1,780 pregleda

Slackware naš svagdašnji

2

Ljudi često pitaju koju distribuciju probati ako žele naučiti kako Linux zbilja funkcionira. Najčešći odgovori su Slackware, Debian, Arch, Gentoo, no oni nisu baš sasvim točni. Gentoo, Arch I Debian nas uče svojoj specifičnoj filozofiji, dok samo Slackware pruža istinsko Linux iskustvo.

Slackware je najstarija živuća distribucija. U svojim mlađim danima Patrick Volkerding je povezao kernel, init, libove i desktop u namjeri da Linux učini bližim i jednostavnijim za korisnika. Isto to radi i danas, dapače, gospodin Volkerding ne mijenja ništa. Ništa ne prilagođava. Sve je upravo onako kako su developeri napravili. Korisnici dobivaju vanilla kernel i defaultne postavke desktopa.

Ono što se Volkerdingu ne svidi, jednostavno se izbacuje iz Slackwarea. Izbačen je GNOME jer se Volkerdingu ne sviđa, no postoji jaka korisnička podrška za GNOME sučelje te tko poželi GNOME može ga instalirati preko paketa sa SlackBuildsa ili pak povući neki od community paketa kao droplineGNOME, GWare, DarkVision ili repozitorija talijanske Slackware scene Slacky.eu.

Trenutno se vode rasprave hoće li sljedeće stable izdanje Slackwarea (13.2 ili 14.0? ili nešto treće?) imati XFCE 4.8 jer novi XFCE povlači previše GNOME ovisnosti a gospodin i gospođa Volkerding ne vole GNOME, te hoće li zaživjeti KDE 4.6. Naime, kao što svi znaju, novi KDE odbacuje HAL a Volkerding voli HAL, no voli i KDE.

Zadnja službena verzija je 13.1, izašla 25. svibnja 2010. 13.1 po defaultu ima Linux kernel 2.6.33.4, KDE 4.4.1, XFCE 4.6.1, Fluxbox, Blackbox te Window Maker. Uz Slackware dolazi i mnoštvo korisnih alata. Uredske aplikacije, web preglednici (Firefox, Seamonkey i links), alati za nadzor mreža, osnovna multimedija, uređivanje slika… Slackware još uvijek koristi hal i udev za operacije sa prijenosnim medijima bez root ovlasti. Također sadrži i ConsoleKit te PolicyKit kako bi se omogućilo još više ugodnosti u korištenju sustava pa bi 13.1 trebao biti jednostavan za korištenje bez obzira na snalažljivost korisnika u Linux vodama.

Posebnost Slackwarea je prvenstveno njegov packet management. Izvorni packet manager (software installer i deinstaller) ne rješava ovisnosti (dependencies) a ni nema namjeru tražiti ih jer se polazi od ideje da je svaki korisnik sam odgovoran za svoj sustav pa bi ga trebao pripremiti prije nego bilo što odluči izmijeniti ili nadograditi. Slackware paketi su zapravo source.

Do verzije 13.0 kao kompresija se koristio gzip sa završetkom .tgz a od verzije 13.0 Slackware prelazi na LZMA sa završetkom txz.

Nadograđeni packet manager i dalje ima podršku za “stare” formate. Obzirom da Slackware nema alat koj bi omogućavao rješavanje ovisnosti prilikom instalacije paketa, javljaju se Swaret i slackpkg koji od verzije 9.1 dolaze u extra paketima na instalacijskom mediju te ih je poslije instalacije bilo potrebno preuzimati i naknadno instalirati.

Slackware 10.0 odbacuje swaret no slackpkg ostaje u extra paketima. Izlaskom verzije 12.2 stvari se moderniziraju te slackpkg ulazi u main tree. Sami paketi su podijeljeni u skupine A (base), AP (most important apps), D (development), E (Emacs), F (docs), GNOME, K(source code), KDE, KDEI (KDE localization), L (libraries), N (networking), T (Tetex/LaTeX), TCL, X (X-window system), XAP (X apps) i Y (games). Ukoliko se radi full install, dobiva se oko 5000 instaliranih paketa te baš i ne preostaje mnogo paketa koji se mogu povući iz repozitorija slackpkg-om te ponovno na scenu stupa SlackBuilds.

Jedna od stvari koja kod Slackwarea dobiva najnegativnije ocjene je njegov installer.
Installer nije lijep i pripada skupini tzv. “keyboard-driven” installera, ali nije težak za korištenje niti je kompliciran. Tijekom instalacije pita korisnika neka pitanja, kao što to radi većina installera kod većine standardnih Linux distribucija. Možda najkompliciranji dio instalacije jest priprema diskova, za što se koriste dva alata: cfdisk i fdisk, no particije se mogu i unaprijed pripremiti sa nekim Live CD-om te prilikom instalacije samo mountati.

Osim instalacije i particioniranja postoji još jedna stvar koju korisnici zamjeraju Slackwareu, a to je slaba podrška za multimediju; no kao što je već napomenuto, sve potrebno korisnik može sam instalirati. Usprkos svemu, Slackware je tradicionalan a opet moderan i up-to-date te easy-to-use kao i svaka druga distribucija.

Zašto Slackware:

  • potpuno Linux iskustvo
  • visoke performanse
  • stabilnost
  • velik broj paketa

Zašto ne Slackware:

  • nema Live CD/DVD
  • još uvijek koristi lilo kao boot loader
  • slaba podrška za multimediju

I za kraj: Ti ne odabireš Slackware. Slackware odabire tebe.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Porteus - Live Slackware?
Pregled distribucija za p...
Kad možemo očekivati slje...
Slax 7.0 - vaš džepni ope...
Slackware nije bauk!
Oznake:

2 Responses

  1. Shicy kaže:

    Predobar članak!!!! Izvanredno!!! Obavezno pročitat svima koje Slackware imalo zanima!!!

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.