7,097 pregleda

Quo Vadis Linux?

42

Inspiriran nedavnom izjavom tvorca Linuxa Linusa Torvaldsa zašto Linux nije (još) uspio na stolnim (desktop) računalima i još jednom vijesti, odlučih se napisati nekakav svoj pogled na svijet operacijskih sustava u današnje vrijeme, te pokušati projicirati nekakvu sliku kamo Linux ide po tom pitanju, kakvi mu preduvjeti trebaju ili bolje, u što će se on pretvoriti odnosno hoće li ikada biti prepoznat kao Linux i da li je to uopće bitno?

Kao kakav uvod predlažem analizu dosadašnjih uspješnih projekata nazvanih Apple, Windows i Android (namjerno izbjegavam reći Microsoft i Google!)

Apple uspijeva
Apple je poprilično stara firma koja je svoj uspjeh započela danas već arhaičnim Macintosh računalom (opet, ostavimo se svijeta Apple IIe i IIc računala jer ne spadaju pod ovu domenu), no ovdje je bitniji koncept koji Apple nudi svojim klijentima po principu: Sve-u-jednom. Zgodno je spomenuti kako je Macintosh bila kutija koja je u sebi imala i računalo i monitor. Takva se kutija ponavlja u modelu iMac . A, pazite sada, ponavlja se u svim notepad (MacBook), netpad (MacBook Air), tablet (iPad) i smartphone (iPhone) konceptima. Izuzeti su jedino Mac mini i Mac pro. Nadodajmo u ovaj koncept Sve-u-jednom i operacijski sustav (OS X i iOS). Sve skupa u Appleovoj koncepciji čini neraskidivu cjelinu. Ne možete kupiti Mac-a bez operacijskog sustava i obrnuto.

Appleovi klijenti su profesionalci navikli na njihov koncept, koji se ne žele bakčiti s problemima samog stroja, elitistički klijenti koji kupuju sve što ima odrgriženu jabuku jer je to postao i status prestiža.

Apple se prilično malo reklamira, ali se reklamira. Možemo reći, on je samome sebi reklama. Cjenovno je poprilično precijenjen, ali ga se kupuje i poznat je kao brand u svijetu.

Ovakav koncept svojih proizvoda Apple drži oduvijek (izuzeti ćemo kratku avanturu u pokušaju s Apple klonovima, gdje je Apple trebao omogućiti instalaciju svojeg OS-a na klonove. Sve je to kratko trajalo i Apple je to brzo ugasio).
Apple će se i danas kupovati, ako zbog ničega drugoga onda zbog “inercije branda” iliti po naški: Narod bi kupio i plastičnu batinu ako je ofarbana u bijelo-sivo, ima znak jabuke i vrlo je skupa.

Stoga, zaključujemo kako je Apple priča za sebe, zaokružena priča, te sam stoga na početku i naveo Apple kao projekt, a ne Mac ili iPhone kao njihove proizvode. Da, Apple je vrlo teško ponovljivi fenomen u konzumerističkom IT svijetu.

Windows uspijeva
Namjerno ne kažem Microsoft uspijeva, jer je danas u potrošačkom društvu uglavnom Windows veći brand od Microsofta (što nije slučaj s Appleom – on ima jedinstveni logo na svim svojim proizvodima, MS to nema). Zapravo Microsoft ima jedini suvisli logo baš samo na Windows liniji proizvoda (ne znam za neki logo MS Officea ili Microsofta samog po sebi). Zaključujemo kako je Windows taj koji se brandira, a ne Microsoft.

Windowsi su davno nastali, uvijek kritizirani, ali ruku na srce, rade svoj posao poprilično dobro (zaboravimo sada eskapadu nazvanu Windows Vista). Microsoft gura Windowse dugi niz godina, uostalom kao i Apple svoje proizvode, s time što Microsoft ne gura hardver već samo operacijski sustav namijenjen cijelom onom segmentu kojeg nije pokrio Apple, dakle svim mogućim klonovima PC-a. I dok Apple ima olakotnu okolnost što si je sam izabrao hardver na kojem će OS X i iOS raditi, pa je po pitanju bitnih hardverskih problema i drivera ostao u povlaštenom položaju, MS mora pružati podršku za sav mogući hardver koji se na tržištu pojavi.

Naravno, taj posao ne odrađuje Microsoft nego proizvođači hardvera u obliku drivera koji dolaze (ili ne dolaze) sa samim Windowsima. Po tom pitanju korisnik Windowsa može imati problema kupi li Windowse i odluči ih sam instalirati. Apple korisnik s time neće nikada imati problema. Ovome je spretno doskočeno predinstalacijom Windowsa na računalo koje se prodaje. Usput se Windowsi reklamiraju kao operacijski sustav koji dolazi uz dotično računalo, kao benefit, kao brand.

Windowsi su sveprisutni u svijetu potrošačke elektronike koja se tiče osobnih računala, a ne spada u Apple obitelj iUređaja.

Microsoft se kao troma, tašta firma usmjerio samo na stolna i prijenosna računala, potpuno omalovažavajući tada rastući segment pametnih telefona, a kasnije i tableta. Takvu grešku, pamtimo Apple nije napravio. Gdje nema Microsofta, a ima ekrana i tipkovnice ima i vrlo plodnog tla za nešto novo. Za sve one kojima se Apple koncept ne dopada treba osmisliti nekakvo cjelovito rješenje koje će pasati svima (Symbian OS i kojekakvi drugi projekti ipak su bili lokalnog karaktera).

Android uspijeva
Uletava Google i rodio se Android. Ostavimo za sada Linux još uvijek po strani, jer je taj isti Android u teoriji mogao koristiti i nešto drugo, a ne Linux kao jezgru. Android se strmoglavo penje na ljestvici popularnosti, što je sve iznenadilo, mada sada kada ovo analiziram uopće nije začuđujuća činjenica. U računalnom svijetu imamo isti takav koncept: Apple – Windows koji famozno uspijeva (dakle, Sve-u-jednom naprama OS-za-sve), ali u svijetu smartphoneova na strani OS-za-sve imamo slobodni radikal za kojeg se tada još nitko nije zakvačio, a Apple je svoju stranu već ispunio s iPhone uređajem. Google je ovo famozno uočio i sklepao Android. Sve ostalo je povijest koja se ponavlja iz svijeta računala. Naravno, ista se stvar preslikava i na područje tableta koji su ipak bliži smartphoneovima nego računalima, pa osim Apple-a i iPad-a imamo s druge strane opet Android, naravno njima prilagođen.

U oba slučaja balans tržišta je ispunjen i raspoređen. Interesantno je također kako je Android postao identično koncipiran brand kao i Windowsi. Promovira se računalo s Windowsima (ne naglašava se Microsoft) i promovira se smartphone s Androidom (ali se ne naglašava Google, a ponajmanje Linux)

A Linux? Kamo ti ideš?
Iz gornjeg teksta vidimo kako postoje već zatvorena tržišta koja prilično uravnoteženo djeluju već dulji niz godina. Iznimno se je teško ubaciti u takvo stanje stvari ako svojim ulaskom ne unosite neku bitnu novinu koja će biti prepoznata kod korisnika i okrenuti ih od onoga što do sada koriste. Isto ono što se dešava Windows Phone platformi unutar zatvorenog Apple-Android svijeta dešava se i Linuxu, pri prodoru u zatvoreni Apple-Windows svijet. Microsoft pokušava odvući pažnju korisnika s potpuno inovativnim korisničkim sučeljem (Metro) u odnosu na Apple i Android koji rade po sličnim načelima i pitanje je hoće li uopće uspjeti!

Što bi to Linux trebao dovesti do korisnika kako bi ih odvukao od Windowsa? To je možda i najbitnije pitanje. Ali je i pitanje nismo li zapravo u krivu kada na taj način promišljamo o Linuxu.

Jer, uopće nije bitno kamo ide Linux! Odnosno jednako je bitno koliko i pitanje kamo ide HURD, GIMP, LibreOffice. Linux je samo kernel, jezgra, samo djelić nečega. Što ako sutra ne bude Linuxa, nego će tu biti recimo HURD, ode nam koncept pingvina kao nosioca slobodnog softvera. Mi se tužimo kako Canonical ne naglašava kako je Ubuntu Linux. Ali isto tako se ne tužimo kako ne naglašava da je Ubuntu i X.org i dobar dio GNU-a i svačega slobodnog. I tu je najveća moguća naša pogreška. Mi od drveta ne vidimo šumu. Cijeli svijet zapravo kroz prizmu Linuxa govori o slobodnom softveru. To je kao da uzmete kotače od auta i pokušate se voziti. Nećete baš daleko stići, ali ako kotače uklopite uz ostatak koji čini vozilo priča se stubokom mijenja.

Linus Torvalds priča o tome kako će se Linux raširiti bude li dolazio predinstaliran na računala ili Linux će se širiti ako Valve dovuče igre na Linux. Hoće, širiti će se, ali ne onako kako priželjkujemo. Zašto? Zato što će s time imati sve isto kao i Windowsi. I Windowsi dolaze predinstalirani i Windowsi imaju igre, dakle tu Linux ne radi ništa revolucionarno po krajnjeg korisnika. Linux nema virusa? Za sada nema, bude li se širio dobiti će ih. Ne u broju kakvog imaju Windowsi, ali malware će zasigurno zaživjeti i na Linuxu. Čak je i koncept upravljanja sustavom prilično sličan onome iz OS X-a i Windowsa. No, što je to onda tako posebno zbog čega bi Linux trebali koristiti u velikom broju?

Ima sve moguće slobode i ono što iz njih proizlazi i dok su Windowsi okrenuti prema vlasničkom softveru, Linux je okrenut prema slobodnom softveru! I tu leži jedina prava snaga, zapravo jedini pravi razlog zašto bi ga se trebalo koristiti. To je ono što nema niti jedna druga platforma, tu ima isključivi monopol.

Međutim Linux je iznimno važan faktor cijele ove priče. Važan iz jednostavnog razloga što su upravo njegove distribucije te koje bi trebale donijeti informaciju o slobodnom softveru pred oči svakog korisnika koji ga pokrene.

Linux treba iskoristiti kao dobrog donosioca promjena, kao medij za upoznavanje javnosti sa slobodnim softverom. Predinstalacija i igre dobar su zamašnjak, ali ako se taj zamah ne iskoristi da kod korisnika pobudi stalno zanimanje za slobodan softver onda smo propustili veliku šansu. Kao kada upalite šibicu njezina glavica burno i brzo gori, no ako ista nema drvce koje će se zapaliti plamen će gotovo trenutno nestati.

Postoji FreeSoftware Foundation (FSF), Fundacija slobodnog softvera Richarda Stallmana, no nekako mi se čini da ona ne radi ništa konkretno po pitanju promicanja softverskih sloboda. Da radi, ne bi se desilo da Linux postane najprepoznatljiviji znak slobode softvera. Njihov logo je kontraproduktivan. Nerazumljiv je ikome tko se prvi puta sreće s tim pojmom i nitko ga nigdje ne naglašava. Dobar dio ljudi čuo je za Android, za Linux i za Ubuntu, a za FSF i slobodni softver? Nitko! Stallman se očito na krivi način zalaže za softverske slobode. On ih uopće ne propagira u narodu na pravi način, ako ih uopće propagira, nego se bori s korporacijama. Revolucija ne ide od gospodara nego od naroda, on se jednostavno obraća krivim ljudima i ne stvara javno mnijenje po pitanju sloboda.

Zamislite da svaka slobodna aplikacija, svaka distribucija koja koristi slobodan softver, svaki portal tipa našeg ima vidljivi znak koji direktno upućuje na pojam slobode (tipa prekinuti lanci okova, oznaka zraka kojeg udišemo, govora ili nečeg drugog slobodnog i jasno prepoznatljivog uz logo same distribucije, programa ili web stranice).

Ovakva akcija bi malo-pomalo u ljudima počela postavljati pitanja: Slobodan softver? Zašto je bolji od vlasničkog? I ja sam rob korporacijskog softvera?

Takva pitanja mogu dovesti i do jačanja bunta protiv vlasničkog softvera. Nemojte zaboraviti Anonymouse i njihove prepoznatljive maske. Pogledajte što je potreba za slobodom napravila kontroverznim zakonima SOPA, PIPA i ACTA. Takva sloboda može se suprotstaviti i UEFI-ju (Microsoftovom načinu zaključavanja hardvera).
Dakle, ljudi su željni slobode i sigurno će je prepoznati samo im se treba plasirati na pravi način.

Stoga, Linux će dugoročno uspjeti onda i samo onda kada uspije i Slobodan softver, odnosno uspjeti će zajedno s njime.

Za kraj ostaje u zraku drugo veliko pitanje. Kako to izvesti? U redu je računati na sve nekomercijalne distribucije i aplikacije i moliti ih da putem logoa i slogana stalno naglašavaju slobodu softvera jer je u krajnjoj liniji to i njihov cilj. Ali, kako natjerati velike da promiču slobodu, kada je i sami djelom gaze svojim korporativnim politikama. Kako natjerati Red Hat, Canonical i u krajnju ruku Google da to naglašavaju kada im to očito nije u interesu. Ili jest, pa to ne vide iz svog kuta zarade? Treba li Svijetu neki novi, moderniji FSF, neki inovativniji “Stallman”?
Ostavljam ovo pitanje otvorenim za raspravu i za neke druge prilike.

I da, naravno. Što mi možemo učiniti? Možemo dodatno naglasiti kako podupiremo slobodni softver i naglasiti što on donosi. Možemo više pisati o slobodama softvera i njihovoj važnosti. To bi za početak bilo sasvim dovoljno.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
Quo Vadis Linux?, 5.0 out of 5 based on 1 rating

Povezani članci:

UEFI i ostali šamari slob...
Oznake:

42 Responses

  1. retsam kaže:

    “Stallman se očito na krivi način zalaže za softverske slobode. On ih uopće ne propagira u narodu na pravi način, ako ih uopće propagira, nego se bori s korporacijama. Revolucija ne ide od gospodara nego od naroda, on se jednostavno obraća krivim ljudima i ne stvara javno mnijenje po pitanju sloboda”

    THIS!

  2. Shicy kaže:

    Grofe, fantastičan članak! Izvanredno percipiraš trenutno stanje te iznosiš prave zaključke! Izvanredno

  3. petar kaže:

    Prvo da pozdravim kolegu Shicy-a (Slackmuz sa Slackware foruma). o/

    Odlična analiza sa još boljim primerima. Možda ima nečega i u krivo vođenoj borbi za softverske slobode od strane Stallman-a.

    Ali ja mislim da je u pitanju ipak čovek – korisnik.

    Apple fanboy nikad neće da koristi GNU/Linux. Zašto? Zato što ima pare, voli da bude ,,u modi”, ne zna da (is)koristi OS i ne tazmišlja uopšte (možda i nema čime). Mogu da me mrze zbog ovoga koliko hoće, ali ne mogu da dozvolim sebi da me neki fanboy ubeđuje kako je iMac nešto najbolje što postoji. Nikad!

    Windows korisnici nikad neće da koriste GNU/Linux, takoše. Zašto? Zato što je Windows ,,džabe” (još uvek je kod nas), igre su ,,džabe” (još uvek su kod nas), programi su ,,džabe” (još uvek su kod nas) itd… Ja ovde ne vidim razliku u odnosu na GNU/Linux :)

    Ako takvom korisniku kažeš da je GNU/Linux slobodan softver i da se zasniva na otvorenom kodu, mislim da ćeš samo bespotrebno da pošalješ nekoliko reči u vazduh.

    Tek ako se politika vezano za pirateriju, promeni kod nas (ali stvarno, a ne samo na papiru), možda će tek onda takvi korisnici drugačije da razmišljaju. Treba samo da osete po džepu. Ovako ništa ne osećaju, sve koriste džabe i zašto bi menjali išta.

    Lično sam osetio više puta taj latentni bezobrazluk. Instaliraš čoveku GNU/Linux i ubiješ se od pričanja. Dođeš sutradan kod njega i on vozi Windows.

    Nisu svi takvi, daleko od toga, ali većina jeste.

    Dakle, dok se neko sam ne zainteresuje za slobodan softver – džaba ti sve, nikako nećeš moći da ga ubediš da postane slobodan. Džaba prezentacije, predavanja, promocije, konferencije i drugih trista čuda. Ima to uticaja, ali veoma slabog.

    Ja mislim da je to to. Broj korisnika slobodnog softvera će se povećavati, ali veoma sporo i neće još mnogo da poraste.

    Mnogo truda treba da ti čoveku promeniš način razmišljanja.

    • lutherus kaže:

      + ljudi od bilo kojeg Linux baziranog operacijskog sustava očekuju Windows kaj je notorna glupost.

    • Grof kaže:

      Čovjek – korisnik je jedan od vrlo bitnih faktora cijele priče. Jedan, nužan, ali ne i dovoljan. Kroz ovaj dio priče koju sam ispričao opisan je način kako polagano u svijest ljudi postaviti činjenicu da koriste ili bi trebalo koristiti slobodan softver. I za to iskoristiti pojačani interes za Linuxom jer dolazi predinstaliran i na njega u većem broju dolaze igre. Daleko od toga da će svi to htjeti prihvatiti ili da će svi to pak shvatiti. Drugi dio priče (koji će doći u nekom idućem članku) jest pokušaj modeliranja poslovnog modela u kojem bi slobodni softver bio isplativ bar jednako kao i vlasnički. No, otom-potom. Bez pretpostavke u kojoj slobodni softver postaje isplativa investicija nema govora o njegovoj navelikoj primjeni. Ajmo samo ovdje natuknuti da bi u vrlo grubim crtama takav model trebao raditi po sistemu: Platite podršku, školovanje i dokumentaciju, a softver koristite slobodno, umjesto sadašnjeg: Kupite softver, a podrška vam je besplatna.

      Nije ispravan stav da mi (ti) nekome pričaš i uvjeravaš ga što je i zašto je bitan slobodni softver, nego upravo obrnuto. Da se stvori javni interes i ljudi počinju pitati, a što taj logo točno znači, zašto na mom Android robotu stoji vjenčić na kojem piše “Slobodni softver” s prekinutim lancem? Pa to sam vidio i na nekoj reklami i na webu. Što to znači? Kada ljudi počinju postavljati pitanja onda su spremni i za korištenje. Slobodni softver mora postati brand kojeg djelom postavlja javnost, a dijelom korporacije. Istu stvar napravili su Anonymousi sa svojim grotesknim maskama. Kome oni nisu zapeli za oko?

    • U velikoj meri su problem ljudska psiha i rezonovanje morala.

      Velika većina balkanaca, a ni ostali nisu mnogo bolji, ne razmišlja o toj slobodi, o mogućnostima, upotrebljivosti, ekonomičnosti. Alatka koju koristi jedino treba da bude poznata, fensi i da je koristi masa, da bi se imalo sa kime nadmetati. Ako toga nema, čemu sve to (tajna koju znaš nema nikakvu vrednost ako je nikome ne kažeš).

      Čak i danas je GNU/Linux namenjen entuzijastima i ljudima koji znaju šta hoće a imaju vremena da savladaju, istražuju i rešavaju probleme.

      Poznajem četvoricu ljudi koji su potpuno zaboravili, jedan Windows a trojica Linux, i sada su zadovoljni korisnici OS X-a. I to baš zbog onoga što Grof navodi u članku – to radi ono za šta njima sistem treba. (Radi i meni Linux/Ubuntu, ali se dese situacije kad smori).

      I za kraj, osim očeva FLOSS-a koji to rade na pomalo pogrešan način, linux fanboysi još više promociju rade na pogrešan način, bez realnih argumenata za već izvikanih protiv (virusi, cena, izbor, 3D cube, lelujavi i providni prozori, etc).

  4. Shicy kaže:

    \o
    Da, veliki faktor su korisnici. Na području naše ex-države, linux nema šanse za ozbiljan udio na tržištu, zbog svih gore navedenih razloga.

    Mrzim kontraargument “Meni su i Windowsi besplatni” na koji, mi linuksaši, ne možemo ništa reći…mogu ja danima čovjeku tupiti o slobodnom softveru i prednostima istog kad će mi taj isti čovjek reći “Pa meni su i Windows i Office i Photoshop i blabla besplatni, šta će mi to tvoje?”…

    • Davor kaže:

      Ja tada obično volim ljude pitati: “Je l’ imaš antivirus i firewall?”, na šta oni ponosno odgovaraju: “Da, i to krekirane, rade k’o podmazani, nema opasnosti!”, a ja onda podbodem: “Stvarno? Imaš krekirane Windowse čiji ti se crack pod Nortonom detektira kao trojanac, imaš krekirani antivirus koji se pod drugim antivirusima detektira kao virus, imaš krekirani firewall, i ti misliš da ti je komp siguran?” :D

      • lutherus kaže:

        Ajd im još onda ubaci i priču o sigurnosnim propustima kerekiranih antivirusa. Naime, ne vuku definicije sa službenog servera već sa servera krekera i definicije su par kb manje. Vele ljudi par kb di je razlika, a kad ono tih par kb su maknute neke opasnosti iz definicije pa ih antivirus propušta.

      • Branko kaže:

        I pitanje da li je baš u njihovoj krekiranoj verziji Windowsa ili antivirusa namjerno ubačen pokoji trojanac? To im nitko ne može garantirati.

        • lutherus kaže:

          Navodno da ima. Ekipa koja se na FOI-u bavi sa time kaže da se uparvo ili namjerno stave ili ih pak maknu sa popisa.

      • Steve kaže:

        Ne razumiju problematiku niti im nije jasno o čemu pričaš. Sasvim bi im dovoljne bile besplatne verzije Avasta, Avire ili AVG-a ali krekirani NOD32, Kaspersky sa 1000 godina update-a i sličnom apsurdnom podrškom je moćniji u njihovim glavama.

        Druga stvar je što keygen-ove i poneke crack-ove u dosluhu sa software kompanijama poneki antivirus program detektira kao trojan/virus (false positive) ili što već, tu je potrebno odvagati potrebitost aplikacije i riskirati što ionako ništa ne znači onima na koje se odnosio tvoj post. :)

    • Grof kaže:

      Interesantno je razmišljati o baš ove dvije teme: piratiziranje i virusi u slučaju da slobodni softver postane glavna platforma za razvoj softvera.
      1. Piratiziranje: ovaj pojam postaje anakronizam u ovom slučaju, jer softver postaje slobodan, svima jednako dostupan. Danas firme jako puno ulažu u vidove zaštite svog softvera ili u pravne mehanizme za zaštitu od piratstva (BSA, primjerice). Koja je bolja solucija od one “zaštitimo se od problema”? Sigurno ona “Nemojmo problem niti stvoriti”!
      2. Virusi: Zbog same koncepcije slobodnog softvera, malware će sigurno biti smanjen, no možda je i bitnije to što treba malo pogledati i psihologiju onih koje viruse stvaraju. Nije li malware u određenom postotku i stvar bunta protiv korporacija, vlasničkog softvera i sl.? Sloboda i taj segment potrebe za pisanjem virusa briše, pa će ljudi automatski biti manje motivirani da ih stvaraju! Virusi se podosta šire i putem krekiranih, piratiziranih kopija vlasničkog softvera. Ukidanjem potrebe za piratstvom, taj kanal širenja malwarea nestaje.

  5. hrc kaže:

    microsoftu nije u interesu da onemogući piratiziranje windowsa. kad se to desi “dobar dan preinstalirani od oem-a linuxu” čiji je hardware jeftiniji za windows licencu.

  6. max360se kaže:

    Grofe odličan članak. Sve si odlično percipirao

  7. Zlatko kaže:

    Jedan, po meni i najveci problem je to sto ljudi uopste ne znaju sta je slobodni software, i kakav je on za razliku od onog sto je besplatan. Osim veceg ulaganja i doniranja u FLOSS ne vidim ni jedan razlog zbog kojeg bi bilo *potrebno* dovesti obicnog korisnika u FLOSS. Kazu “Ti ne odabireš Slackware. Slackware odabire tebe.”, mislim da je upravo obrnuto.. Da ti kao korisnik moras shvatiti sam, sta je FLOSS i zasto je bolji. A da bi to uopste shvatio moras makar imati minimalnu tehnicku naobrazbu, a u to ne racunam znanje rada u text editoru, spreadsheet programu i solitare-u.

    Jedini nacin da se privuku korisnici je da su svi programi FLOSS-a kompatibilni sa onima koji nisu (inkscape i C. Draw, LibreOffice i MSOffice paketi) pa da se onda udari po dzepu (jer tamo najvise boli). To vec nije to to, jer se ne dobija zeljeni efekat, gdje su korisnici svjesni svoje (ne)slobode.

  8. Andrijašević kaže:

    Linux nikada neće dospjeti u onome što su postigli Micresoft s operativnim sustavom Winsows i Apple sa svojim operativnim sustavom jer za to treba centralizirano upravljanje, korporacija, jedno središte s produžnicama diljem svijeta, centar koji će jasno usmjeravati projekt, dugoročni i kratkoročni ciljevi trebaju biti jasno postavljeni, a ostvaruju se jedino velikim novčanim sredstvima – Linux je siroče koje živi od milostinje! Linux kao cjelina ne postoji! Linux je zbir paketa koji su razultat više stotina razvijatelja, a sve se to onda sabire u distribucije, koje jesu Linux, ali svaka sa svojim imenom predstavlja zapravo drugi operativni sustav, razjedinjujući na taj način sam koncept Linuxa kao cjeline. Takav način razvijanja (sabiranje paketa bespućima interneta) otkida od koncepcije sustava koji je nedjeljiva cjelina (kao što su to, recimo, WIndows ili OS X).

    Ono što korisnici Linuxa trebaju zahtjevati je bolja podrška sklopovlja, i to je sve… Ne treba se težiti ničem više, to je što je i moramo biti zahvalni na tomu! Koristim Linux samo zato što nije razvikan i zbog koncepcije slobodnog softvera, ali da bi napravio revoluciju mali pingvin mora imati tvrtku koja će donositi poslovne odluke, istraživati tržište, baviti se maketingom (u užem i širem smislu riječi), mora osigurati onima koji sudjeluju u projetku da zarade – a to se onda kosi sa koncepcijom slobodnog softvera!

    Red Hat uspjeva, ali naplaćuje usluge, s druge strane ne dozvoljava da se mijenja njihov kernel jer ukidaju podršku (pročitao ovih dana na ovom portalu), ali to je razumljivo! Oni mogu jamčiti da će otkloniti svaki kvar samo ako znaju što je “ispod haube”, ako kompajliramo vlasiti kernel oni ne znaju što smo radili i ne mogu garantirati dobru uslugu za naš novac. To je kao da kupimo mobilni telefon i flaširamo ga dok je pod garancijom, pogvarimo i tražim da to uđe pod garanciju… Ne ide to tako! Uz to, Red Hat je korporacija koja vrti novac!

    Ja ne bih želio Linuxu nikada da postane ništa slično ovim megapopularnim operativnim sustavima, mislim da bih ga prestao koristiti isti čas. Linux je tu gdje je, ne zato što ne dolazi predistaliran – ja sam kupio računalo s predistaliranim Linuxom, samo bez grafičkog sučelja, nego zato što ne postoji interes drugih proizvođača jer u tome ne vide svoju zaradu – ne krivim ih! Meni savršeno odgovara ovakva situacija.

    Zajednica i slobodni softver moraju samo težiti da budu što bolji, Libreoffice, Gimp, VLC, pristojan program za obradu video, dovoljan broj jakih paketa koji će kao dio Gnomea ili KDE-a omogućavati korisnicima promjenu više-manje svih mogućnosti koji se mogu iz naredben linije – i onda je to to. Takve distribucije već postoje, ali njima je više stalo do zarade nego do samog sustava. Omasovljenje Linuxa znači komercijalizaciju, znači stvaranje virusa i sličnih stvari, a to nije dobro! Jedino što zamjeram Linuxu je što se reklamira na pogrešnim temeljima pljujući po drugim sustavima dižući svoju vrijednost deprecirajući druge – pogledajte reklame za Linux na Youtubeu.

    Mislim da bi Linux samo izgubio omasovljenjem i borbom s komercijalnim konkurentima. Čak mislim da je i Libreoffice napravio grešku u inačici 3.5.4 s opcijom brzog dodavanja zaglavlja jer previše podsjeća na MS Word (čak su i boje iste!). Taj uredski alat trebao bi se riješiti Word-kompleksa i nastaviti svojim putem. Naravno, umjesto da se snage usmjeruju kopiranjem najjačeg igrača (jer ga ne mogu pobjediti, ma koliko ja volio LO), trebali bi se pobrinuti da međusobna komatibilnost formata bude profesionalna, ne diletantska kao do sada. Kad formati budu kompatibilni, LO je samo nebo granica.

    Lijep pozdrav!

    • Grof kaže:

      Zato i kažem da nije bitan samo Linux, nego je bitan koncept slobodnog softvera. U jednom komentaru iznad napisao sam da jedino ako se nađe takav poslovni model u kojem slobodni softver donosi novac firmama ima izgleda. Slobodni softver i komercijala moraju pronaći zajednički interes.
      4ndY je na forumu izvrsno to prikazao preko izgradnje cestovne infrastrukture. Svi se voze i putem goriva i registracije vozila uplaćuju iznose za njihovo održavanje. Postoje razni kanali s pomoću kojih bi se dodatno financiralo firme, koje ulažu u slobodni softver, a one pak ulagale u razvijatelje softvera. Ne znam da li znate da voda kao prirodni resurs ne smije biti naplaćena. Ali se smije naplatiti njezina distribucija, obrada, očuvanje i sve drugo. Na isti način treba gledati na slobodni softver. Kao na javno dobro, na medij, na nešto sveprisutno u što se treba ulagati. EU ima smjernice koje politički određuju koliko slobodnog softvera mora biti zastupljeno u državnoj upravi. Kod nas se to ne provodi, ali alko pogledate vijesti, malo-pomalo jača se svijest i potreba za time.

  9. Yorkin kaže:

    Zbilja ti je Grofe kratko trebalo da sklepaš članak, od kad si ga bio najavio na forumu :-)
    Morao bih se složiti oko ovoga da se Stallman obraća krivoj populaciji i da bi se trebao pomalo ugledati na Anonymuse i “Okupirajmo Wall Street!” – pokret.

    Sjećam se kako je jednom netko postavio nije li Stallman već pomalo zastarjela ikona kada je promicanje softverskih sloboda u pitanju i da treba mijenjati taktiku (u vidu puknutih lanaca u logo-u :D). Ako je za vjerovati tvom članku, čini se da jest.

  10. kepica kaže:

    lijepo sročeno grofe. ispravno naglašavaš vrijednost marketinga u popularizaciji ideje slobodnog softvera. moj prijedlog marketinga je ovaj: mi smo elita. mi znamo sami zaviriti ispod haube. ako to ne znaš, budi rob, isključi mozak i popuši windowse. ( riječ popuši nebi ušla u službenu kampanju, ali ovdje je efektna ).

    s takvim pristupom nikad ne bismo ‘zavladali’ tržištem, ali koga briga.

    • Grof kaže:

      Ne bih se baš složio s takvim marketinškim modelom. Ljude treba navesti da sami počnu razmišljati, ne im stvarati nekakvu krivu sliku. Slobodni softver ne treba gledati kao kakvu “elitu”, povlaštenu klasu ljudi, jer si onda isti kao i korporacije koje vrte vlasnički softver.
      Pad SOPA-e i ACTA-e, bunt na Wall Streetu pokazuje kako je ljudima dosta nekih stvari koje se dugoročno provode, pokazuje da znaju mućnuti svojom glavom, ako ih se malo protrese, ako im određene svari uđu u uho i tamo se zadrže dovoljno dugo da se stekne dojam neke nove sveprisutnosti. Marketinško-medijski kanali su izuzetno bitni da se dopre do svijesti ljudi. To treba iskoristiti, ali na vrlo pametan način. Od slobodnog softvera treba stvoriti novu vrijednost prepoznatu kod ljudi i korporacija.

      • kepica kaže:

        grofe – naravno da sam bio neozbiljan i neproduktivan. to sam i naglasio zadnjom rečenicom. drago mi je da stvar shvaćaš ozbiljno. ima tu puno ozbiljnog posla

        • Grof kaže:

          Puno posla i dugotrajnog posla, ali posla koji bi donjeo i puno dobroga! :)
          Najveća je šteta što FSF ne radi ništa, a trebao bi. Kako se od Stallmana može očekivati korisnost i pretpostavka da će uključiti medije u širenje svijesti o slobodnom softveru kada i sam bježi od uporabe medija, omotava mobitel u staniol i čini kojekakve egzibicije, te njima samo zabavlja medije i stvara dojam kako je FSF jedna, eto tako zabavno-egzibicionistička fundacija. On je definitivno započeo jednu bitnu stvar, udario odlične temelje, ali zaista ne zna graditi zgrade na tim temeljima.

  11. Big Muzzy kaže:

    Ima tu još jedna dimenzija … M$ “korumpira” (vrbuje) državne vlade da koriste Windows + ostalo. Državna administracija manje više, nije ni bitna, tu ionako radi najveći broj debila koji nezna razliku između wallpaper-a i hard diska … Po meni, najopasnije je što ministarstva obrazovanja potpisuju nekakve ugovore o saradnji sa M$-om, što znači da se u informatičkim kabinetima na računarima može naći samo Windows i u školskim planovima i programima iz informatike mlade generacije uče samo o Windows-u i neznaju da postoji alternativa. Nije ni čudo kad većini maturanata pričate o Lunux-u, oni vas blijedo gledaju, jer neznaju o čemu pričate, već su im Windows-ima isprali mlade mozgove i onda je jako teško nekom ponuditi alternativu u takvim situacijama.

    • kepica kaže:

      muzzy: sama spomen na ministarstvo izaziva gađenje. ali ono što čini moćni google na svom ljetnom kampu otvorenog koda, može se lako prenijeti i u našu sredinu, koordiniranom akcijom sveučilišne zajednice ili naprosto pametnom prijavom projekata evropskoj uniji. eto prijedloga za građansku inicijativu

      • Big Muzzy kaže:

        konkretno, predstavnici zajednice su tražili sastanak u ministarstvu obrazovanja da otpočnu razgovore o načinu implementacije slobodnog softvera u osnovnom i srednjem obrazovanju … koliko se meni čini, ministarstvo NIKAD nije odgovorilo na takav zahtjev !!! To samo govori kakvi likovi sjede u ministarstvima i donose odluke – odlučuju o tuđim sudbinama. Građanska inicijativa je nešto što bi moglo biti nadogradnja na neko sistemsko riješenje, uprotivnom glavno težište prebaciti na građansku inicijativu, smatram da bi polučilo više nego skromne krajnje rezultate

  12. Grof kaže:

    Da, potpuno se slažem s tom činjenicom i davno sam osobno upućivao autorima domaćih informatičkih udžbenika velike kritike na takvo omalovažavanje slobodnog softvera.
    Jedno jest sigurno- djeca su nosioci promjena! Jedan od vrlo bitinih kanala u osvješćivanju (namjerno ne kažem promocije) ljudi o slobodnom softveru jest edukacija i obrazovanje djece i mladih. Upravo su oni ti koji će novi način razmišljanja najlakše prigrliti i usvojiti.
    Treba djelovati na više područja istovremeno: u obrazovanju i edukaciji, u usađivanju vrijednosti slobodnog softvera kroz, upravo marketinško-medijske kanale kako sam opisao u članku, te u prikazu poslovnih modela tvrtkama po kojima se pokazuje isplativost investiranja i prebacivanja na model platforme slobodnog softvera.
    Bitna razlika je razlučiti kako je Microsoft jedan, Dobe je jedan, to su pojedine tvrke (otoci u moru), a slobodni softver je platforma, medij (samo more), resurs u kojeg treba ulagati, a čijim korištenjem tvrtke mogu zarađivati.

  13. djerman kaže:

    Odličan tekst i potpuno se slažem oko prednosti na kojoj treba graditi celu priču – moram da priznam da ni meni samom u ovoj meri nije bilo tako jasno definisano pre nego sam pročitao ovaj tekst. Ja inače imam firmu koja koristi slobodni softver i u logu nam je poruka “sloboda nema cenu” – a to zaista i mislim. Danas kada smo “okupirani” sa svih strana u pokušaju da nas raznorazni likovi drže pod raznim kontrolama mislim da ovo sve više dobija na značaju i to u svakom segmentu životu a mislim posebno po pitanju softvera jer iskreno tu kontrolu ima veoma mali broj ljudi.

  14. b4sh kaže:

    Neka linux ostane ono što je bio do sada, ostali komentari bespotrebni !

    “Never touch a running System!”

  15. Steve kaže:

    [quote](ne znam za neki logo MS Officea ili Microsofta samog po sebi)[/quote]

    Hardware, npr. tipkovnice i miševi?

    U ovu priču treba ubaciti i izmišljanje tople vode u pogledu korisničkog sučelja u kojem prednjači GNOME 3 (i nešto manje “wannabe OSX UI global menu” Unity) autistična (u smislu da ne komunicira sa korisnicima niti ne reagira na njihove prijedloge u što se i sam Linus uvjerio kod slanja patcha za neku funkciju u GNOME-u 2) ekipa koja poput Microsoftovog forsiranja Metro sučelja (Windows 8==epic fail gori od Viste, što potvrđuje i agresivno spuštanje cijena upgrade-a na nove Windowse 8), pokušava korištenje dekstopa zamijeniti nezgrapnim sučeljem za tablete i ekrane na dodir tamo gdje je uporaba miša i tipkovnice optimalna i nezamjenjiva.

    To je Linuse, Grofe i ostala ekipo GNU/Linux svijeta jedan od razloga zašto GNU/Linux nije stekao značajniji desktop kolač, jer ljudi nisu navikli na značajne promjene, pogotovo ako one ne donose ništa bolje od starog. Sam Linus potvrđuje moju tvrdnju, skakanjem s KDE-a 3/4, na GNOME 2.x i s “unholy messa” GNOME-a 3 na manje funkcionalni (u odnosu na GNOME 2.x, prema Linusovim riječima) XFCE 4.x.

    Ako zanemarimo igre i popularan komercijalni software koji ima alternativu a to su neki od razloga izbjegavanja GNU/Linuxa, običan korisnik u koje se i sam svrstavam, ne želi kod nekog update-a krpati rupe u config datotekama niti ne želi iskušavati nove hirove koji padaju na pamet developerima iz najkorištenijih desktop sučelja a koji za sobom donose nestabilnost, nekompatibilnost i vizualnu nekonzistentnost.

    Meni u krajnjem slučaju nije problem malo “zaprljati” ruke ali većina korisnika očekuje “plug&play”. To je ono što je Micorosoft dostigao počevši od Windowsa 2000/XP i usavršio s Windowsima 7.

    OS X je previše zatvorena platforma a ono malo što sam imao prilike provesti u živo sa tim sistemom i ono u virtualki mi nije zanimljivo za korištenje, previše ograničeno.

    Niti developerima nije olakšavajuća okolnost što ni sami ne znaju koje standarde recimo za igru trebaju koristiti na GNU/Linuxu jer se svako malo izmišlja i kod toga topla voda.

    Primjerice autor Braid-a je imao problema kod portanja igre na GNU/Linux:

    http://braid-game.com/news/2008/08/misc-linux-questions/

    • grof kaže:

      Slažem se s dijelom ovoga što si napisao. Linuxu definitivno treba određeni vid standardizacije, ali moja priča je priča slobodnog softvera kao cjelokupne priče. Linux je tu samo jedan odlomak, kao uostalom i bilo koja druga slobodna aplikacija.
      Žao mi je ako nisi uspio razlučiti iz mog članka kako se on uopće ne odnosi samo na Linux, nego na kompletan koncept slobodnog softvera koji se uopće ne propagira kako bi trebao. Dapače, baš i želim da se odmaknemo od samog Linuxa i počnemo sagledavati kompletan slobodni softver kao medij, kao resurs, kao razvojnu platformu, koja će između ostaloga zaživi li konačno kako treba polučiti i potrebnu standardizaciju tamo gdje je nema.

  16. madone kaže:

    Ajde da i ja napišem da se na slažem sa iznešenim razmišljanjem u članku.

    Poanta slobodnog softver je….. sloboda i to se upravo dešava, svatko doprinosi kako misli da je to najbolje.. odlučuje sam za sebe od malih do velikih pitanja….

    Tako i Stallman i FSF ekipa ima slobodu. I svaka distribucija i projekt ima svoju slobodu i interese koji se očito međusobno razlikuju…. zato ni nema zajedničkog loga….

    A kakav je doprinos kenjat po čovjeku( jel, to je “forte” ovog članka) koji je kakav god bio ikona, guru slobodnog softvera, koji je “izmslio” slobodan softver kao takav i koji aktivno radi na promoviranju FS…. ne znam di to vodi i koja je korist od toga….. ali to ti je sloboda… imaš pravo kenjat a imaš pravo i raditi…. a najbolje je kad se pokenjaš pa ideš raditi :)

    It’s free world you better get used to that…

    • grof kaže:

      Ne kužim zašto si shvatio moja razmišljanja kao nekakvu kenjažu? Iznosim svoje stavove o trenutnom radu FSF-a kao jednog od čimbenika koji bi se trebao usmjeriti na promociju slobodnog softvera u neka druga područja (javnost). Svaka čast Stallmanu i FSF-u što su to pokrenuli i što su tako puno učinili, no po onome što ja uočavam oni su ostali u nekim starim vremenima. Neke stvari u svijetu tako više ne funkcioniraju. Osim toga, ako pročitaš ponešto članaka po internetu na temu RedHatovih i Canonicalovih poreza u vezi Secure Boota, shvatiti ćeš da se i tamo kritizira trenutni (ne)rad FSF-a kao fundacije koja se buni tek nakon što netko izvede neku svinjariju u vezi softverskih sloboda, umjesto da djeluju preventivno i edukativno po javnost.

      Preporučam ti da ti napišeš jedan konkretan članak u kojem ćeš objasniti i opisati svoje poglede i stavove u vezi slobode softvera (zaista me zanimaju, bez ikakvih predumišljaja!). Vrlo vjerojatno ću i ja iz njih nešto naučiti i po svojoj prilici korigirati i preispitati neke svoje stavove. :)

      • madone kaže:

        RedHat i Canonical uopće ni nisu distribucije koje FSF podržava, po njima ni ne spadaju u FS jer se ne pridržavaju smjernica slobodnog softvera… to su firme.
        Koje isključivo brinu o svom interesu a šta ostane za FS ostane… kad su tako pametni šta oni nisu nešto poduzeli na vrijeme ako im je to bilo u interesu ?
        Nego Stallman je kriv za sve šta se dešava u cirkusu u kojem svako za sebe tvrdi da je slobodni softver, glavom i bradom !

        RedHat i Canonical drže prodike FSF kako “da djeluje preventivno i edukativno po javnost” … he he he … neka, neka i oni doprinesu… oni su moralno neutarlni..

  17. jackie kaže:

    Joj ljudi, kvaka je u aplikacijama. Ok, ima nesto i u brandingu, al aplikacije su te koje privlace krajnjeg korisnika. Ako se hoces igrati, zna se sta se instalira (bilo piratsko ili ne), isto ide i za grafiku, sto dovodi do zakljucka da linux koriste samo sys admini i geekovi jer o oni vole terminal.

    Pokusao sam u par navrata objasniti obicnim ljudima Ubuntu i uvijek kad dodje do pitanja aplikacija (igrice i neke specificne kao Autocad, Adobe appovi) ljudi odustanu! Zasto? Jednostavno, ne zele uciti nove programe upitnih mogucnosti i tocka.

    Nema dobrih (poznatih) aplikacija = nema obicnih korisnika

    Ovo bi moglo ici u nedogled…

  18. Ivan kaže:

    1) sjajan članak

    2) mislim da GNU/Linux nije uspio na PCu jer ima previše odabira. Sloboda je odlična i poželjna, ali da li je doista potrebno 500tinjak distribucija (dodajte tome po barem 3 ili 4 DEa na svaku i dolazimo do šume odabira od 1500 do 2000 verzija/distribucija). Da postoji npr 20 distri – i dalje imamo izbor koji nije zbunjujuća džungla

    3) nema “nepodnošljive lakoće postojanja”, stvari se kod same instalacije, instalacije nekih paketa ili upgrade-a znaju jako frustrirajuće zakomplicirati

    4) velik dio specijaliziranih aplikacija (npr za obradu fotki, videa) je rađen isključivo za Win (tu sad ulazimo u začarani krug “vi radite isklj za nas – mi vas nagradimo” ali nemojmo o tome)

    5) video igre – i one oduzimaju dio kolača GNU/linux

    ~ to je moje mišljenje, vidim tu komentare “lin nisu win” i sl, ne zanimaju me nikakve usporedbe, samo iznosim ono što mi se čini logično zašto “linux nije uspio na pcu”.

  19. Loreia kaže:

    Pozdrav svima.
    Slucajno sam naisao na ovu stranocu na na Distrowatch-u pa sam pozelio ostavit svoj komentar.

    Clanak ima jednu veliku manu. Ne postavlja pitanje sto “Linux” moze ponuditi desktop korisniku. Vec dugi niz godina “Linux” znaci stotine (al doslovno stotine) distribucija, od kojih bas svaka ima neke neugodne mane. Negdje ne radi mreza, negdje zvuk, negdje imate problema postaviti stabilan driver za graficku karticu itd itd. I umjesto da se zajednica odluci za ujedinjenje napora za stvaranje jedne (ili samo nekoliko) vrhunskih distribucija, “Linux” se i dalje cijepa u nedogled. I djetetu je jasno da se tako nece nista postici.

    A sto reci o neprekidnom mjenjanju svega i svacega samo radi promjene? Instalirate noviju verziju omiljene distribucije i vise ne radi zvuk, ili instalacijski program “poludi”, ili nova verzija drivera srusi cijeli sustav.

    Sto reci o tome kako distribucije implementiraju DE? Recimo dva najveca KDE I Gnome. KDE je imao stabilan i kvalitetan DE verzije 3.X. Onda su godinama razvijali 4.X. Kada su projekt labelirali sa 4.0 vecina distibucija je izasla sa 4.0 verzijom umjesto 3.10. Koji je bio rezultat? Opca tragedija!! Implementirali su 4.0 koji je bio teska alfa kvaliteta. I to samo zbog labele 4.0. Kakva je to kontrola kvalitete u distribucijama?
    Kako je tipican DE implementiran? Pa tako da uglavnom skinu source, kompajliraju ga i isporuce korisnicima svakih sest mjeseci.

    Ja bih jako volio da “Linux” na desktopu uspije. Puno toga na Windowsima mi ne sjeda bas najbolje, ali uz ovakvu konkurenciju, ne vidim oko cega se ekipa iz Redmonda treba bojati.

    Po meni, svaki veci DE bi trebao imati svoju dediciranu distribuciju, specijaliziranu bas za taj DE. Isto tako, moraju uskladiti ambicije i planove sa mogucnostima (u prvom redu sa velicinom tima). Na taj nacin nece vjecno kukati da im “fali ljudi”. I nece se vjecno cijepati u sve manje timove.

    Isto tako moraju usmjeriti pozornost na portanje aplikacija na Windowse. Recimo prelazak na Linux olaksava cinjenica da korisnik usmjeren na Interent moze jednostavno nastaviti koristiti Firefox ili Chrome ili Thunderbird. VLC je jos jedan izvrstan primjer. Ako bi FOSS aplikacije bile dominantne na Windowsima, promjena OS-a bi bila banalna stvar.

    Ali koga ja zavaravam, programiranje FOSS-a je oduvijek bila stvar ego tripa, nema tu jasne vizije niti zajednickog cilja. Steta, jer nam treba slobodni software, i trebaju nam korisnici OS-a, a ne konzumenti serviranog sadrzaja, a Linux je jedini imao sansu
    to ostvariti.

    Eto toliko.
    Hvala na pozornosti i lijep pozdrav,
    Loreia

  20. grof kaže:

    Ne zaboravimo! Ovaj članak napisan je baš da skrene pozornost s Linuxa na cjelokupni slobodni softver koji se loše ili nikako ne publicira običnoj javnosti.
    Slobodu treba brandirati, dakle običan čovjek treba se zapitati. Slobodan softver? Zašto ne! Ne samo Linux, ne samo GIMP ili Libre Office. Kompletan slobodan softver. On u cjelini, kao pokret, kao resurs, kao platforma mora postati poželjan u društvu. Postoje načini kako kroz brandiranje, logo i slične mehanizme napraviti nešto interesantno i poželjno u javnosti. Tako se stvara javno mnijenje koje će biti nova razina poželjnosti ulaganja u slobodni softver.

    Linux ima dobrih distribucija. Ne zaboravite Debian, Linux Mint, OpenSuse, PCLinuxOS (ako želite da ne spomenem Fedoru i Ubuntu). Razvoj ostalih je normalan jer je i to pitanje slobode odluke i života unutar slobodne zajednice ;)

  21. Milan kaže:

    Ono o čemu ovde govori je opensource softver, a ne slobodan. Opensource sarađuje sa vlasničkim, a slobodan ne. Ne nikako, baš nikako, slobodan softver ne želi da sarađuje sa vlasničkim čak i da to nekom treba.

    Stvar je ista kao kod Danteove Boženstvene Komedije, imamo Inferno, Purgatorio & Paradiso.

    Paradiso je slobodan softver.
    Purgatorio je opensource softver.
    Inferno je vlasnički softver.

    Sve instance će uvek biti prisutne, a najbolji za većinu korisnika je Purgatorio.

    • Grof kaže:

      Suradnja s vlasničkim softverom najizraženija je upravo kod operacijskog sustava koji u većini surađuje s vlasničkim po pitanju drivera (posebno grafičkih). Aplikacije same po sebi vrlo malo surađuju s vlasničkim, obično su to one koje se tiču rada s neslobodnim formatima – posebno audio/video codeca. Današnja raširenost MP3 (umjesto Vorbisa) je na žalost još uvijek jako prisutna, kao i H.264/MPEG-4 formata opterećenog licencama, za razliku od Theore i Xvid-a. Gdje je Xvid vrlo zapetljana i posebna priča jer je i sam kompatibilan sa patentiranim MPEG-4 Layer 2 standardom. Naime, MPEG-4 je nastao temeljem upravo slobodnog Xvid codeca. (zainteresirani priču mogu proučiti ovdje: http://www.gotsoft.com/blog/the-controversial-history-of-xvid.html. Ali da, Xvid je codec izdan pod GPL licencom!

      Stoga, pažnja javnosti treba biti usmjeravana i na slobodne formate, te će i time jenjavati suradništvo s vlasničkim softverom

  22. Milan kaže:

    Moj Purgatorio je Debian :).

  23. brenk kaže:

    odličan članak!

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.