravo i nije logička pogreška, nego krivo vjerovanje da će se neki argument ako se ponovi više puta, postati nekome prihvatljiv. Ukoliko netko stalno ponavlja istu stvar, izglednije je da neće biti prihvaćena nego da će biti, budući da svakome dosadi stalno ponavljanje.

      Argumentum ad novitatem
      Pseudoargument, suprotan argumentum ad antiquitatem. To je pogreška u argumentiranju, kada se dokazuje da je neka teorija ili stvar bolja, ukoliko je novija.
      Primjer: “Windows 2000 je puno bolji izbor za operativni sustav od Winowsa 98, zato što je program noviji.”

      Argumentum ad numerum
      Ovaj pseudoargument je vrlo sličan argumentu “ad populum”. Sastoji se u tome da inzistira na istinitosti neke tvrdnje, potkrepljujući je brojem ljudi koji vjeruju u nju, što se vrlo često upotrebljava.
      Primjer: “Tisuće ljudi vjeruje u horoskop, pa onda nešto od toga mora biti istina.”

      Argumentum ad populum
      Kada demagog na mitingu ničim ne potkrepljuje je svoje tvrdnje, nego im daje privid uvjerljivosti najavljujući ih zvučnim frazama: “duboka je istina da…”, “samo pokvarenjak može posumnjati u …” “tko bolje od vas shvaća kako …”, kažemo da upotrebljava argumentum ad populum (argument za puk). Ovaj pseudoargument sastoji se u tome da ne ulazeći u raspravljanje o biti sporne stvari, nastojimo pridobiti slušače djelujući na njihove osjećaje, predrasude, taštinu, i subjektivni dojam. Također, ovaj argument je moguće prepoznati po ponekad patetičnom tonu kojim se iznaša, i po jasnom dojmu da je akcent na formi a ne na samom sadržaju argumenta.

      Argumentum ad verecundiam
      (aka Ipse dixit)
      Dok se neki rado pozivaju na “općeprihvaćeno” mišljenje, drugi više vole da se pozivaju na mišljenje istaknutih pojedinaca, velikih ljudi, “autoriteta”, “eksperata”, “znalaca”. Takvo pozivanje ima neki smisao kada se nestručnjaci prepiru o nekom stručnom pitanju. Ali ono nije dokaz i ne može odlučiti u sporovima među samim stručnjacima. Najmanje je takvo pozivanje na mjestu kada se autoritet u jednoj oblasti citira kao arbitar u drugoj; npr. kad se crkveni oci citiraju kao autoritet u nauci, ili kad se političari citiraju kao autoritet u umjetnosti. Pogreška kada se sporna teza dokazuje pozivanjem na mišljenje autoriteta naziva se argumentum ad verecundiam (argument strahopoštovanja prema autoritetima).

      Bacanje crvenih haringi
      (aka prijelaz u drugi rod, red herring, smoke screen, wild goose chase)
      Kada u raspravu uvodimo neku irelevantnu temu – bez obzira da li smo svjesni njezine irelevantnosti ili ne – zamaskiranu kao relevantnu temu, to zovemo bacanjem crvenih haringi. Kod ovakvih je pseudoargumenta najčešće cilj napuštanje prvobitne teme, što ga baca u grupu manje etičkih pogrešaka.
      Jedan je istaknuti hrvatski političar u prošlosti svoje protivnike nazivao guskama u magli, s obzirom da ih je velik broj bio izrazito neotporan upravo na ovakve pseudoargumente.
      Primjeri:
      * kad kažemo za nekog da je nesposoban; a počnu nas uvjeravati da je on vrlo pošten.
      * kritiziramo društveni poredak i odnose među ljudima u nekoj zemlji, a apologetik postojećeg stanja počne nam navoditi cifre o porastu proizvodnje ili o naoružanju vojske.

      Bifurcatus logicae
      (aka logička bifurkacija)
      Bifurkacija je logička pogreška koja se sastoji u tome da netko postavi situaciju koja ima samo dvije alternative (koje se često međusobno isključuju), a zapravo ih može biti više (te se ne moraju nužno međusobno isključivati).
      Primjer: “Muškarci su ili heteroseksualni te ih privlače žene, ili su homoseksualci te ih privlače muškarci. Dakle ako si muško i ne privlači te Amy Winehouse, mora da si homoseksualac.”

      Cum hoc ergo propter hoc
      Pogreška slična onoj post hoc ergo propter hoc. Pogrešku čini kriva pretpostavka da su dva istodobna događaja istovremeno i uzročno povezana, odnosno negiranje ostalih faktora koji su eventualno mogli prouzročiti radnju. Drugim riječima, nedostatak poznavanja razlike između korelacije i kauzacije.
      Primjer: “Pismenost raste od kad je izumljena televizija. Dakle, televizija uzrokuje rast pismenosti.”

      Circulus in probado
      Ponekad se ljudi pri dokazu služe argumentima koji su naizgled dokazani, ali u stvarnosti nisu, nego se samo međusobno potvrđuju, a nemamo nikakav “vanjski” (nepovezani) argument koji bi potvrdio ono što se dokazuje.
      Primjeri:
      * “Ja sam pošten čovjek. Ako ne vjerujete, pitajte mog prijatelja XY. U ono što će vam on reći možete potpuno vjerovati. Ja vam jamčim da on nikad ne laže.”
      * Osoba A: “Bog mora postojati.” Osoba B: “Kako znaš?” A: “Zato što Biblija tako kaže.” B: “Kako znaš da je Biblija istinita?” A: “Zato što ju je sam Bog napisao.”

      U ovakvim i sličnim slučajevima, kada se teza A dokazuje pomoću teze B, a teza B pomoću teze A, ili kada se A dokazuje pomoću B, B pomoću C, a C pomoću A, možemo reći da je počinjena pogreška krug u dokazu (circulus in probado).

      Dicto simpliciter
      Dicto simpliciter se događa kada se neko generalno pravilo prenese na partikularni slučaj, ali atributi i značajke toga slučaja nisu kompatibilne sa tim generalnim pravilom. Dakle, to je pogreška kada se ide od generalnog prema specifičnom, za razliku od čiste generalizacije. Pogreška se često događa ljudima koji ocjenjuju moralne ili neke druge kvalitete nekog čovjeka stavljajući ga u generalno pravilo, ili po narodu rečeno, “šablonu”.
      Primjer: “Tamnoputim ljudima, generalno govoreći, južnjački Amerikanci nisu dragi. Ti si tamnoput, pa zato sigurno ne voliš teksašane.”

      Error fundamentalis
      Ako je razlog na kojemu počiva čitav dokaz neistinit, valjano izvođenje ne vrijedi mnogo. Ako, na primjer, u raspravljanju o aktualnim problemima Afrike i suvremenog svijeta pođemo od teze da su bijelci prirođeno talentiraniji od crnaca; naši dokazi neće mnogo vrijediti čak i ako izvođenje bude valjano. Pogreška u dokazu koja se sastoji u tome da se polazi od neistinitog razloga naziva se osnovna zabluda ili error fundamentalis.

      Generalizacija
      Vrlo česta logička pogreška iako se vrlo lako prepoznaje. Sastoji se u tome da se na osnovu promatranja nekog subjekta kojemu pripada neko svojstvo, takvo svojstvo prenese i na cijelu skupinu koji imaju neko drugo svojstvo kojeg dijeli sa subjektom.
      Primjer: “XY je zao čovjek a deklarira se kao kršćanin, dakle svi su kršćani zli.”

      Idem per idem
      Kad bi netko u prilog teze da se “kroz staklo može vidjeti” naveo razlog da je “staklo prozirno” ili u prilog teze da “opijum uspavljuje” argument da “opijum ima moć uspavljivanja”, mogli bismo reći da dokazuje isto istim (idem per idem). On naime i ne navodi nikakav razlog nego svoju tezu ponavlja drugim riječima. Jedan od češćih oblika su također tautološki pseudoargumenti.
      Primjer:
      * “Ako je nešto teško, mora imati masu.”
      * “Ako je nešto umjetničko djelo, sigurno da je njegov autor umjetnik.”

      Ignoratio elenchi/mutatio elenchi
      Ovo je jedan od dva tipa pogreške irelevantnosti koja se javlja u mnogo različitih oblika. Prema tome da li se vrši nesvjesno ili svjesno razlikujemo ignoratio elenchi (nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja).
      Kada prezentiramo argument koji je sam po sebi možda validan, ali ni po čemu ne doprinosi dolasku do krajnjeg zaključka, radimo ignoratio elenchi.
      Primjer: Osoba A: “Sladoled od vanilije je bolji nego sladoled od čokolade.” Osoba B: “Ne, sladoled od čokolade je bolji.” A: “Ali sladoled od vanilije je svijetlije boje, pa je lakše ustvrditi da li je svjež ili nije.” B: “…(zbunjen)”

      Konvertiranje kondicionala
      Konvertiranje kondicionala je pogreška argumenta čija je forma “Ako A onda B, dakle ako B onda A.”
      Riječima diskretne matematike, pogrešno smo poistovjetili pojmove ako i akko.
      Primjer: “Ako prosjek pismenosti ljudi opada, onda opada i broj ljudi koji koriste Internet. Dakle, ako vidimo da se smanjuje broj ljudi koji koriste Internet, znači da opada prosjek pismenosti.”

      Non sequitur
      Moguće je da se u dokazu služimo istinitim, argumentima i da pomoću njih dokazujemo baš tezu koju bi trebalo dokazati; a da dokaz ipak ne bude dobar. To se događa onda kada teza koju želimo dokazati nije zasnovana argumentima kojima se služimo, kada se ona nikakvim valjanim zaključkom ne može izvesti iz njih. Ovakvu pogrešku nazivamo non sequitur (ne slijedi).
      Ova pogreška događa se uvijek kad izvodeći tezu iz argumenta pogrešno zaključujemo. Zato se ova pogreška može pojaviti u bezbroj različitih varijanti, naime u svim onim varijantama u kojim se pojavljuju logičke pogreške u zaključku.

      Petitio principii
      (aka begging the question)
      Kad kao argument za neku tezu navodimo neku drugu tezu, koja je također sporna i čije dokazivanje pretpostavlja dokazanost teze koju tek treba dokazati, kaže se da smo počinili pogrešku petitio principii (pretpostavljanje početne točke). Pogreška je srodna pogrešci circulus in probado.
      Primjer: “Vjera u Boga je univerzalna. U konačnici svi ljudi vjeruju u jednog, istog Boga.”

      Plurium interrogationum
      (aka complex question, kompleksno pitanje)
      Kompleskno pitanje (complex question) je verbalistički pseudoargument koji se sastoji u tome da se nekoga “prevesla” (kako bi rekli u narodu) tako što će mu se postaviti pitanje na koje ne može odgovoriti.
      Primjer: “Jesi li prestao tući svoju ženu?”
      Ovdje pitanje zahtijeva definitivan odgovor, a da se prije nije postavilo pitanje “Jesi li tukao svoju ženu?”, tako da se bilo kojim odgovorom “dokazuje” da je odgovaratelj tukao ili još tuče svoju ženu.

      Isto tako, ovaj se argument često upotrebljava od strane odvjetnika, kada ispituju osumnjičenika, kako bi ih naveli da odgovore upravo ono što bi potvrdilo njihovu krivnju.
      Primjer: “Gdje si sakrio novac koji si ukrao?”
      Jasno je da je pogreška u obliku gdje se pita nešto što još nije niti dokazano, pa se u tome i sastoji logička pogreška.

      Pogreška kompozicije
      Ova pogreška se sastoji u pretpostavci da se svojstva elemenata od kojih se sastoji neki objekt automatski odnose i na taj objekt.
      Primjer: “Bicikl je sagrađen od mnogo dijelova koji su lagani, pa je stoga i bicikl lagan.”

      Post hoc ergo propter hoc
      Pogreška koja se događa zbog pretpostavke da je nešto uzrok nekog događaja samo i isključivo zato što se dogodilo prije tog događaja.
      Primjer: “Austrougarska monarhija počela je propadati nakon reformacije školstva. Dakle moramo se držati klasičnih obrazovnih sustava.”

      Quote mining
      (aka citiranje van konteksta)
      Kada uzmemo neku izjavu ili pasus teksta, te ga odvojimo od ostatka teksta koji ga okružuje i time dobijemo potpuno drukčije (vrlo često dijametralno suprotno) značenje, kažemo da smo ga iščupali van konteksta. Pogreška je vrlo često upotrebljavana u kombinaciji s nekim oblikom ad hominem ili ipse dixit pseudoargumenta, no može stajati i sama za sebe.
      Ovakvo je ponašanje vrlo često kod nekih novinara,
      Primjer: U Bibliji piše da boga nema. Psalm 14, stih prvi zaista kaže “Nema boga, reče budala u svojem srcu”.
      Film Expelled – No Intelligence Allowed je pun ovakvih primjera.

      Qui nimium probat, nihil probat
      Otklon od teze može biti veći ili manji i može se dogoditi na različite načine. Kad netko dokazuje tezu koja je općenitija od one sporne, kažemo da dokazuje previše. Ako netko, naprotiv, dokazuje tezu koja je specijalnija od one koju bi trebalo dokazati, kažemo da dokazuje premalo.

      Pretpostavimo da se u nekom skupu raspravlja ima li društvo pravo prijestupnika kazniti smrtnom kaznom. Netko tko bi počeo dokazivati da je grijeh usmrtiti bilo koje živo biće dokazivao bi previše; netko tko bi dokazivao da društvo ima, pravo da se braniti od onih koji ga ugrožavaju dokazivao bi premalo.

      Onaj tko dokazuje premalo, olakšava sebi posao, ali ne dokazuje što bi trebalo. Onaj tko dokazuje previše, dokazao bi i užu tezu kad bi uspio dokazati širu. Ali općenitije teze uvijek je teže dokazati, pa se često dešava da se općenitija teza koju pokušavamo dokazati ne može nikako dokazati – dok bi se ona uža, koju zapravo i treba dokazati, mogla dokazati dosta lako. Zato se kaže: Tko previše dokazuje, ne dokazuje ništa (Qui nimium probat, nihil probat).

      Strawman argument
      Kada netko – namjerno ili ne – pogrešno interpretira ili izvrne argument koji iznosi druga strana, te krene pobijati svoju izvrnutu verziju tog argumenta, kažemo da radi strawman (ili straw man) argument. Kada osoba A iznese neki argument, a osoba B u potpunosti ignorira (ili ne primijeti) ključnu poantu argumenta osobe A (na ovaj ili onaj način), te “parafrazira” argument s potpuno drukčijem značenjem, te krene to pobijati, osoba B je napravila strawman argument, ilitiga – namjerno ili ne – profulala poantu.
      Naziv potječe od engleske riječi strawman (strašilo), opisujući argument “protiv strašila umjesto pravog čovjeka”. Pogreška je suštinski u tome što se ne pokušava pobiti argument kojeg je prva osoba dala, nego nešto sasvim drugo.
      Primjer: Osoba A: “Trebali bismo liberalizirati zakone o pivu.” Osoba B: “Ne, sva društva u kojima je alkohol slobodno dostupan gube radnu etiku i okreću se prema kratkoročnim zadovoljstvima.”
      (Osoba A nije nikada spomenula da bi pivo trebalo biti svima slobodno dostupno, već samo liberalizaciju već postojećih zakona, na ovaj ili onaj način, tako da je osoba B profulala poantu.)

      Eto… to bi bilo to zasad. Uživajte i sretno u budućim raspravama.

      A ukoliko vam je samo do komentiranja, provociranja, trollanja i pravljenja nereda, onda ste na krivome portalu.

      • Ivan kaže:

        Plurium interrogationum

        iliti na sljedeće pitanje odgovori sa da ili ne al da bude istinito :)

        Da li je sljedeći odgovor koji ćeš dati “ne” ? :)

        • Lutherus kaže:

          Ovakvo formulirano pitanje je logička pogreška napravljena namjerno. Takva pitanja postavljaju strane u raspravi koje počinju gubiti tlo pod nogama odnosno ulaze na područje koje je njima klizav teren. Takavo argumentiranje je vrlo nepristojni i nekulturno te puno otkriva o samoj strani koja ga je postavila.

          • Dado kaže:

            Ma pusti, tekst je odličan..mogao bi ovako česće ;-)

          • Ivan kaže:

            Luth mislim da stvarno nema više smisla ulazit u raspravu, aj ti lijepo ko i ja, dok vidiš da te neko trolla nemoj mu dat nikakav feedback i gotovo :) Nema smisla, neki ljudi žele ostati na trenutnoj razini tako da…

            And for the rest…
            Mislim sve ok, ovo je članak “moj pogled” i iznosi ISKLJUČIVO mišljenje autora, nemoraju se svi slagati s tim, al u tom slučaju ako imaju konstruktivnu kritiku nek kažu, al ako imaju samo namjeru reći “ja ne mislim tako, ti misliš drugačije od mene, glup si” onda je to stvarno nešto što se nebi smjelo tolerirati…

            • Lutherus kaže:

              Ovakve rasprave me užasno podsjećaju na raspravu HBK+GROZD vs ostatak normalnog stanovništva.

                • Odličan članak. Za one koji vole floss zajednicu preporučam uključenje u Arch, Debian ili Fedora projekte. Fedora je po meni najviše otvorena za nove članove no provjerite sami koja vam zajednica najviše odgovara. 

                  ps. Zlatko MOLIM te nemoj više slati nikakve komentare, nisam čitao nelogičnije i blesavije komentare već jako dugo. Molim te odi radi nešto drugi i isključi tipkovnicu. Trajno.

                • Lutherus kaže:

                  E kad si već tu da pitam, kako ide Fusion? Ima kakvih novosti?

                • Zlatko kaže:

                  OK … da znaš da oću.
                  Meni je isti taj Kubuntu pridoneo više nego bilo koja druga distribucija, a opet ja sam poprilično toga dao zauzvrat. Ali očigledno ovde se ne radi o tome, nego jednostavno cilj je mrzeti Ubuntu zbog svoje popularnosti.

            • Branko kaže:

              Točno tako!

      • Zlatko kaže:

        Ti bi zaista trebalo da se jedno vreme držiš podalje od računara.

  54. Nedeljko kaže:

    Nikako se ne slažem da je FOSS neodrživ koncept i da je FOSS nekvalitetan softver. Istina je da mora da se finansira da bi bio kvalitetan, a kako će se finansirati to je druga stvar. Mnogi FOSS projekti su rešili taj problem i daju nam kvalitetne proizvode.

    Cena i kvalitet nisu baš u nekoj previše jakoj vezi. Postoje komercijalni programi kao photoshop koji nemaju jeftiniju alternativu koja bi bila bar blizu toliko moćna. Međutim, iz ličnog iskustva mogu reći da je GNU C++ kompajler u mnogo čemu kvalitetniji od VC++ kompajlera, da je besplatni Qt neuporedivo kvalitetniji od komercijalnog MFC-a, da su besplatni git i SVN bolji od komercijalnog VSS-a i da se za komercijalni VS treba nakupovati komercijalnih dodataka (jer besplatni express ne podržava dodatke) ne bi li se doveo u ravan sa besplatnim eclipse-om ili QtCreator-om.

    U gornjem primeru su svi navedeni besplatni proizvodi pritom i slobodni i otvorenog koda, a svi navedeni komercijalni programi su vlasnički i zatvorenog koda.

    A to da linux mora da se konfiguriše da bi radio može da napiše samo neko ko nema ama baš nimalo iskustva sa njim.

  55. Branko kaže:

    Ja mislim da se sada već počinjete ponavljati.
    Pročitajte najprije tekst i komentare ispod pa onda ako imate nešto pametno za napisati što nije već netko prije vas rekao napišite.
    Ovo stvarno nema više smisla! Ovako možemo još tjedan dana mlatiti praznu slamu!

    • Lutherus kaže:

      Slažem se. No treba tekst pročitati. Izgleda da neki ljudi dolaze samo kako bi se svađali, provocirali ili trollali. Malo tko zapravo pročita tekst a tko je a tko nije se vidi po komentarima. Nažalost ekipa koja ga nije pročitala ima na svakoj temi, pod svakim člankom iste riječi i argumente. :(

  56. Dado kaže:

    Nego pustite Ubuntu..openSUSE ljudi, e to je distra…:-)

  57. darkborn kaže:

    Kao prvo, htio bih zahvaliti Lutherusu na toliko nužno potrebnoj čašici prosvjetiteljstva, ali i hrabrosti i ustrajnosti. Netko mora stati na branik, a takvi obično završe na lomači.
    Ako ništa drugo Lutheruse, fino goriš… :-) …što znači da valjda ima i nekog efekta.
    Ovo je, nažalost, tip rasprave poput “trebaju li žene imati ista prava kao muškarci”, “sukob interesa je izmišljotina” itd. Besmisleno, anakrono, mučno… ali očito nužno za odraditi.

    Da se vratim na temu.
    “Linux svugdje i pod svaku cijenu” filozofija je – loša.
    Ubuntu se probio zbog toga što je bio 1.) “user-friendly” i 2.) zato što je – radio (out of the box).
    1.) Ubuntu danas teži da bude “way toooo much user friendly”, i implementira riješenja nalik konkurenciji apsolutno komercijalne naravi. Pod apsolutnim smatram podilaženje najširem, konzumerskom i pomodnom segmentu tržišta, gdje celofan, bells&whistles i “image” prodaju proizvod.
    Ne karikiram pri tome da je taj segment tržišta već skroz nalik onom u “Idiokraciji” (film).
    Doista me ne bi iznenadilo da se uskoro pojavi nova Ub-distra s objašnjenjem što to, u stvari, znači Start (“Click Here to Begin”). I neka verzija animirane spajalice.
    Fale nam samo Apple-like hram, gurui/svećenici sa Ubuntu logoom na halji u “U-storeovima” i pobožno stado koje se klanja novom lažnom božanstvu.

    2.) Paralelno sa šminkanjem imidža, obrnuto proporcionalno istom pada kvaliteta proizvoda. Također upravo simptomatično za potrošačke i pomodarske, “take money & run” proizvode. Ubuntu NE MOŽE biti bolji u marketingu od Applea, niti bolje prodavati maglu od Microsofta. Međutim, ono što je uvijek činilo distinkciju jest kvaliteta osnovnog koda Linuxa. Smatram da je danas to anakrono dokazivati, doista mislim da tu možemo govoriti o činjenicama. Armije plaćenika u MS ili Appleu ne mogu popraviti “Apple Maps” ili Vistu 8, ljudi koji nisu iskreno motivirani da proizvod funkcionira ne mogu biti natjerani bičem niti potaknuti premijama da nešto rade sa srcem, pameću, ljubavlju… ili “just for fun”.
    I opet anakronizam: “Cathedral and the Bazaar” esej je napisan 1997. ako se ne varam, zašto to danas nakon 15 godina moramo opet objašnjavati?
    Ne morate čitati, prolistajte i pogledajte slikice u “After the Software Wars”.

    Za kraj, napisat ću ono što je Lutherus mudro prešutio u naslovu: Ubuntu kao proizvod jest postao zao, i to prvenstveno prema samom Marku Shuttleworthu, svom tvorcu. To što isti ne vidi da hodi krivim putem, ne znači da treba ostati slijep i nijem (ili pak slijepo krenuti za njim). Ovaj tekst nije pisan iz mržnje već iz gotovo prijateljske, mazohističke samilosti.
    “Quo Vadis?” naslov naprosto ne bi privukao toliko pažnje čitalaca od direktnog krošea “Zašto je Ubuntu zao?”.
    Zahvaljujem još jednom.

  58. Nedeljko kaže:

    Lutherus, doktore logike, pa ti si se o logici informisao iz popularnih izvora (što se vidi odmah na početku iz priložene definicije iskaza) i držiš ovde predavanje o logici. Sjajno!

    Uzgred, tim postom si učinio ono što si opisao pod nazivom “bacanje crvenih haringi”. Kakve to ima veze sa mojom porukom ili bilo čime sa ove teme?

  59. Nedeljko kaže:

    Šta je sa ovim sajtom? Loše beleži vremena poruka, pa čak i redosled.

    Lutherus, za svoje tvrdnje o mom postovu nisi izneo nikakav argument. Čak tvrdiš da je gramatički neispravan, mada ima samo dve greške u kucanju (jedna u tvom imenu, i druga u nepostojanju razmaka između reči “isprečiš” i “između”). Onda počinješ da držiš predavanje o logici o kojoj si se očigledno informisao iz popularnih izvora. Posle dvega meni kažeš da trolujem.

    • Lutherus kaže:

      Greška u imenu je pravopisne prirode ne gramatičke, kao i ne stavljan je razmaka među riječima. Gramatika=/=pravopis.
      Dalje, argumente ne moram iznositi, iznosiš ih sam. Em što nisi dovoljno informiran o samoj srži problema, em što nedovoljno poznaješ samu problematiku em što se nisi ni usudio pročitati članak a tu dođeš komenitrati i svađati se. Od prvog posta jedino što radiš je iznošenje logičkih grešaka i to samo zato jer se ne možeš pomiriti da nečime što se protivi tvojim svijetonazorima. Prvo nauči diskutirati i voditi raspravu a onda slobodno komentiraš do mile volje. Ovako možete lajati mjesecima i nećete se maknuti dalje sa mrtve točke. Rađe se svi vi primite posla i napravite nešto korisno.

  60. Nedeljko kaže:

    Naravno, što bi ti iznosio argumente za svoje stavove, kad aih iznosim ja? Kako sam samo i mogao da te pitam tako nešto?

    Napisao si da ne razlikujem subjekat predikat i objekt. To već spada u gramatiku, a slažem se da pravopis nije isto što i gramatika.

    • Lutherus kaže:

      Rečenice su ti ne konzistentne i većina ih nema smisla. Napadaš a ne pokazuješ temeljno poznavanje problematike. Ne pokazuješ ni poznavanje osnova same problematike. Sa svojim komentarima otkrivaš da nisi ni pročital članak a ipak tu komentiraš i radiše nerede. Želiš da ti netko odgovara a nisi u stanju napisati smislenu rečenicu. Još gore, nisi u stanju napisati nečije ime ispravno. A nisi ni u stanju voditi smislenu argumentiranu raspravu već sve pokušavaš pretvoriti u svađu jer očito uživaš u tome. Tipično ponašaanje trolla. Ako ti je do trollanja ovaj portal slobodno preskoči, tu takve neželimo i ne trebamo. No ako želiš voditi smislenu raspravu prvo se nauči komunicirati sa ljudiama a zatim prouči temu o kojoj želiš pričati. Trenutnim ponašanjem svi vi komentatori tjerate ljude koji bi možda i sudjelovali u raspravi i svojim prisustvom je podigli na višu razinu.

  61. Captain Hook kaže:

    Sve pohvale Luth..! Najviše doznam neke stvari kada bude prepirke u komentarima.. Nego reci mi pošto sam još uvijek laik (tek godinu) u linuxu.. koju onda distru da koristim? debian? opensuse? Hvala ako odgovoriš

    • Lutherus kaže:

      Koristiš onu distru koja tebi odgovara i sa kojom si ti sretan. OpenSuse je odlična distribucija za tipičnog home/office korisnika. Ima sve kaj većini ljudi treba, ima široku bazu aplikacija na repozitorijima, ugodno i jednostavno sučelje, vrlo kvalitetan i stabilan kernel ( ruku na srce i budimo realni no Novell radi najbolji kernel. Moj idealna je Novell kernel + bfs + pax ). Većina ljudi radi gluposti pa polomi OpenSuse preko repozitorija ili ne čitajući pa onda plače kako je suse loš. Debian je također odlična distribucija a nudi i “alternativnu” grafičku instalaciju dok njegov klasičan instaler može koristiti svatko tko zna čitati jer ima crna slova na sivoj podlozi u plavom prozoru. Dok recimo za tvoj posao je idealna distribucija CentOS ano radi touchscreen monitora Suse Enterprise.

  62. tony kaže:

    Da li je netko primijetio,kako je sve manje komentatora?

    • Lutherus kaže:

      Je. Odkat ista ekipa konstantno na svakom članku ima iste komentare i radi nerede. Ljudima doma dosadno pa dođu tu kod nas raditi nerede. Jednostavno fascinantno. Sa takvim ponašanjem samo rastjeraju ekipu.

  63. Anto Malbašić kaže:

    Na znanje svima – obrisat ću sa FB slijedećeg tko ostavi link na sličan tekst! Mogao sam već ručak skuhat!
    ;)

    Žao mi je što se iza provokativnog teksta o slobodnom softwareu (ima li tko ovdje da zaista misli da je Ubuntu poanta priče?) nije u cijeloj ovoj trakavici u komentarima dogodio ikakav pomak. Niti u stavovima niti u kreativanosti niti u pismenosti..

    Spectrum vs Commodore issue. :(

  64. Nedeljko kaže:

    Lutherus,

    Opet iznosiš samo konstatacije bez ikakvog obrazloženja. “Rečenice su ti ne konzistentne i većina ih nema smisla”. Prvo, piše se “nekonzistentne”. Drugo, lako je zapljunuti, a ne obrazložiti. Isto važi i za sve ostale tvoje tvrdnje, osim one kojom me napadaš za grešku u kucanju tvog imena (što je sjajan indikator kvaliteta teksta, nema šta).

    Ako zaista ne želite trolove, onda daj lični primer i ne javljaj se više.

  65. Pepito Pronoob kaže:

    e moj narode..e moj narode…..što bi se desilo da je ubuntu nastao u zbilji kao slobodan …da svatko može radit i mjenjat kako ko oće??ja kao noober za linux isto tako za windows jedino mi pada napamet da nikad ga nebi instaliro na svoj komp…ZAŠTO? jer iskusniji programer ubaci svoj kod.npr.za upad u tvoj komp..i ja tako nađoh na iternet stranici ljep program za npr.slušanje muzike..napravila ga zajednica linuxaša..lipo to instaliram sve po spisku kako piše…sudo apt-get bla-bla bla…kako mogu bit siguran da nije ubačen neki kod koji mi može da on kontrolira kopjutor..

  66. Dalibor Klobučarić kaže:

    e ovo je uffff…
    ajmo redom. Moje ime je Dalibor i ja sam alkoholičar.. ili ne kak se počinje komentirati? aha ja imam linuxa, ne.. ček ček.. evo sad ću ….

    ubuntu sam korisnik od verzije 6… (ne serem fakat imam 2 spržena cd-a)

    never the lesss… Veljac… Kapu dolje skidam sljedeći put kad te vidim a vjeruj mi ubrzo će i to.. čak ovaj tjedan te imam v skeđualu….

    no, evo još jednom pohvala za odličan članak, iako je osvrt i mišljenje tebe kao korisnika(sleš)developera(sleš)anime-lovera učinio si ono što je zapravo tvoja intencija bila.. a to je. U got me thinking m8… e sad, da ću prestat koristi ubuntu… neću ziher..
    dal ću možda počet koristiti debian… ma neću niti to.. ali poguglao sam neke tvoje izjave i slažem se sa većinom tvog osobnog kritičkog mišljenja. mogao bi se čak i poistovjetiti sa većinom tvojeg stajališta….

    tako da svaka pohvala….

    još bi samo napomenuo. vidio sam u miljon 200 hiljada komentara gore. Mislim da je ivan dao neke natuknice.a ja se smo nadovezujem pa ono ljudi proučite sljedeće linkove…

    http://www.gnu.org/distros/free-distros.html

    http://www.gnu.org/distros/common-distros.html

    sad da ulazim u diskusiju što je FLOSS ili pa GNU nema veze.. bitno je da se i u komentarima shvaća da spomenuta distribucija zaista ima dobrih i loših strana… ne postoji savršen os pa tako niti jedna linux distra… ali bitno je znati (ovo ide svim korisnicima)

    što je ta distribucija koju ti kao korisnik koristiš
    zašto koristiš opće tu distru
    tko ju je napravio
    i na kraju krajeva dal ima opće veze sa GNU-om GPL-om FLOSS-om i sličnim idejama..

    nema veze ako je koristiš radi toga da bi bio drugačiji od drugih ili jednostavno ti nak*tu ide windows ili mek.. ili bilo kaj… bitno je samo da si upoznati sa svim idejama i projektom iza kulisa.

    recimo ja kad sam počeo trošiti linux dvoumio sam se jako jer ništa nije radilo out of the box, nisam znao kaj to zapravo znači riječ distribucija… pa sam sve to lagano ostavio i tipkao svaki dan nekoliko put start gumbić.

    naišao sam na ovaj portal (pazi sad, bila je najava na HTV-u na dobro jutro hrvatska, i da, gledam tu emisiju… i da fora su mi voditelji.) ekipa mi je pomogla, našao sam dosta prijatelja, i nekak je bitno bilo to zajedništvo ali ekipa me je uputila od početka… nek shvatim ideju, nek probam, ako zapnem pitam… eto ukratko moja priča…

    stoga ponavljam, da, iznimno je bitno vidjeti sve perspektive projekta.. pa čak i ovakav kritički osvrt.
    iznimno nužno je vidjeti i shvatiti koncepte zajednice i što ona može dati za tebe, i ako se može, iznimno je važno dati nešto natrag zajednici…

    tako da prijatelju pohvaljujem još jednom kritički osvrt, shvaćam ga, nije da se nužno slažem sa svime, ali pozdravljam tvoj stav.

  67. Dalibor Klobučarić kaže:

    i da, živo me zanima ko te je nazval stalmanom? hehehehe ovo mi je bilo pre smješno.

    • Lutherus kaže:

      Ma već duže vrijeme. Sve je zapravo krenulo kad sam na 1. godini faxa profesoru iz primjene i programiranja računala održal lekciju i odbil koristiti win xp i izvadil svoj tadašnji acer sa slackwerom.

      • Ivan kaže:

        e za taj podhvat ti skidam kapu :)

        • Lutherus kaže:

          Na kraju kad je bil ispit smo pričalo o Neverwinter nights i o table taop rpg igrama, konkretno zašto D&D postaje sve veće komercijalno čudo in zašto od spellcastera igram jedino sorcerera dok za melee klase igram ili monka ili barbariana a završili na storytelleru.

          • Ivan kaže:

            aaaa na DnD si mislil kad si rekel rpg igre, jaaaaoooo kak to dugo nisam igral :) jebiga nemam s kim, nitko ne želi “pisati priču” i crtati mape :)

            • Lutherus kaže:

              D&D ne igram od 3.5, prebacil se na Pathfinder. 4.0 ne želim ni pomirisati :evil
              A nego na kaj? PA računalnih rpg igara ni nema. Morrowind i VTMB su bili među zadnjima. Ovo sad nisu rpg igre. WOW? Diablo 3? Skyrim? Hack`n slash avanture.

            • Ivan kaže:

              a i to kaj veliš, to više ne liči na igre :)

            • Lutherus kaže:

              I ne. Uzmi na primjer Skyrim koj je toliko hvaljen i popularan. Osim fancy grafike nema ništa. Level 1 fighter može ubiti level 7 metalic zmaja. Chalenge rating zmaja lvl 7 je preveliki za lvl1 lika. Takav lik može samo pobjeći i nadati se ostati živ. A opet metalic zmajevi su good i neće napasti i ubuti ništa kaj nije evil. Cijela igra je ogromno našetavanje i nema dovoljno vrata. Ili prethodnik, Olivion. Likovi su toliko evoluirali da svaki npc izgleda i ponaša se kao neandertalac a chalenge rating je smješno nizak.

  68. Nikola kaže:

    Lutherus,

    potpuno si u krivu. Toplo se nadam da svoje zaključke ne temeljiš na znanjima koja si naučio na tri studija koja si spomenuo.

    Dajem ti citat definicije kvalitete, no budući da nije ekzaktna znanost ima ih hrpu.

    Evo neki:

    “Juran definira kvalitetu kao spremnost za upotrebu u smislu da se korisnici
    proizvoda ili usluga mogu pouzdati na proizvod bez brige da bi moglo doci do
    greške kod upotrebe.”

    “1. „Quality consists of those products features which meet the
    needs of customers and thereby provide product satisfaction. “”

    “Definicija prema normi ANSI /ASQC Standard A3
    (The totality of features and characteristics of a product or service that
    bear on its ability to satisfy stated or implied needs.)
    – Ukupnost funkcija ili znacajki proizvoda ili usluga”

    “Quality Is What The Customer Says Is Quality”

    http://en.wikipedia.org/wiki/Quality_(business)

    Ne bi bilo loše da promijeniš malo stav, jer sa trenutnim “ja sam najpametniji” i “svakom loncu poklopac”. Samo tjeraš ljude od “zajednice”.

    Najbolje da si osnuješ neku svoju distribuciju i licenciraš je pod svojom licencom tako da je nitko ne smije koristit. Tada ćeš sigurno biti najsretniji.

    LOL

    • Lutherus kaže:

      Jel to Juran strojevi?
      Eh, dečko moraš ti još puno učiti. U suprotnome nikad ništa iz tebe.
      Vidiš i sad, daš mi definiciju koja potvrđuje upravo kaj govorim a pokušavaš nešto suprotno a onda sa poslovnom definicijom kvalitete usereš sve. Eh pa nije ni čudo da Jobsu guraš doprinose koji nisu njegovi.
      Al dobro, evo dižem ruke od svih trollova na ovome portalu. Evo, portal je vaš.

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.