11,114 pregleda

Manjaro Linux Xfce – Arch za početnike

48

Ako želite instalirati Arch, ali nemate vremena, Manjaro bi mogao biti pravi izbor za vas.

Popularnost Archa sve više i više raste. S porastom popularnosti pojavili su se i forkovi ove Linux distribucije. Svi znaju za Chakru, većina je čula i za ArchBang. Međutim, tek upućeni Linuxaši znaju za Manjaro.

Davnih dana sam obećao ekipi na forumu da ću isprobati ovu poluanonimnu distru. I nikako uhvatiti vremena za to. Povremeno bi me neki post na forumu u Arch sekciji podsjetio na obećanje, ali druge vijesti i događanja u Linux svijetu su me odvukle od toga.
Jednom sam otišao na službenu stranicu i skinuo najnoviju verziju Manjara. Budući da je stranica za download neobično loše izvedena, skinuo sam LXDE verziju Manjara koja je bila katastrofa, pa sam pobjegao što sam brže mogao od ove distre.
No, kako još uvijek tražim distru s kojom ću se skrasiti, a kako su unatoč mojem lošem iskustvu i dalje putem Interneta pristizale dobre vibracije ljudi koji koriste ovu distru, odlučih dati još jednu priliku Manjaru.
 

U potrazi za Xfceom

Sada već znam da Manjaro nije LXDE distra. Znam da postoji Xfce verzija, a budući da XFCE 4.10 obožavam, odlučih se potruditi i iskopati ovu verziju sa službene stranice. Trk na manjaro.org, klik na Download latest release poveznicu i slijetanje na sourceforge.net i, naravno, LXDE verziju Manjara. S obzirom na to da već znam u čemu je problem, odmah odlazim u 0.8.4 mapu i pronalazim ono što mi treba.
Dakle, link sa službene stranice vas vodi na doslovno najnovije izdanje. Ako imate sreće, to će biti ono koje želite. Ako ne, potrudite se malo i prošvrljajte po mapama. Tamo ćete naći Openbox, Cinnamon, LXDE, Xfce i tko zna kakve još verzije Manjara. Manje vjerojatno, ali moguće je da se u nekoj mapi skriva i KDE verzija, a isto tako postoji mogućnost da je netko napravio i Gnome Manjaro. Ove posljednje dvije verzije nisam uspio iskopati. No, nisam previše ni tražio. Našao sam što sam htio. ;)
 

LiveDVD

Ostalo mi je nešto praznih DVD-ova. Ne da mi se gnjaviti s Unetbootinom pa sam Manjaro instalirao na old-school način. XfBurn je svoj posao obavio besprijekorno kao i uvijek. Friško zaprženi DVD u ladici čeka reboot.
Nakon što me najnoviji PCLOS prije koji dan fino pozdravio crnim ekranom, očekujem i ovdje slično. Međutim, jako simpatični Xfce desktop podiže se bez ikakvih problema.  Kreativan wallpaper, mali dock na dnu, a na vrhu – lijepi tamni Xfce panel. Sve izgleda stvarno lijepo i živahno. Naravno, sve radi. Hardver je uredno prepoznat i opći dojam je vrlo pozitivan.

Manjaro Linux Live DVD

Manjaro Linux Live DVD


 
Krasan detalj je ikona s priručnikom za početnike na samom desktopu. Svakako pogledajte i proučite! (Ja nisam pa sam morao dva puta instalirati dok nisam sve podesio kako valja. ;) )

Preporučamo proučiti priručnik za početnike!

Preporučamo proučiti priručnik za početnike!


 
Idemo instalirati!
 

 

Instalacija

Prije svega, jedna napomena: iako Linux koristim godinama, dosad nikad nisam skretao u Arch vode, pa u avanturu s Manjarom ulazim sasvim nepripremljen sa stavom: “A valjda ćemo to nekako odraditi.” Malo pripreme mi ne bi bilo na odmet.
Kliknem na ikonu za instalaciju, odaberem “stabilni instaler” i krećem kroz staromodni CLI instaler odrađivati stavku po stavku. Kretanje strelicama po izbornicima, odabir tipkom Enter. Ništa strašno. Za većinu opcija možete koristiti i miša, ali nekad vam on neće raditi, stoga ipak preporučam strelice i Enter.

CLI instaler

CLI instaler


 
Nažalost, ovaj instaler nije namijenjen početnicima. Odabir particija za instalaciju je prilično težak i zahtijeva određeno znanje o Linux particijama i postavljanju sustava. Iako je tijekom instalacije moguće kreiranje particija pomoću CLI alata cfdisk, ipak savjetujem pripremu particija u nekom jednostavnijem alatu tipa Gparted. Moram priznati da sam se nekoliko puta morao vraćati u prethodne korake da bih “pohvatao” sve što mi treba i završio taj korak.

Odabir "ručnog" particioniranja

Odabir “ručnog” particioniranja

 

Nastavak particioniranja - cfdisk

Nastavak particioniranja – cfdisk

 

Završna potvrda particioniranja

Završna potvrda particioniranja

 

Ostali koraci poput postavljanja korisnika i lozinki, te podešavanje tipkovnice i jezika su protekli bez većih problema.
Moram na kraju napomenuti da je šteta što ova distra nema neki jednostavniji grafički instaler jer se u kasnijem radu pokazala jako dobra za početnike. Međutim, oni ju nažalost neće znati instalirati bez detaljnog proučavanja uputa i učenja o specifičnosti nekih Linuxovih podsustava.
Na službenoj stranici vidim da postoje snimke ekrana sa GUI instalerom. No, na DVD-u nisam vidio ikonu koja bi upućivala na taj grafički instaler, a instalaciju sam vršio pomoću stabilnog CLI instalera. Moguće je da je onaj nestabilni u biti grafički instaler. Nisam isprobao, ali ne bih nikom preporučio da operativni sustav ide instalirati nečim što ima pridjev “nestabilno”, ma koliko to dobro izgledalo.

 

Nakon instalacije

Ponovno napominjem da se nisam priredio za sam Manjaro i da bi malko proučavanja literature vjerojatno ovu tranziciju učinilo bezbolnijom. Oprostit će mi na tome svi ljubitelji ove distre, jer sam unatoč početnim mukama Manjaro na kraju jako zavolio.
Sustav je prilično brz i troši minimalno resursa. To se vidi odmah na početku.
Kao i uvijek, odmah nakon instalacije pokrećem update sustava. Prvi puta koristim ugrađeni grafički alat za provjeru i instalaciju nadogradnji. Program uredno pronalazi nadogradnje i nudi instalaciju. Klikom na potvrdu očekujem neki prozorčić na kojem se prikazuje napredak i tijek samog postupka. No, ne dobivam ništa. Naizgled se ne događa ništa. “Ubijam” program za update i pokrećem Pamac. Klasično sučelje paketnog managera. Ovaj put očekujem da će sve biti kako treba. Na nesreću, čini se da je moje nasilno ubijanje programa za nadogradnje nešto poremetilo, jer dobivam grešku s meni potpuno nerazumljivim opisom. Nažalost, ni Google mi nije puno pomogao.

Pamac

Pamac je GUI alat za instalaciju programa

 
Jednu prospavanu noć i jednu čistu reinstalaciju kasnije vraćam se na početak. Ovoga puta – pametniji. Odlazim na Arch wiki, preletim pacmanove man stranice i nadogradnju fino odrađujem u Terminalu: pacman -Syu
Divota! Sve protječe prekrasno, nadogradnja lijepo klizi, terminal prikazuje napredak, daje informacije o veličini downloada i sve je u potpunosti pod kontrolom. Baš onako kako volim na Linuxu.
Stari, prokušani Archeri će se sada vjerojatno podsmjehnuti na to što sam uopće išao koristiti GUI alate uz tako divan CLI alat poput pacmana. Slažem se s njima. Ipak, moram napomenuti da kasnije nisam imao nikakvih problema s radom u Pamacu i da je početna greška najvjerojatnije bila posljedica nasilnog prekidanja nadogradnje. Podjednako sam nastavio koristiti i GUI i CLI alate za podešavanje sustava. Doduše, nadogradnje sada radim isključivo CLI alatima.

 

Rad na Manjaru

Manjaro je i nakon instalacije lijepo surađivao s mojim računalom. Sav hardver je i dalje uredno prepoznat. Sustav je nezahtjevan, troši minimalno resursa. Sve se pokreće brzo i radi bez problema.
Manjaro je jedna od Linux distribucija koje dolaze unaprijed priređene za multimediju. Filmovi i glazba funkcioniraju besprijekorno. YouTube i ostali Flash sadržaji s Interneta također. VLC se brine za reprodukciju videa, a za reprodukciju glazbe pomalo nepoznat Xnoise. Iako i on prilično dobro obavlja svoj posao, nažalost nije stigao doći do izražaja jer ga je zamijenila moja friško instalirana ljubimica Clementine.
Za pregled Interneta brine se Chromium; naravno, u repozitorijima je dostupan i najnoviji Firefox ako ste ljubitelj Vatrene lisice poput mene.
LibreOffice nije predinstaliran, pa ga je nužno naknadno instalirati. Za one manje zahtjevne, Abi Word i Gnumeric koji dolaze kao predinstalirani uredski alati mogu odraditi pokoji dokument.
Gimp također dolazi predinstaliran u najnovijoj verziji (2.8).
Manjaro ne dolazi s predinstaliranom hrpom programa, već vam nudi po jedan program za svaku namjenu. Izbor programa je prilično dobar i može se reći da je Manjaro odmah nakon instalacije sasvim spreman za sve normalne zadatke koje korisnik računala može od njega zahtijevati. Na vama je da naknadno instalirate sve što želite. Sviđa mi se ovakav pristup. Sustav ostaje čist s minimalno nepotrebnih programa, a vlasnik sustava kasnije može sam urediti i dodati ono što smatra potrebnim.
Ukupni dojam rada na Manjaru je izvrstan! Sustav radi stabilno i bez greške. Repozitoriji su standardni Archevi, što znači da vam je dostupna hrpa programa i alata. Jednom kad pohvatate osnove, održavanje sustava  je jako jednostavno i neproblematično. Sve u svemu, bolje od ovoga ne može!

 

Izgled

Moram pohvaliti i dizajn ove distre. Male distre obično održava nevelik tim ljudi, što se najčešće (negativno) odražava upravo na izgled. Predinstalirane teme i wallpaperi su često amaterski odrađeni i gotovo uvijek zahtijevaju naknadno instaliranje tema, wallpapera, ikona i ostalih grafičkih elemenata.
Manjaro to ne treba. Zadana Adwaita-Manjaro tema za upravitelja prozora je prekrasna – moderna i nenapadna. Kombinacija tamnih i svijetlih tonova je skladno uštimana. Fontovi se lijepo prikazuju u svim prozorima.

Manjaro odmah nakon instalacije

Manjaro odmah nakon instalacije

 
Inače ne volim dockove, pa sam Plank (mali jednostavni dock na dnu) uklonio i na njegovo mjesto pomaknuo standardni Xfce panel. Međutim, to je stvar osobnog ukusa i netko će preferirati ovaj mali nenametljivi dock kao centralno mjesto za pokretanje programa.
Zadani wallpaper bih još jednom posebno spomenuo. Jako je neobičan, ali meni prilično lijep i ugodan za korištenje. Još uvijek ga nisam zamijenio nekom drugom pozadinskom slikom.
Na kraju posebno pohvaljujem ikone. Faenza Green je odličan odabir, jer se savršeno uklapaju u izgled ostatka sučelja.

Manjaro XFCE nakon malo podešavanja

Manjaro Xfce nakon malo podešavanja

 

Zaključak

Nakon početnih porođajnih muka koje su zahtijevale i jednu reinstalaciju, ukupni dojam glasi: Manjaro Linux u Xfce verziji je vrhunska Linux distribucija! Apsolutno preporučam svima da ju makar isprobaju! Vjerujte, nećete biti razočarani.
Trenutno ga koristim kao glavnu distribuciju na svom računalu i jako sam zadovoljan njime.
Za sve one koji nemaju vremena prolaziti zahtjevnu instalaciju Archa, Manjaro bi se mogao pokazati kao pravi izbor. Archevi repozitoriji, ogromna hrpa Archeve dokumentacije na netu te vrhunski i jako prijateljski Arch forum vam garantiraju da će se svi problemi na koje eventualno naletite u radu s ovom distrom sasvim sigurno riješiti. Najnovijeg softvera vam definitivno neće nedostajati, jer je opće poznata stvar da se u Archevim repozitorijima može naći apsolutno sve što postoji.
Pročitajte Manjarov vodič za početnike. Naučite kako ga instalirati. Naučite kako ga pravilno održavati i imat ćete lijepu, brzu i jako prijateljsku Linux distribuciju.

Ako vam se svidi, proširite glas o ovoj malo poznatoj Linux distri. Zaslužila je da više ljudi zna za nju. ;)

MALI NAKNADNI ISPRAVAK: U komentarima čitatelja smo dobili informaciju da Manjaro ipak koristi svoje a ne Archeve repozitorije.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (25 votes cast)
Manjaro Linux Xfce - Arch za početnike, 5.0 out of 5 based on 25 ratings

Povezani članci:

Osvrt na SolusOS
Linux Mint 13 u Xfce izda...
Sabayon 11 Mate - Oplakan...
Linux Mint 16 vs Arch Lin...
Objavljen 22 broj e-časop...

48 Responses

  1. P1ke kaže:

    Odlična recenzija sve pohvale. :thumbs trenutno sam na mintu 13 mate, ali nakon ove recenzije ovaj bi se mališan vrlo brzo mogao naći na mojoj mašini, svaka čast!

  2. Mirko kaže:

    Već neko vrijeme koristim Manjaro i vrlo sam zadovoljan. Grafički instaler bi trebao biti dio Manjaro 0.8.5 :-).

  3. Vl@do kaže:

    Naravno da ću napraviti probnu vožnju. ;-)

  4. dupin kaže:

    Probao sam Manjaro u virtualci,prije nekoliko dana.Slažem se sa recenzijom,ali se ne mogu oteti dojmu da je Nosonja bio lakši za instalaciju,a i za sam rad.GUI za package manager je u Nosonji radio bez greške.Šteta što Nosonja više nije tu. :( Pohvale za trud Manjaro ekipi.

  5. wintermute kaže:

    kao neko ko koristi, aktivan u zajednici i doprinosi razvoju manjara zelim da pojasnim neke (moram priznati opravdane) nejasnoce sa pocetka teksta, koji je sjajan btw, hvala..
    manjaro je, ili zeli da bude, “pripitomljeni” (koristi sopstvene repozitorije) arch u ranom razvoju, u aktivnoj potrazi za identitetom.. 1.0 se predvidja ugrubo za prozor praznici (bozic) 2013.
    u mom misljenju je distra sa puno potencijala i desila se “slucajno”, razvija je tek nekoliko ljudi u evropi i ima agilnu posvecenu globalnu zajednicu koja aktivno radi na, izmedju ostalog tzv. community editions (kao sto je lxde verzija pomenuta)..
    sluzbeno postoje xfce (kao centralna), cinnamon (build koji ja licno npr. ganjam) i openbox (vrlo zanimljivo izdanje, sasvim drugacijeg koncepta od archbang) kao i trenutno radnog naslova openbox lite, koji bi prvu iteraciju trebao da dozivi dok ja ovo tipkam (ovog weekenda)..
    ostale verzije, ima ih puno, kde, mate, e17, i3, gnomeshell, radi se i na unity (!) su, u duhu ovog weekenda, svojevrsna “formula 1″ manjara i plod su istrazivanja zajednice sa malobrojnim developerima i cilj im je istrazivanje potencijalnih koncepata i tehnologija za distribuciju, ne upotreba na sistemima..
    kao sto vec rekoh, imho, mlada i ambiciozna velika mala distra, vrlo jedinstvena i kao tehnoloski predlog i pro samim dinamikama razvoja i interakcijama sa zajednicom.. svakako preporucujem pogled ili dva..
    negde sam vec napisao na ovom portalu moj donekle ironicni komentar “sledeci ubuntu”.. :) ko razume shvatice.. :D
    idem da udarim opet refresh da vidim da li je konacno gore openbox lite izdanje..
    dobar weekend zelim!!

    • Branko kaže:

      Hvala na pojasnjenju!
      BTW, sjajno radite! Samo tako nastavite.
      Drago mi je da nas posjecuju autori ove krasne distre.
      EDIT:I oprosti, slucajno sam kliknuo -1 kad sam ti isao odgovoriti.
      Sad ga ne mogu vratiti natrag. Zanemari molim te.
      (Mali ekran na mobitelu)

  6. blast beat kaže:

    Odličan tekst, samo bih hteo da dodam da ekipa koja razvija distro radi i na GUI installer-u. Za sada lepo izlgeda na slikama koliko mogu da vidim. Ko želi da ga isproba može skinuti Manjaro 0.8.5-pre2 verziju. Koga zanima više, može videti dodatne informacije na blog sekciji zvanične stranice.

  7. drone kaže:

    Pohvale za članak s jednom napomenom. Manjaro, iako baziran na Archu, ne koristi direktno Arch repozitorije nego ima svoje koji su podijeljeni u tri grupe (poput Debiana): unstable, testing i stable. Što se tiče AUR-a, ne bi trebalo biti većih problema. Dakle, AUR da, ali službeni Arch repozitoriji ne. Po tome se razlikuje od primjerice ArchBanga za koji bi se moglo reći da je čisti Arch pojednostavljene ili ubrzane instalacije. Manjaro je Arch bazirana distra, ali nije kompatibilan s Arch repoima izuzev AUR-a.

    Pojednostavljeno, rekao bih da je dalje od Archa nego što je Mint od Ubuntua, a nešto bliže Archu nego što je Ubuntu Debianu.

  8. trzalica kaže:

    Super članak Branko! :)
    Već sam bio razmišljao o toj distribuciji ali nikako da nađem vremena u miru isprobati tu distru… :/

  9. Archer kaže:

    Sad kada sam pročitao članak natero sam sebe da skinem ovu distribuciju i skinem je u openbox inačici i mogu reći za prvi utisak sam zadovoljan, mada mogle bi se neke stvari “ukrasti” od archbanga i crunchbanga npr. za openbox distribucije podrazumeva se da ima alt+f2 , artwork sa default wallpaperom ne vidi se ikionica od network managera, malo logičniji menu sa desnim klikom… ali pošto je prvo izdanje verujem da će se vremenom popraviti. :D

    • wintermute kaže:

      carl (vodja openbox izdanja) je po svaku cenu zeleo da se diferencira od archbanga, po nekima i previse.. pogledaj ‘lite’ kada bude uploadovan (znam, dosadan sam vec :D) ona je malo manje “iznenadjujuca” po koncepciji..
      nedavno se dogodio i prvi “zvanican” pregovor sa archbang ljudima, postoji i predlog za trece openbox izdanje vrlo nespretnog codenamea manjarobang..
      veselo..
      :D

  10. Niko Z. kaže:

    Prijedlog za buducu recenziju, PC-BSD 9.1. Strogo gledajuci nije bas Linux, ali skoro isto.

    • Z0K4 kaže:

      Nakon toga bi mogli recenzirati Mac OS X. Strogo gledajući nije baš Linux, ali je skoro isto. :sarcasm:
      Linux i BSD nisu skoro isti. BSD je Unix, a Linux je Unix-like… To je jedina sličnost među njima.

      • Niko Z. kaže:

        Znam, s obzirom da imam dual boot PC-BSD 9.1 i Bodhi Linux.
        U svakodnevnoj upotrebi razlika izmedju Linux i BSD sistema ja za korisnika neznatna, bez obzira na razliciti kernel, file strukturu i komande sa terminala.
        Linux korisnik se moze vrlo brzo snaci u BSD sistemu, Mac user bi mogao imati malo problema ako nikad nije koristio Unix-like sistem.
        Stoga i komentar ‘skoro isto’.

        • lutherus kaže:

          Mac je Unix-lix. Mac je BSD kernel

          • Niko Z. kaže:

            Istina.

            Moj komentar je vise bio vezan uz korisnicko iskustvo. Linux i PC-BSD dijele iste DE i aplikacije, tko god ima iskustva u Linuxu PC-BSD bi mu djelovao vrlo poznato. Netko tko je cijeli zivot koristio samo Mac bi vjerojatno bio izgubljen.

            Ali cinjenica stoji da je Mac kernel dobrim dijelom zasnovan na FREE BSD kodu.

        • Z0K4 kaže:

          Što će ti recenzija ako ga već imaš instaliranog :P
          Šalu na stranu…
          Recenziraj ga ti za nas ;) Objavi na forumu, a ako neki od moderatora odluči da je dovoljno dobar za naslovnice možda će tamo i završiti (kažem možda jer je naziv stranice “Linux za sve” a ne “BSD za sve” :P ).
          Sretno ;)

    • Branko kaže:

      Uf, to je malo hard core!
      Ko bi to uspio na komp instalirati i podesiti?
      I inače kažu da BSD-ovi nisu baš prijateljski za desktop OS. Kao server OS su odlični, ali za desktop upotrebu navodno nisu baš preporučljivi.

      • Z0K4 kaže:

        Zapravo, PC-BSD je jednostavan za instalaciju kao i *buntu. Jedini problem je podrška za hardware. Meni nikako nije pošlo za rukom omogućavanje rada moje Broadcom wireless kartice (ali, bit ću iskren, nisam se previše niti trudio).

    • Lutherus kaže:

      A nije to baš skoro isto, no ako ste navalili na BSD onda NetBSD ili OpenBSD.

  11. mario1 kaže:

    Baš bi volio vidjeti članak o Linux vs BSD vs Mac (gdje je koji bolji a gdje ne …)

    • lutherus kaže:

      Stvar osobnog odabira. Svi operacijski sustavi su i genijalni i katastrofalni.

      • mario1 kaže:

        Istina, ali mene zanima koji od njih ždere manje RAM-a, koji ima brži boot time, koji je enostavniji za upotrebu itd …

        • lutherus kaže:

          Sve ovisi kak si sustav podesiš. OS-X van Apple računala se nevalja uspoređivati sa nićime. Hackintosh nije mac i os-x se ne ponašai neradi jednako. A malo nas ima Apple hardveraj da možemo na njemu odvrtiti sve tri opcije.

          • mario1 kaže:

            Drugim riječima, ako idem na jednu od Linux distri, ne trebam žaliti što nikad neču imati MAC ili BSD instaliran na kompjuteru … ( i obrnuto)

            • lutherus kaže:

              Ako želiš mac onda kupiš mac. Hackintosh je hmm..da, čudan. Sam os-x je rađen za uzak dio hardvera pa nastaju problemi kod hackintosha upravo radi različitih drivera i firmwarea i samog patchanja + nije zamišljen da radi na nićem osim na apple računalima. BSD je ok i njega ako ti se igra uzmi samo hrvatski bsd forum više ne postoji pa ti je malo teže sa pomoći na našim prostorima.

        • wintermute kaže:

          u tri reci, kao korisnik os x i linuxa:
          jednostavniji, u smislu “out of the box” i dok radis sve kako je apple namenio, i ako drzis korak sa brzim updateovima i hardwarea i sofrwarea (citaj, kupujes novi mac mnogo cesce nego sto bi trebalo imho, podrska za starije verzije je jako kratka) os x svakako je..
          daje zaokruzeno, dobro osmisljeno i vidljivo dobro finansirano korisnicko iskustvo..
          subjektivno, poslednje dve verzije (lion i mountainlion) su “losiji” sistemi od svojih prethodnika i oseca se gubitak vizije u designu.. ali je i istina da je ciljna grupa za mac computere danas puno drugacija nego pre tri ili cetiri godine..
          kao neko as (subjektivnim) iskustvima sa (puno raznih) distribucija linuxa na apple hardwareu (trenutno ganjam mint14 u dualbootu sa lionom na imacu i crunchbang na crnom macbooku) imam dojam da se stvar stvarno svodi na preference, ocekivanja i upotrebnu vrednost..
          sama instalacija i odrzavanje ce praviti probleme i uzi izbor u odnosu na standardniji pc hardware, ali jednom kada je sistem podesen po potrebama nema znacajnih razlika u performansama izmadju os x i tipicnog linux setupa.. nisam nikada radio neke benchmarkove, koristio stopericu kod boot sekvenci, najblize “poredjenju”je moja percepcija responsivenessa blendera na oba sistema i otprilike su jednaki..
          tako da, jednostavnog odgovara nema.. slazem se absolutno sa lutherusom, ako ti treba os x masina, jedini pravi nacin je da pripremis novac i das ga appleu.. linux na apple hardwareu je skroz izvodiv, za mene licno pre svega kao kuriozitet i metod ucenja.. dual ili single boot sistemi rade he previse drugacije od generickog pc hardwarea.. iskustva su manje vise prijatna i predvidiva..
          nadam se da ovo sve koliko je moguce pomaze..

  12. b4sh kaže:

    Super članak , svaka čast Branko :)

  13. domi kaže:

    Bravo Branko upravo skidam ali Openbox naravno :)

  14. domi kaže:

    I nisu neki dojmovi ,mislim da Openbox nije ispoliran ili se ja ne snalazim.
    Uglavnom da ne dužim ne sviđa mi se :)

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.