Kako doprinositi zajednici slobodnog softvera?

U zadnje vrijeme često čujem da se ljudi žele priključiti zajednici, ali ne znaju gdje pronaći informacije ni kako se uključiti u razvoj.

Također, u zadnje vrijeme po raznim forumima i blogovima pronalazim površne informacije o tome kako doprinositi zajednici. Upravo zato što postoji zainteresiranost za ovu tematiku dobio sam inspiraciju za ovaj članak.

Linux za Sve DVDKad čuju za doprinos zajednici, većina korisnika pomisli da je nužno biti veliki Linux guru koji iza sebe ima nekoliko stotina Gentoo instalacija, potrgan SourceMage ili LFS koji čeka kompajliranje na tosteru. Ili da treba biti barem vrhunski programer, ili novčano dobro potkovan donator. Međutim, istina je sasvim drugačija. Zajednici može doprinositi svatko, od Linux geeka i programera do najobičnijeg desktop korisnika. Za doprinos zajednici ne morate napisati ni liniju koda.

Rad u zajednici

Vaša omiljena distribucija ili aplikacija je, kao i većina FOSS projekata, živa ponajviše zahvaljujući radu volontera. Nositelj svakog projekta je zajednica. Bez nje ne bi postojali. Bez zajednice nijedna distribucija ne bi imala svoju popularnost. Zajednica je divna. Osim što okuplja ljude istih interesa, također određuje koji projekti će opstati, a koji propasti. Dakle, krenimo s našim vodičem kroz zajednicu.

• Forumi

Pridružite se nekom Linux forumu – specijaliziranom ili vezanom uz neku distribuciju.
Pomažite korisnicima s njihovim problemima ako možete, ali budite spremni i na to da će se s vremena na vrijeme pojaviti i zlonamjerni korisnici (trollovi). Takve korisnike je najbolje zanemariti; njima će se pozabaviti već netko od moderatora. Druženje na forumima vam je također izvrsna prilika za naučiti nešto novo.

• Mailing liste

Mailing liste su fenomenalna stvar. Pridružite se mailing listi projekta koji vas zanima.
Na taj način ćete naučiti puno o projektu i saznati sve novosti vezane uz njegov razvoj.
Preko njih svatko može pomoći korisniku s problemom te su odlična komunikacija između razvijatelja i korisnika.

• IRC

IRC, suprotno mišljenju nekih, nije mrtav. IRC je poprilično aktivan i često korišten.
Pridružite se IRC kanalu svoje distribucije i ostvarite izravnu komunikaciju s njenim razvijateljima, ali i s korisnicima sa svih strana svijeta.

• Promocija

Nakon što ste prikupili ponešto iskustva u korištenju svoje omiljene distribucije, promovirajte ju.
Promociju možete vršiti pisanjem članaka na forumima i portalima vezanima za open source, širenjem “riječi” na poslu, školi, fakultetu, među prijateljima. Možete se priključiti i vašoj lokalnoj Linux zajednici.

• Sudjelovanje na skupovima

Priključenje lokalnoj Linux zajednici računa se kao kvalitetan doprinos. Većina zajednica barem jednom mjesečno ima okupljanje. Ako možete, svakako dođite.

Na takvim okupljanjima upoznat ćete ljude iz svoje okoline koji dijele vaše interese, naučiti nešto novo, te ćete imati priliku nekome pomoći i uživo, jer sigurno će se pojaviti netko s problemom kojeg ne može ili ne zna sam riješiti.

Sudjelovanje na skupovima, promoviranje

• Dokumentacija

FOSS projekti su poznati po svojoj dokumentaciji, ali i po kroničnoj potrebi za njom.
Svi znaju da Arch, Gentoo i Debian, uz odlične forume na kojima su svi dobrodošli, imaju i odličnu dokumentaciju u vidu Wiki stranica. Jesu li oni jedini u tome? Naravno, nisu. Svaki projekt ima svoju dokumentaciju. Čak i ako nema, nemojte se ustručavati krenuti prvi s radom u tom segmentu. Dapače, dokumentaciju ne morate nužno pisati putem Wiki stranica; možete također pisati man i info stranice.

Wiki stranice pokrivaju većinu tema i svi korisnici su dobrodošli kao doprinositelji. Wiki stranice koristite odgovorno i pridržavajte se postavljenih pravila.
Ne morate nužno stvarati nove članke, već možete ispravljati ili nadograđivati postojeće.
Ako se odlučite za uređivanje Wiki stranica, slobodno se pridružite i našim Wiki stranicama na http://wiki.open.hr.

• Lokalizacija

Lokalizacija je također vrlo važan dio razvoja FOSS projekata te izvrstan primjer kako doprinositi bez pisanja koda. U lokalizaciji možete sudjelovati pridruživanjem nekoj od ekipa za lokalizaciju ili prevođenjem Wiki stranica na vaš materinji jezik. Time pomažete korisnicima koji nisu vješti u stranim jezicima da lakše dođu do informacija. Također, na ovaj način doprinosite razvoju, širenju i popularizaciji vašeg omiljenog projekta.

Kodiranje

Kod je glavni dio svakog projekta. Bez njega ne bi bilo ni Linuxa ni GNU paketa.
Ako imate ponešto znanja o programiranju, skriptiranju i Shellu, dobrodošli ste pridružiti se srcu bilo kojeg projekta.

• Bugovi

Sve dok čovjek radi kod, on će imati bugove. Uočavanje i uklanjanje bugova je vrlo važan dio razvoja. Nedavno smo obradili temu kako prijavljivati bugove, pa da se ne ponavljamo slobodno je ponovno pročitajte.

• Testeri arhitektura

Ekipe koje se bave paketiranjem također trebaju pomoć, a jedna od većih metoda je testiranje arhitektura. Dakle, osoba koja se bavi testiranjem arhitektura trebala bi poznavati bash skriptiranje, a poželjno je i razumijevanje paketiranja. Tester arhitektura možete biti u x86 ili amd64 arhitekturama.

• Paketiranje

Kad smo se već dotakli paketarskih ekipa, velika pomoć im je i u ljudstvu.
Ako imate određena znanja, možete se pridružiti nekoj paketarskoj ekipi i raditi pakete.

• Proxy održavanje

Svrha ovoga je održavati određene pakete na životu. Ima paketa koji su napušteni i ostavljeni da nestanu jednom kad ih čistači uhvate. Nađite napuštene pakete i počnite ih održavati. Netko od korisnika će vam biti zahvalan.

• Projekti zajednice

Ekipe za sigurnost, kernel ekipe, ekipe za infrastrukturu…svi su oni projekti zajednice. Imate li sva potrebna znanja, slobodni ste pridružiti se nekoj od ekipa. Osim toga, možete se priključiti i nekom projektu nastalom u zajednici.

• Postanite razvijatelj

Ako iza sebe imate poveći broj doprinosa zajednici i projektima te smatrate da biste mogli biti vitalan i aktivan član zajednice, priključite se razvijateljskoj ekipi. Popričajte s nekim od razvijatelja o tome i zamolite ga za mentorstvo. Proces regrutacije završava live intervjuom s nekim od regrutera.

Programiranje u Linuxu

Vjerujem da sam pokrio veći i važniji dio savjeta o tome kako doprinositi zajednici, te da sam uspio korisnicima pokazati da za doprinos zajednici nije potreban samo kod, već da svi mogu doprinositi.
Smatrate li da sam nešto propustio, slobodno me informirajte – vaše povratne informacije bit će dodane u tekst.

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]
VN:F [1.9.22_1171]
Stari sustav ocjenjivanja
Rating: 5.0/5 (20 votes cast)
Kako doprinositi zajednici slobodnog softvera?, 5.0 out of 5 based on 20 ratings

You may also like...

18 komentara

  1. Shicy napisao:

    Bravo za autora! Bravo za LZS! Ovo se zove promicanje slobodnog softwarea! Čestitam!

  2. gurk napisao:

    Jagodobar članak.

  3. bezimeni napisao:

    Jako dobar tekst za mene i meni sličnima koji neznaju puno o slobodnom softweru i ideji iza toga. Nadam se da će ubuduće bit više tekstova kao što su ovaj i onaj o prijavljivanju bugova.

  4. Vl@do napisao:

    Hvala Luth. Odlično. Naravno da se može ako se hoće, a sada znamo i kako.

  5. Bertone napisao:

    Tnx Luth,

    .. za odličan članak i za odličan poticaj svim ljudima (pa i meni) koji u današnjim vremenima kad svi imamo pretrpane dnevne rasporede, da malo zastanemo i razmislimo pored koliko ljudi dnevno prođemo, a ne pomognemo im iako bi mogli ..

  6. calisto053 napisao:

    Svaka čast, Luth! Čestitke LZS ekipi (i manekenima u prvom planu 😉 ) na odlično odrađenom sajmu! 😀

  7. Branko napisao:

    Pola sata tjedno je dosta.
    Odvojite toliko i napraviti ćete čuda. 😉

  8. darkborn napisao:

    Super. Hvala.
    Trebalo bi ovo pinati negdje na početak strane kao stalan link imho.
    Ili uvesti nešto kao “podsjetnik” pa reizdati/reciklirati “evergreen” članke.

  9. Mario1 napisao:

    Ne pravim razlike između Windows, Linux i MAC usera pa “pomažem” (barem se trudim) svima 🙂 (Ali moja pomoč je ono minimum minimuma)

    Više od jednog sata na dan 😮 (Nemojte me pitati, kakva je ta pomoč)

    Btw, tko se usudio staviti Ubuntov DVD u Lutherusov članak? Lutherus sam ili … Dobra fora 😉

    • Branko napisao:

      To je trebao biti LZS-ov dual boot DVD za Info sajam 2012.
      Međutim, kako jedna hrvatska tvrtka koja se bavi printanjem DVD-ova nije bila sposobna odvući miš i kliknuti link za download iso slike, DVD nismo imali na Info sajmu. (Toliko o vrijednim poduzetnicima.)
      Ubuntu 12.04 je tada još uvijek bio jako aktualan i bio je logičan izbor za dual boot DVD zajedno s Linux Mintom KDE. DVD je originalno bio namijenjen za početnike koji nemaju nikakvih iskustava s Linuxom. Mogao se koristiti kao Live DVD, a s njega se mogao i instalirati Mint ili Ubuntu.

      • Mario1 napisao:

        “Međutim, kako jedna hrvatska tvrtka koja se bavi printanjem DVD-ova nije bila sposobna odvući miš i kliknuti link za download iso slike, DVD nismo imali na Info sajmu”

        U stvari je Mark čuo šta ste naumili (staviti Ubuntuov fork uz najbolju Distru svih vremena – msilim, pa kako su usuđujete 😉 ) pa je nazvao u tu tvrku i rekao:” Ako učinite to – odmazda!”

  10. Lutherus napisao:

    Ovim putem želim zahvaliti svima koji nesebično odvajaju svoje vrijeme te doprinose radu u zajednici.

  11. b4sh napisao:

    Bravo majstore

  12. antisa napisao:

    Ja bih se želio zahvaliti softveru čiju filozofiju nastojim primijeniti i u ostalim dijelovima života, već evo 6 godina.

    Ali još uvijek koristim istu demonsku distribuciju 🙂

  13. Vl@do napisao:

    Bravo antisa. Upravo tako i ja mislim. Nema veze koju distru koristimo. Sve se da primijeniti na čitav život bez obzira čime se bavimo i koje zanimanje ili zvanje imamo.
    Poštenje, sloboda, dobra djela, učenje i napredovanje u svakom pogledu. To su samo neke stvari koje su mi sada pale na pamet a zajedničke su svima nama. LZS FTW 🙂

  14. lutherus napisao:

    Evo jedno for primjera iz skoro pa svakodnevnog života. Popis svih licenca koje Mercedes koristi u svom radu http://www4.mercedes-benz.com/manual-cars/ba/foss/content/en/assets/FOSS_licences.pdf . Inaće jako puno proizvođača automobila koristi Linux i ulaže u otvoreni softver. Tako npr. BMW pomaže aktivno u razvoju D-BUS-a, Toyota ulaže u kernel, itd itd itd.

  1. 8. ožujka 2013.

    […] Kako doprinositi zajednici slobodnog softvera? | Linux Za Sve. […]