22,085 pregleda

FLOSS kao mainstream? Da, ali pod kojim uvjetima?

95

Nedavno me jedna tema na našem forumu ponukala da se malo ozbiljnije pozabavim problematikom gledanja na našu FLOSS zajednicu te poimanje iste. Rezonirajući i uklapajući je u današnji moderni, neoliberalni kapitalistički svijet, koji poput nezaustavljivog požara hara ovom našom planetom ostavljajući iza sebe siromaštvo i pustoš pod krinkom visoke tehnologije, napisah ovaj članak.

Tema i tekst koji su me naveli da se iz osobnog kuta gledanja pozabavim ovom tematikom jest napis na Foss Forceovom portalu koji glasi “Why Mark Shuttleworth Is Important to Desktop Linux” ili u prijevodu “Zašto je Mark Shuttleworth bitan za Linux na našem radnom stolu”. Iskreno, ono što me je odmah “ubolo u oko” jest ova izjava autora tog članka:

He’s a capitalist and for better or worse this is a capitalist world.

(On je kapitalist i bilo to nama drago ili ne ovo je kapitalistički svijet.)

Autor je, dakle, postavio kapitalizam kao nepromjenjivu činjenicu, kao nešto što je možda i loše, ali je “to tako” i tu se ništa ne može. U taj kapitalizam se sve mora uklopiti i postati dio njega, hoćemo mi to ili nećemo, a to vrijedi onda i za FLOSS. Smatram da se ovim radi izuzetna šteta FLOSS zajednici i to iz jednostavnog razloga što FLOSS “vraća” sasvim drugu zadovoljštinu od one koju vraća kapitalizam i ta je zadovoljština jednostavno nenadomjestiva materijalnim dobrima. Osim toga, FLOSS jest filozofija života kao što to danas jest i kapitalizam, a te su dvije filozofije u velikoj kontradiktornosti. No, idemo nekakvim redom.

Kapitalizam i skakavci

Kapitalizam kao društveno uređenje je godinama opstajao u svojoj “kontroliranoj”, ajmo reći zdravoj formi (ili mi se bar činilo kako je ta forma zdrava) jer su svi sudionici ovog društvenog uređenja živjeli dobro i kapitalizam je mnoge vrlo uspješno hranio. Firme su rasle, jačale, pa i propadale, ovisno o mudrosti, taktikama i strategijama njihovog upravljačkog tijela. No, sam kapitalizam počiva na umjetno stvorenoj materijalnoj vrijednosti zvanoj – novac. U kapitalizmu se radi za novac, a onda tim novcem kupuješ sva moguća materijalna dobra koja te čine (čine li te?!) sretnim. U konačnici, radiš zato da bi te određena materijalna i isključivo materijalna dobra činila sretnim i da bi preživio ako hranu ne znaš proizvesti sam: kupuješ gadgete, aute, jahte, vile, hranu po želji… itd.
Dakle: Moj rad i trud idu za novac, a novac mi daje materijalnu zadovoljštinu. Na žalost (ili na sreću) čovjek nije isključivo materijalno biće, već ima i određene nematerijalne (duhovne) potrebe koje se ne mogu nikako kupiti novcem, a zapravo su bitnije za dobar život i rad samog čovjeka.

Još jednom, zbog razjašnjenja, jer je izuzetno bitno za razumijevanje cjelokupnog članka: Radim ulažući svoj entuzijazam i potrebu za kreativnosti, znanjem, educiranjem drugih kako bih dobio novac koji će mi u konačnici vratiti samo ono materijalno kao moj nematerijalni ulog. Usudio bih se reći kako novac ne može vratiti potrošeni entuzijazam i potrebu za kreativnošću i znanjem. Ne može jer su to dva nekompatibilna pojma. Novac ne stvara niti nadoknađuje uloženi talent, ne stvara kreativnost niti potrebu za znanjem. Odnosno, naplatom svog rada novcem, čovjek kao biće je prevaren, nepravedno iskorišten!

Kapitalisti skakavciGotovo svatko je osjetio zasićenje onim što radi i sigurno mu vremenom pada radni elan kojeg dobiveni novac ne može nadoknaditi. Naravno, resursi kreativnosti i ostalih ljudskih potreba za izražavanjem su potrošeni jer nam ništa materijalno ne može to uzvratiti. Slobodno mogu reći kako nas novac osiromašuje!

Evo još jedan primjer: Zapitajte se koliko ste dugo sretni i osjećate li unutarnji mir i zadovoljštinu nakon što ste učinili nešto od srca: nekome pomogli, napisali nešto ili naslikali, sudjelovali u nekom humanitarnom radu (pa čak dali i novac, ako znate da ste mu time spasili život ili egzistenciju)? Jeste? Fino. A sad se zapitajte koliko ste dugo sretni kad si kupite neki skupi (i vrlo vjerojatno nepotrebni) gadget jer vam se jako svidio? Ushit kupovine ovakvog gadgeta je vrlo kratak i može se mjeriti u par dana i u vašim srcima ne ostavlja kumulativno zadovoljstvo. Kada ga jednom budete bacili, zaboravit ćete kakav vam je ushit zadovoljstva pružio u tih prvih par dana. Ushit od kreativnog ili humanitarnog rada ostaje trajno zapisan u vama i uvijek će vam biti poticaj za dalje. Tuđi kreativni rad bit će vam bolji motor za vaš entuzijazam od novca i čiste materijalne zadovoljštine koju vam on može pružiti.

I u tom, jedinom grmu leži zec. Sva varka ovog svijeta leži u gore napisanome. Iz te varke proizašli su termini: konzumerizam, šopingholičarenje i sl. Ali s tom razlikom što ih kapitalizam gura u mainstream kao poželjne(!). Naravno, jer bez tih kratkotrajnih, brzopoteznih ushita nema današnjeg kapitalizma. Oni su postali legalna droga za privid sreće i ushita, razloga za život i rad. U kapitalizmu se živi i radi kako bi se drogirali materijalnim dobrima i potiskivali one nematerijalne porive i potrebe u sebi, koji pak paradoksalno služe kao gorivo samom kapitalizmu, a ne mogu se stvoriti novcem. Naravno, ovo je uočeno kao problem, pa su se pojavili kojekakvi Tim buildinzi, Life Coachevi i slične forme povrata čovjekove nematerijalne potrebe, ali od toga nema veće koristi jer taj isti čovjek i dalje radi za novac. Nije problem u čovjeku, nego je problem u onome za što taj čovjek radi. A ako si kapitalizam prizna da je kapital kriv za loš učinak, onda je trenutno uništen. Zapravo, ispada da kapitalizam prije ili poslije nema budućnost jer ne može nahraniti čovjeka onim što čovjek troši kako bi kapitalizam opstao.
Entuzijazam i kreativnost imaju svojstvo samoobnove, pa se vremenom čovjek osvježi s novim idejama i poticajima. Problem je što kapitalizam prebrzo troši ove čovjekove resurse koji se ne mogu tom brzinom samoobnoviti. Nekada se to rješavalo promjenom posla u svakih 5 godina, no danas je i to postalo nemoguće i čovjeku se samo prijeti po sistemu: “Ako nećeš raditi, ima tko hoće”. To je krilatica fantastičnog novog neoliberalnog kapitalizma ili po mome “Kapitalizma skakavaca”. Za razliku od one zdravije forme kapitalizma, koji ulaže u svoje resurse da bi opstao, “Kapitalizam skakavaca” samo potroši resurse, pa bili oni prirodna dobra, čovjekov kreativni rad ili nešto treće za stjecanje svoje brze dobiti, a nakon haračenja ide na drugo takvo područje. Ispada da je današnji kapitalizam skakavaca identičan onim skakavcima iz biblijskog Armagedona.

FLOSS spašava svijet

I sada, s jedne strane imamo novu vrstu istrjebljujućeg kapitalizma koji nas vrlo lako može dovesti do distopijskog cyberpunk svijeta izvrsno opisanog u Scottovom Blade Runneru ili Fantasy Flight Gamesovom Androidu gdje se svijet sveo na borbu hakera protiv galopirajućih korporacija koje haraju svijetom, a s druge strane imamo vrlo vjerodostojnu nadu za spas društva u primjeru već godinama funkcionalne FLOSS zajednice. Zašto FLOSS ima budućnost, a kapitalizam ne, vidljivo je iz sljedećeg:

  • Kapitalizam: Sva vrijednost mjeri se umjetnom tvorevinom koju je stvorio čovjek – novcem. (Zašto nešto radim u kapitalizmu? Zbog toga da zaradim novac, koji me u konačnici neće i ne može učiniti ispunjenim!)
  • FLOSS: Sva vrijednost mjeri se zapravo ljudskom potrebom za kreativnošću, znanjem, entuzijazmom, humanizmom. (Gdje ćeš bolje i ljepše?) Niti jednu od ove tri potrebe nije stvorio čovjek, nego su dio čovjekove prirode. (Zašto nešto radim u FLOSS zajednici? Zato što imam potrebu izraziti se kreativno, znanjem, želim pomoći drugima.. Imam potrebu to raditi jer sam nadahnut istom tom kreativnošću i potrebama drugih koji su dio te zajednice i to me ispunjava.)

Ukratko, kapitalizam ne vraća čovjeku ono što troši, dok FLOSS vraća čovjeku upravo ono što i troši za razvoj iste te zajednice. Nema tu neke veće mudrosti. Najveće stvari su u životu uvijek i one najjednostavnije.

gnu-linuxDruga bitna stvar koju FLOSS ima, a sve druge političke i ekonomske ideologije nemaju jest drugačiji sustav podjele moći. Moć je nešto opasno i nešto što se nipošto ne smije dugo zadržavati na jednom mjestu. Odnosno, ne bi smjela postajati centralizacija moći. U prirodi moć imaju one životinje koje su se nečim dokazale u zajednici i ta moć je privremena, odnosno traje dok je netko ne porazi ili dok ona sama ne ugine. U FLOSS-u pod pojmom moći možemo smatrati one projekte (znači projekte, a ne ljude!) koji su dobri, koji su se dokazali, te takvi projekti oko sebe okupljaju dio zajednice (primjer su KDE, Cinnamon, Linux jezgra). No, vremenom moć prirodno slabi te projekti koji su postali prestari, koji su pokleknuli pod novim, prihvatljivijim projektima lagano izumiru (X.org ide lagano tim smjerom, GNOME-u bi se to moglo dogoditi i sl.). U prijevodu, ono što zajednica želi to se razvija i živi. Interesantno je kako u FLOSS-u moć uopće nemaju ni Stallman niti Linus, oni su individue izjednačene sa zajednicom. Uglavnom, kako u prirodi tako i u FLOSS-u, ne može se dogoditi da neki projekt vremenom dobije takvu moć i postane neprirodno nepobjediv. Današnji kapitalizam izrodio je takve firme, dakle, institucije koje nadilaze život samog čovjeka, a opet konkretno daju moć ljudima koji ih vode i koje su prevarile prirodni tijek moći, te postale prilično nepobjedive (M$, Google, Facebook, banke posebno!). Dakle, stvorili su se centri moći koji udaraju antiljudska pravila i nitko im ništa ne može. Stoga, svijetu je pod hitno potreban sustav uređenja nalik FLOSS zajednici. I krajnje je vrijeme da se svjetski mudraci počnu baviti preslikavanjem tog modela na ostale vidove društva.

Također, pojedinci FLOSS poistovjećuju s totalitarističkim ideologijama. Da se razumijemo, komunizam, pa čak i kapitalizam su totalitarističke ideologije, no ne i FLOSS. Zašto? Evo zašto:

  • Kome se klanjamo u komunizmu? Velikom vođi, stvorenom od samog čovjeka
  • Kome se klanjamo u kapitalizmu? Novcu – sustavu vrijednosti stvorenom od samog čovjeka
  • Kome se klanjamo u FLOSS-u? Zajednici, svima, svatko svakome, nikome zapravo – sustavu vrijednosti koji je dio ljudske prirode

FLOSS je pokret i on to mora ostati

I sada članak s početka teksta sugerira kako se Linux što brže i što hitnije treba gurati u mainstream i kako je jako bitno da se dogodi “Godina Linux desktopa”. Takav način razmišljanja je svojstven nekome tko ne razumije priču u cjelini. Bitnost brze popularizacije Linuxa, a bez značenja koje taj Linux nosi u sebi su samo šarene perle koje se kratkotrajno presijavaju u svim bojama pred našim očima. Stoga, tvrdim suprotno. Tvrdim da je u toj cijeloj priči izuzetno i jedino bitno da se uz Linux obvezno gura i promiče sama filozofija FLOSS-a jer je zapravo ona i jedina bitna za društvo. Brzina širenja Linuxa je potpuno nebitna, pa čak i štetna za zajednicu jer bi se kratkoročno stvorila masa korisnika koja ne razumije cijelu priču i FLOSS bi se nasilno pretvorio u nešto što nije. Korporacije “skakavci” bi to iskoristile kroz marketing i uvjerile mase korisnika kako koncept FLOSS zajednice uopće nije bitan (naravno, jer je u suprotnosti s načelima kapitalizma). Android OS je čisti primjer takvog iskorištavanja.

linux_tux_gnu_bsd_desktop_1600x1200_wallpaper-1058761_0Linuxa sutra možda neće biti tu i zamijenit će ga Hurd, BSD ili neka druga jezgra, odnosno neki drugi projekt koji će preuzeti trenutak moći u FLOSS zajednici. Bitna je i apsolutna FLOSS filozofija, a sve unutar nje je relativno i materijalni je produkt same zajednice.

Svaki novi Linuxaš ili Linuxašica koji se zagriju za Linux trebali bi odmah postati svjesni zašto je Linux takav kakav jest i što to konkretno iza njega stoji. Svaki korisnik/znatiželjnik Linuxa mora razumjeti i poštovati FLOSS zajednicu, jer jedino će tako ta zajednica zdravo rasti i razvijati se.

Znači, poimanje Linuxa kao čistog korištenja i kao nečeg besplatnog  je površno i nedovoljno, te je čak i omalovažavajuće za sve nas koji za FLOSS zajednicu radimo i stvaramo.

Možemo s priličnom točnošću reći kako je FLOSS zajednica prirodni društveni resurs, flora i fauna društva koju trebamo njegovati, širiti i u koju trebamo ulagati sebe. Ona je jedan od bitnih ključeva za spas modernog društva, koje je opasno zaglibilo u materijalizam i koje nije daleko od kaotične cyberpunk anarhije.

Stoga, kada nekome instalirate Linux, onda mu slobodno možete reći i slijedeće:

Slobodni softver jest produkt FLOSS zajednice koja sve svoje znanje, kreativnost, programe slobodno dijeli i mijenja s drugim ljudima, a da za to ne očekuje nikakav novac ili materijalna dobra.

Ovime nikoga nećete izgnjaviti FLOSS filozofijom, ali ćete mu dati informaciju u uho koja će možda vremenom u njemu pobuditi zanimanje.

Želim novi svijet, svijet izgrađen na načelima FLOSS zajednice!

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 3.9/5 (38 votes cast)
FLOSS kao mainstream? Da, ali pod kojim uvjetima?, 3.9 out of 5 based on 38 ratings

Povezani članci:

VALO-CD - Najbolje od FLO...
Linux i dalje dominira na...
Zašto slobodan softver?
Izdan LibreOffice 4.2!
Valencia je uštedjela 36 ...
Oznake:,

95 Responses

  1. Vl@do kaže:

    Grofe, zahvaljujem ti što si moja jako slična razmišljanja stavio na papir.
    Ovo je još jedan članak kojega bi trebali pročitati svi, bez obzira koji OS koriste ili kojim se zanimanjem bave (da ne idem dublje).

  2. Petar kaže:

    Apsolutno tačno. Svaka čast.

  3. laufer84 kaže:

    Članak je odličan,samo tako nastavi…

  4. Vukašin kaže:

    Svaka čast! Grofe, imaš, bergsonovski rečeno, elan vital, koji širiš preko svojih članaka.

  5. Zlatko kaže:

    Komunizam si omašio maksimalno. To što si ti naveo kmao komunizam je samo privid komunizma. A pravi komunizam ti je upravo ono čemu teži i FLOSS. Dakle ravnopravnosti, nematerijalnim dobrima, da radiš, ali isto tako i da dobijaš zauzvrat, da uzimaš samo tolko kolko ti treba, ali da razvijaš da bi i drugi imali, da bi i njima omogućio napredovanje i sto tako kao što je neko treći i tebi omogućio. Gde se ne vrti sve oko novca već oko napretka celokupne zajednice. Da to je Komunizam, sad druga stvar je što je u ljudskoj prirodi da sve vremenom izvrne, da teži za moći, da teži da se uzdigne iznad drugih.
    Žalosno je što velika količina zajednice je samo ovca za šišanje, tj drugim rečima, izrabljuju ih upravo oni koji tvrde kako je zajednica bitna. A zapravo rade upravo suprotno, uzimaju iz zajednice, eventualno vrate po koji program, a pare zadržavaju za sebe. Znate li vi kolko je meni da kažem (da sad ne navodim imena inače mi tužba ne gine, već sam dobio jedan dopis) corporacija, kojke tvrde da razvijaju slobodan softver trazilo finansijusku konstrukciju? Jel vi znate na koji sam sve način dočekan, kad sam rekao da je potreba da se svi ujedine?
    Zato sve ovo što je gosn Grof napisao je samo debela Utopija, nikad se takve stvari neće desiti, barem ne još, jer ljudska svet snije dovoljno razvijena za to. Biće pojedinca koji možda će između novca i slave uzeti slavu. Ali i dalje će da se plasiraju lažne utešne priče kako je zajednica neko i nešto.
    Dovoljno je da sagledate sebe i da se zapitate, kolko vas podrzava projekte iza kojih stoji zajednica, a kolko vas koristi razne programe, distribucije itd gde stoje korporacije i firme sa visemilionskim budžetima. poledajte bilo koju svoju Linux distribuciju i sve će vam biti jasno a nakon toga otiđite na sajt proizvođača tih programa i pogledajte ko stoji iza toga (a u najvećem broju slučajeva jedina motivacija su pare). Prihvatili vi to ili ne, ali svi smo mi robovi kapitalizma, i pre ćemo prihvatiti ono što nam se natura, nego da svojevoljno izaberemo ono što mislimo da je nama prihvatljivo.

    • Davor kaže:

      E tocno to sto si rekao je po meni i jedina mana ovog clanka kada je izjednacio komunizam s totalitarizmom. Zato sam dao 4 umjesto 5. Niti je komunizam, a niti kapitalizam u svojo srzi totalitaristicki. Problem je implementacija koju ljudi uporno krivo provode! Oba sistema mogu funkcionirati povoljno za covjecanstvo, ali mislim da je kapitalizam u svojoj srzi, posto je baziran na kompeticiji, uvijek osuden da nas dovede u ovakvu situaciju u kakvoj smo danas, gdje je sve manje i manje kompanija jer bivaju progutane od strane korporacija i tako piramidalna struktura drustva prestaje biti raznovrsna odnosno dovoljno kompleksna da kapitalizam bude zdrav za drustvo. Komunizam ,s druge strane se ne bazira na kompetitivnosti, vec upravo na ljudskim vrlinama koje FLOSS takoder promovira. Kazem, jedini je problem komunizma sto ga do sad zapravo nismo nigdje proveli kako spada! Pravi komunizam je zapravo puno blizi pravoj demokraciji, gdje narod odlucuje o svojoj buducnosti a ne neka partija, niti korporacije.

  6. Branko kaže:

    Izvrstan članak Grofe!
    Samo, zaboravio si nešto u cijelu priču uključiti. Većina ljudi koja koristi FLOSS ne sudjeluje u njegovom razvoju. I u biti sasvim pasivno iskorištavaju dobru volju i energiju malog postotka koji aktivno sudjeluju u rastu i razvoju FLOSS projekata i zajednica. Jednostavno ih nije briga, ne osjećaju dužnost ili potrebu pridonijeti i parazitirati će na njihovom radu dok je god to moguće.
    Preneseno na društvo i društveni poredak koji bi bio izgrađen po FLOSS načelu, imali bi 1% ljudi koji rade i doprinose društvu i guraju društvo naprijed, a ostalih 99% bi parazitiralo na njihovom trudu i gledalo samo na svoju vlastitu korist.
    Zbog takvih ljudi kapitalizam funkcionira, jer su u kapitalizmu i takvi ljudi prisiljeni završiti školu, ujutro se probuditi i biti barem donekle produktivni na poslu.
    U FLOSS-ovskom svijetu ljudi koji žele pomoći, razmjenjivati svoje znanje i vještine i unaprijeđivati cijelo društvo bi se živjelo idealno. Ljudi bi bili sretni, a društvo bi napredovalo. No, takvo društo je (barem zasada) čista utopija, jer većina ljudi je još uvijek jako sebično i ne vidi želje i interes u pomaganju drugima. Potrebno je još dugo vremena mijenjati ljudsku svijest i ideju o onom što je stvarno vrijedno. Pitanje je i da li ćemo ikada do toga doći, jer nam je prirodnije sasvim suprotno ponašanje.
    No, FLOSS i zajednica oko njega, kao i slične zajednice ljudi koji nesebično dijele znanje i svoje resurse su dobar početak i daju nadu da će nešto na kraju i biti od toga. Pogotovo zato jer se suprotno svakoj logici takve zajednice ne daju iskorijeniti i funkcioniraju već godinama. Uz postupni rast.
    Zato još jednom, svaka čast na članku i tom što si ukazao na prave vrijednosti FLOSS pokreta! Ne besplatni softver, već zajednica koja ga razvija i oplemenjuje.

    • Davor kaže:

      “Preneseno na društvo i društveni poredak koji bi bio izgrađen po FLOSS načelu, imali bi 1% ljudi koji rade i doprinose društvu i guraju društvo naprijed, a ostalih 99% bi parazitiralo na njihovom trudu i gledalo samo na svoju vlastitu korist.”

      Projeciras kako FLOSS funkcionira u kapitalizmu. Kada bi cijelo drustvo bilo zasnovano na FLOSS sistemu, ljudi bi bili drukciji i – sve bi bilo drukcije.

  7. Grof kaže:

    Da, kada se gleda sa materijalnog stanovišta. Npr. Da bi dobili auto netko ga fizički mora napraviti i tako svaki pojedini primjerak. Ako ga netko želi nadograditi, poboljšati, onda se treba izraditi novi primjerak takvog auta. Za razliku od informatičkog svijeta gdje se neki program može preuzeti bezbroj puta, može ga se dorađivati i opet preuzimati bez nekakvog fizičkog rada.
    Naime, u cijelom sadašnjem društvu snažno je upletena materijalna potreba, jer smo mi dobrim dijelom materijalna bića. No, kada bi se utopijski gledano mi sastojali od same svijesti, uma, duše, ma kako vam drago, zapravo bi se sastojali od čiste informacije i potrebe za materijalnim ne bi bilo. U takvom svijetu paraziti i ne smetaju previše. Iskreno, da li nekoga zaista smeta od FLOSS korisnika što neki velika većina samo koristi taj FLOSS? Pa ne bih baš rekao. Naravno, to sam i u tekstu napomenuo kako treba težiti FLOSS filozofiji i ljudima davati informacije kako ona funkcionira i zašto je poželjna za društvo.
    Međutim, da bi se društvo razvijalo, treba stvarati, treba spoznavati i širiti znanja. Da se kojim slučajem ostvari nekakav virtuelni utopistički svijet u kojem nema potrebe za novcem niti trgovinom, desile bi se drugačije podjele u društvu, pa bi se vrlo brzo stvorila “kasta” parazita i kasta “kreatora”. Društvo bi na druge načine ovakve parazite stvorilo građanima drugog reda. Ne mora novac ili materijalna dobit biti jedino mjerilo kvalitete pojedinca u društvu. Ne zaboravimo kako je čovjek znatiželjno i društveno biće, pa ne znam kome bi jako stalo biti ovako parazitski odbijen u tom istom društvu.
    Pogledajte npr fenomen 3D printera! Što su oni nego preslikavanje FLOSS društva u materijalni svijet? Imate 3D printer i jedino što je potrebno jest žica plastike. Ideje, nacrte i proizvode već gomila ljudi rado i otvoreno dijeli po internetu. Dakle, mala predverzija replikatora. Još malo pa ćemo si sami moći isprintati hrpe potrebnih materijalnih dobara, a bez da u cijeni moramo plaćati i razvoj nečije ideje, samo repromaterijal.
    S druge strane, očito je da se FLOSS zajednica polako i sigurno širi. Ako se nešto širi, drugo se mora smanjivati, što pak dokazuje kako se FLOSS sve više implementira u današnji mahom kapitalistički sustav i mijenja ga.

  8. Mladen kaže:

    Svaka pohvala!!!

  9. Stanislav kaže:

    Zanimljiv i lepo sro?en tekst, najkra?e mogu?e a da se zaokru?i misao.

    Nemojte zaboraviti da ne poseduje svaki pojedinac sposobnost ili mogu?nost da aktivno doprinosi. Pored toga, ?ini mi se da je propu?tena vrlo va?na uloga tih “parazita” – oni su testeri kreacija koje stvaraju “kreatori” a ?ini mi se da je i to aktivna uloga unutar zajednice.

    • Grof kaže:

      Pa, potpuno se slažem s tobom. Naime, kako bi se sigurno vremenom počeli osjećati kako ih zajednica odbacuje, pokušali bi biti korisni bar u nečemu, a najmanje što se može jest prijavljivati bugove i testirati. Dapače, izgleda kao najmanje, a zapravo je već jako puno! I da, to je također aktivno sudjelovanje.
      U svakom slučaju, ako se svijet počne jednom okretati u tom smjeru, ljudi će sami po sebi morati postati mozgovno aktivniji. To će postati načelo preživljavanja. Kao što je sada načelo preživljavanja tupo zurenje u TV, zaglupljivanje i puštanje da drugi misle za tebe (naravno sebi u korist).
      Uz 3D printere sve više manualnih poslova raditi će automatizirane i robotizirane tvornice, jer će vremenom to postati jeftinije i od najjeftinijeg radnika (mislim da se u kineskom Foxonu to već i događa). U takvom svijetu najviše će se ipak tražiti upotreba mozga.

      • Zlatko kaže:

        Svet se nikad neće početi okretati u tom smeru. Uvek će para da vrti. jednostavno ljudksa svest nije tolko razvijena a i same korporacije i konzorcijumi nešto takvo neće dozvoliti. Mora da se desi neka velika katastrofa da ujedini ljude, da bi se okrenuli. Eto nekad je bio komunizam SFRJ nikome nije odgovaralo, jer je moralo da se radi, lakše je ovako, neki kradu, drugi se šlepaju uz njih, a mi šaka jada koji moramo da radimo kukamo i veličamo FLOSS. Pa sad, ako nekome katastrofa odgovara … pa čak i nakon toga vremenom bi pojedinci počeli da vuku. Primera je puno, pogledaj samo oko sebe.

    • Vl@do kaže:

      Stanislav, ako postoji volja, može se sudjelovati na puno načina. Donacijom recimo ili volontiranjem na raznim događanjima. Jednostavno druženje i razmjena iskustava je isto doprinos zajednici iako svi ne posjedujemo sposobnost programiranja ili razvoja nekih programa.

      • Zlatko kaže:

        a oni koji poseduju i žele da uzdignu nešto na neki malkice višlji nivo, njih jednostavno sve te jake kompanije (koje usput i zagovaraju FLOSS) guše. Za njih je FLOSS izvor prihoda. Zaista ima puno dobrih ljudi u zajednici, koji žele da pomognu, koji guraju napred, ali postoji par jakih pojedinaca koje svi ostali prate, a koji gledaju isključivo svoju korist u celoj ovoj priči.

  10. lutherus kaže:

    Albert Pike je jednom rekao

    Ono što smo napravili za sebe, umire zajedno sa nama; ono što smo učinili za druge, ostaje besmrtno.

    Odličan tekst Grofe. Nevalja brkati komunizam i FLOSS filozofiju. Komunizam je još jedan totaliristički režim koj nevalja. FLOSS je kao viteštvo. iteštvo je moralno-etčki način života koja otvara cijeli spektar propitkivanja, moralnih, etičkih, filozofskih, teoloških promišljanja o temeljnim načelima etike i morala, s jedne strane i prakse koju prakticiramo u svakodnevnom životu, s druge. Etičke vrijednosti života nisu u nekim posebnim naporima, već je dovoljno dopustiti da nas dotakne život, a svatko od nas pozvan je mijenjati i popravljati ono što u sebi pronalazi da nije kako treba i što nije u skladu sa osnovnim dostojanstvom. Time obnavljamo povjerenje, poštovanje, razumijevanje i solidarnost u sredini u kojoj živimo ne otvarajući tako sukob već dijalog civilizacija. Živimo u svijetu klasne i rasne barijere, novih i starih predrasuda, ksenofobije, socijalnog egocentrizma i izolacije bez obzira na veliku poplavu informacija. Otuđenje pojedinca je veliko i mi sebi ne možemo priuštiti luksuz da se kao ljudi ne bavimo obrazovanjem, socijalnom pomoći, razvijanjem ličnosti što nije moguće bez druželjubivosti i bratskog prijateljstva. Mi razvijamo volju i moralno i etičko ponašanje koje postavljamo kao cilj u svim životnim očitovanjima. Pri tome mislim i na aktivnosti pružanja pomoći, dobročinstva, žrtvovanja, zalaganja u obrani ljudskih prava i odmjerenog javnog djelovanja želeći sve to poboljšati u svijetu i u sebi, promjenom nabolje kao jednim od oblika viteštva. Ukratko, viteštvo ne poznaje rasne, klasne, vjerske, nacionalne barijere. Svi su ljudi isti te pomažući drugima gradiš sebe kao čovijeka. I usistinu, sama srž FLOSS-a je ista. Stoga krenimo zajedno te učinimo ovaj svijet boljim mjestom za život.

    • Zlatko kaže:

      Ako ti ne valja komunizam onda ti ne valja ni FLOSS koji ima bukvalno ista načela.

      • lutherus kaže:

        Nema, varaš se. FLOSS i komunizam nemaju ni okvirno ista načela.

        • wintermute kaže:

          mislim da govorite o dve stvari.. komunizam kao “upstream” “original” ideologija ocigledno deli dosta toga sa floss.. komunizam u “praksi i primeni”, za sada, tipa cccp, sfrj, ddr, prc je nesto drugo..
          lepo je sve to sa vitestvom ali, ne iskljucuje i svakako ne pobija vrlo ocigledne uzore, da se ne gubimo bez potrebe u tehnikalijama, levo orijentisanim ideologijama..

          • lutherus kaže:

            Zapravo pobija. Tim više jer je začetak viteštva na pragu 12 u 13 stolječe na području središnje Njemačke dok ono na što vas dvoje mislite nastaje polovicom 19 stolječa u industrijskoj Engleskoj. Tako da ne može nikako imati uzore u ljevo orjentiranim ideologijama, osim, osim ako ljevo orjentirani ideolozi nisu polovicom 19 stoljeća posjedovali vremenski stroj što bi činilo nekoliko paradoksa ( da sad neidemo u tehnikalije ).
            Komunizam ne samo da je totalitaran režim, komunizam je ideologija. Ideologija sama po sebi se ne može uspoređivati sa načinom života. Čak dapaće, sama FLOSS filozofija je biliža masoneriji nego komunizmu jer sama načela masonerije počivaju na načelima viteštva a upravo radi njih su bili proganjani i ubijani od svih totalitarnih režima, podjednako nacističkog i komunističkog. Nemojte mješati komunizam i slobodan softver.

            • Zlatko kaže:

              Naravno da Komunizam i FLOSS nisu isto, ali FLOSS može da zaživi punim plucima jedino u komunističkom društvu. U kapitalizmu FLOSS nikad neće moći da zaživi.
              E sad kome odgovara odgovara, kome ne … jbg …

              • lutherus kaže:

                Teško, jako teško, gotovo nemoguće. Time više jer komunizam pati poprilično od vjerskih, rasnih, spolnih, rodnih i nacionalnih barijera

                • Zlatko kaže:

                  Tu apsolutno nisi u pravu. Ali dobro. Očigledno je da imaš nešto protiv komunizma. I da nemaš pojma o njemu, tj brkaš lončiće i kao s takvim, ne želim da se nastavljam s tobom, sve dok ne proučiš malo komunizam.

                • lutherus kaže:

                  Ajde prestani više porpovjedati komunizam. Komunizam i floss nemaju ništa zajedničko. Ideja flossa nema veze sa idejom komunizma. Ako netko nešto brka onda ti brkaš utopizam i komunizam. No ni utopizam nema ništa sa flossom.

              • Grof kaže:

                Možda bi komunizmu kao takvome trebalo dati novo ime, jer ako dosadašnji komunizam shvaćamo kao što je ovdje navedeno:
                http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunizam
                Onda on sadrži i dobre stavke (1. i 2. točka), kao i vrlo lošu 4. stavku.
                Komunizam je već u startu padao, jer ga je uvijek netko želio uvesti. Taj koji ga je uveo postavio je sebe kao centar moći i postao, naravno diktatorom. Zbog toga je Komunizam do sada uvijek diktatura onoga koji komunizam uvodi.
                FOSS ne uvodi nitko nigdje, nego se slobodno širi van svih granica.
                Dapače, kada bi se moderni komunizam spojio s direktnom demokracijom umjesto jednostranačjem kao sustavom odlučivanja, vjerujem da bi imao veće šanse za uspjeh.
                Da direktna demokracija funkcionira, već je dokazano na primjeru Islanda.

                • lutherus kaže:

                  Ljudi često mješaju Marksistički utopizam i Englesovu filozofiju sa komunizmom. Čak dapaće, američko konzumersko društo počiva na temeljima demokracije i marksističkog utopizma no to društo je ono što svi nazivaju kapitalizam a ne komunizam. Već točke 1 i 2 padaju u vodu jer se treba uspostaviti nekakva izvršna vlast koj je automatski hijerarhijski iznad upravljanog naorda a opet ista ta vlast koja “predstavlja” narod je u ime naroda vlasnik sve imovine što i nije daleko od jedne obitelji koja vlada ili nekoliko njih te njihovih odabranih prijatelja. Dok sam komunizam koj se provodil svijetom nije donjel ništa boljeg od nacizma, čak je prolio više nevine krvi. Osobno su mi stavovi sekularnog društva daleko bliže od bilo koje druge političke ideologije i stavovi masonerije bliži od ostalih svjetonazora.

                • wintermute kaže:

                  mislim da mu ali nikako ne treba novo ime.. sta “treba” je razgraniciti komunizam kao ideju/ ideologiju i neuspele eksperimente koji su u ime komunizma, socijalizma itd. ostvarili sve te diktature, opresivne i/ ili totalitarne rezime koji, podsecam, “prolaze” i dan danas (pao je zid tu oko nas u blizini i, diskutabilno, flavor iz moskve, ali pogledajte globus, azija, juzna amerika)..
                  kao neko ko je licno zainteresovan za tematiku (trenutno sam na oko 2/3 “kapitala” sto, ako ste svesni obima i “tezine” i samog texta i “okolnog materijala” i istorijskog konteksta- nije malo :P) mislim da biste se jako iznenadili sta je u biti “srz” ali moze se i zanemariti sve to i pricati “na pamet”, jednako validno..
                  ako mogu da predlozim, odmor na severu evrope, rashladicete se i videti sami uticaje levicarskih ideologija na stvarnu socijalnu politiku i tendencije neovisno od “ko je na vlasti” u pr smislu.. ne morate cak ni predaleko, danasnja nemacka je u principu dovoljna da ilustruje..
                  uglavnom.. ne bih se upustao u dalju diskusiju.. hvala ako ste procitali ovo, nadam se da sam inspirirao malo kritickog razmisljanja..

            • plav zmaj kaže:

              Gle,jedno je Marxistički komunizam u ideologiji,da ne velim još o raznim anarhosocijalistima i Bakhunjinistima,a drugo je Staljinistički komunizam koji se primjenjivao u praksi.

              A nešto sasvim treće je naravno FLOSS ;)

              • Zlatko kaže:

                Malo ste bre dosadni s tim Staljinom, To nije bio komunizam, to je bila diktatura, s nekim ajde da kažemo komunističkim uređenjem za izrabljivanje društva.
                ovde se vrti priča o idealnom FLOSSu i o idealnom Komunizmu (tj ni jedno ni drugo ne postoji u svom savršenom obliku, a pogotovo ne komunizam)

                • lutherus kaže:

                  Ajde prestani floss gurati pod komunizam. Dosta mi je više propovjedi o idealmom društvu zvanom komunizam. Komunizamje zlo isto kao i nacizam i nigdje nije donio ništa dobro.

                • Grof kaže:

                  Čim se pojedinac nađe kao netko tko odlučuje za dobrobit sviju, to pada u vodu. Zato se i svaki komunizam pretvara u diktaturu. Jrr onaj koji komunizam negdje želi uvesti – automatski proglašava sebe vođom i povlaštenikom. Već je jednakiji od drugih.
                  FLOSS funkcionira gotovo u svom savršenom obliku.
                  Direktna demokracija također predstavlja alat za iskazivanje čiste volje većine, a ne filtrirane za neke marionete koje će kao predstavljati većinu. Čim imate predstavnika – taj postaje centrom moći i sve pada u vodu.

                • rudar kaže:

                  Zlatko, mislim da si u pravu. Slažem se s tobom. Komunizam nigdje nije postojao, niti su u tzv. komunističkim zemljama mislili da žive u takvom društvu. Sama nekadašnja sovjetska himna govori da će graditi komunističko društvo, da za njega žive, ali ga još nema. Ni u SFRJ nije postojao komunizam, nego se sistem zvao socijalističko samoupravljanje. Postojali su komunisti, ali sistem kao takav ne. Nigdje nije postojao.
                  Koliko pak FLOSS s tom pričom ima veze, ne znam. Sigurno neću politizirati. Ipak, jako mi se svidjela Stallmannova priča kako se cijeli GNU (ne Linux, Linux je došao kasnije) razvio iz pokreta Djece cvijeća. Slobodno društvo, slobodna informacija, slobodno znanje. Jedino što pojedinac mora sam preuzeti odgovornost kako postupa s tim znanjem, i to je OK.

            • Big Muzzy kaže:

              masonerija i FLOSS o.O e svašta !! nevidim ništa okultno u FLOSS-u … ili možda treba bolje da se “zagledam” !?

        • Davor kaže:

          Nazalost, tebi je komunizam samo ono sto smo mi imali u SFRJ i ono sto su imali u Rusiji i Kini. To drustveno uredenje ima s komunizmom koliko Apple s FLOSS-om. Procitaj Marksa, da vidis sto je komunizam.

      • Grof kaže:

        Na planeti Zemlji nema komunizma koji za svrhu nema klanjanje nekom Velikom Vođi (odnosno pojedinačnom interesu). FLOSS nema klanjanje nikome i to tako funkcionira od početka. Čim nemaš klanjanje nekome, nemaš centralizaciju moći. Iako u FLOSS ulažu i Red Hat i Novell i ostale kompanije, njih se unutar FLOSS-a uopće ne doživljava kao nekog više bitnog. Da njih nema i dalje bi FLOSS postojao samo bi se sporije razvijao ;)

  11. hrx kaže:

    nesto slicno je pisao i dedoimedo ovaj mjesec. kad bi svaki korisnik pridonio dolar mjesecno floss projektu kojeg podrzava …

    http://www.dedoimedo.com/computers/linux-community.html

  12. b4sh kaže:

    Odlicno Grofe :))

    LP b4sh

  13. jurastublic kaže:

    FOSS se zalaže za slobodu izbora. Ni komunizam ni kapitalizam itd., se ne mogu uopće uspoređivati s FOSS-om jer na različite načine pokušavaju umanjiti slobodu izbora.

    • Zlatko kaže:

      Kapitalizam ti daje maksimalnu slobodu izbora, ali samo ako imaš para.

      • Grof kaže:

        Čim imaš “ako” – uvjet, onda nemaš slobode izbora. U tvom primjeru ti količina novca ograničava slobodu. FLOSS ne pati od takvih uvjetnih sloboda ;)

        • Zlatko kaže:

          pati, pati :) i to još kako :) ako imaš dovoljno znanja, ako imaš dovoljno razvijatelja, ako imaš dovoljno elana i u krajnjem slučaju opet stižemo na isto, ako imaš dovoljno para da bi mogao da se posvetiš ideji i da je pretočiš u delo (od nečega moraš da živiš).
          Filozofija je čudo. Zato manmo se filozofije, nego dajte da skucamo jednu distribuciju onako na brzinu :)

          • lutherus kaže:

            Nevalja ti sve gledati kroz vlastitu korist. Neke stvari u životu se ne gledaju kroz novac i vlastiti dobitak. Odnosno floss ti daje vlastiti dobitak. Naću veselo zaspiš jer znaš da si nekome pomogao. No ako ćeš to gledati kroz vlastiti đep tada nisi ništa bolji od ostatka svjeta i nikada nećeš učiniti ništa po čemu ćeš ostati upamčen. Jel i sirotinji pomažeš kroz vlastitu korist? Ili to ipak radiš da čovjeku pomogneš? Ili možda susjedu sa svog vrta daš 2 mrkve ali očekuješ od njega za uzvrat vreću krumpira? Starce koji kopaju smeće u potrazi za hranom gurneš u kontenjer, ili im daš friške hrane ali tražiš 5 kn svaki dan? Ili ipak to napraviš jer želiš pomoći bez obzira na vlastitu korist?

            • Grof kaže:

              Ovi “ako”-i oko znanja i razvijatelja su davno ispunjeni i FLOSS funkcionira godinama. Dakle, da su nemogući uvjeti rada FLOSS-a postajali, već bi odavno bili ispunjeni i FLOSS bi propao, a očito nije i razvija se i dalje.

              Zašto skucati još jednu distribuciju? Radije utrošimo vrijeme i educirajmo klince o Linuxu i proradimo na tome da FLOSS uđe u škole. ;)

  14. plav zmaj kaže:

    Grofe,članak ti je odličan,slažem se sa svim točkama u njemu,ali izbor riječi ti je malo…

    Kak da velim,kada sam čitao članak imao sam nekako osjećaj kao da mi Katolički svećenik drži propovijed o Linuxu.Šta mi je zvučalo bezveze.

  15. Grof kaže:

    Hehe, izgleda da se i neki znanstvenici slažu s ovime:
    http://magazin.net.hr/zdravlje/istrazivanja/nakon-75-godina-otkrivena-tajna-sretnog-zivota

    (zgodan podnaslov: Sreća nije novac i moć).
    I za to im je trebalo 75 godina? Da su si instalirali Linux, skužili bi to i brže ;)

  16. Zlatko kaže:

    Uh … Ne vredi …
    Tekst je odličan, samo napred. Sve pohvale. Super.

  17. stari Korijen kaže:

    Eh, cakulate mi ovdje, kao da znate o cemu se radi. Grofe cijenjeni, tocno je, da je lijepo pomoci drugima, no to nije izum komunista niti modernih filozofa. Komunisticka etika je tek produkt kriscanske etike (ne ubij, ne kradi itd.) – a i kriscani su to tek posudili od njihovih prethodnika – itd. itd…. I sve je to lijepo, kada se gleda izolirano od ostatka svijeta. Ali, ovaj ti je svijet lud i nemilosrdan – i najljepsi kojeg imamo. Mati ti je dala mlijeko od sebe. Otac te je branio od drugih. I nisu za to dobili niti jedan dinar – niti jednu kunu. Jeste – lijepo je pomoci drugima – kada mozes i znas. Tesko je, kada ne mozes pomoci niti sebi, niti tvojim najmilijima. Tu ti ne pomaze niti Linux, niti sve lijepe rijeci. I mozda za kraj, da citiram blentavoga Marxa: “Filozofi su svijet razlicito tumacili, ali radi se o tome, da ga treba mijenjati.”

  18. lutherus kaže:

    Mislim da znam odakle ekipi predodžba da je FLOSS komunizam. Pa to je od onog Ballmerovog prosera iz 2000!

    • wintermute kaže:

      :)
      mozda vise iz koliko god ofucanog i zloupotrebljenog slogana za neke koji se secaju sfrj eksperimenta:
      uzimati u skladu sa potrebama i davati prema mogucnostima..
      parafraziram..
      sto nema “niti okvirno” veze sa nacelima flossa..
      :D
      da..
      ali zato sa vitestvom i masonerijom.. ogledalo..
      ;)
      razumem da se nekome, pogotovo, dosadan sam sebi vec, kao svedoka/ ucesnika u neuspeloj primeni ideje razvija averzija ka i pomenu iste, ali su ovi nivoi besmislenog poricanja zaista zabavni vec..
      iako sam rekao vec gore da radije he bih nastavljao, ne mislim licno da je floss= komunizam, ali definitivno, neosporivo, ocigledno, ne znam, prevelika da bi bila tako jednostavna za poreci, veza postoji..

  19. Yorkin kaže:

    Kako predobar clanak, jako mi se svidio. Iako… moram priznati da me nakon onog mojeg “renesansnog ushita” u vezi Linuxa sad sve ovo napisano bacilo pomalo u depru jer se pitam… Jesam li naivni idealist u ovom ne bas uvijek dobrom svijetu ili ima nade? Ali vjerujem da ima… FLOSS sluzi sirenju znanja prije svega, a to nikako ne moze biti lose :D

  20. Big Muzzy kaže:

    Da, da, masoni su dobroćudne čike koje pomažu čovječanstvu, al’ sve tajno O.o mo’š mislit. Čemu tajnovitost za humanitarni rad !? Najveći uspjeh Sotone/Lucifera je da ubjedi čovjeka/čovječanstvo da on (Sotona/Lucifer) ne postoji. Masonski način rada je bliže CIA nego FLOSS, svi znamo da postoji, ali niko nezna šta radi.

    • lutherus kaže:

      Treba sagledati kontekst i vrijeme kad se masonstvo pojavilo i tadašnji stav crkve prema obrazovanju i generalno školstvu. Inaće Sotona i Lucifer su dva sasvim različita entiteta te njihovi sljedbenici nisu isto. Npr, Luciferijanstvo je po svojoj filozofiji bliže Jedi vitezovima dok je sotonizam religijska isprika zlih ljudi da rade zlo. Inaće ako te zanima što rade lože, slobodno odeš do bilo koje od njih, adrese su javne, pa možeš porazgovarati sa bilo kojim od članova ili sa velikim meštrom. Jako mi je žao da ekipa puši sve te teorije zavjera. Definitivno sam siguran da zavjera postoji, ali ne zavjera masona već zavjera protiv masonerije.

      • mason kaže:

        Da, masoni su dobri čiče, pogotovo oni na višim stupnjevima, sve se radi za dobrobit cjelokupnog čovječanstva. Masonske podružnice poput Rotary i Lions klubova također su pune dobrotvora.
        Recimo, Milan Bandić je veliki humanist i dobrotvor, naravno, s tuđim novcima.

        Puno je utjecajnih političara u masonskim ložama, ali i dalje se vode ratovi i borba za partikularne interese uskog kruga ljudi.

        Jedno je igrokaz za javnost a drugo je ono što se radi iza kulisa. Nisu masoni iznimka od toga pravila.

  21. Dario kaže:

    Mislim da ne bi bilo loše da svi (neki bi sigurno trebali) pogledate dokumentarni film Revolution OS u kojem Eric Steven Raymond u jednom trenutku govori o grupi Ruskih znanstvenika koji su mu prišli na konferenciji i rekli da su FLOSS ideje prenapredne za komunističku državu kako što je u to vrijeme bio SSSR.
    Uglavnom Raymond i Stallman su fino pojasniti filozofiju slobodnog softvera u odnosu spram komunizma i kapitalizma.
    @Grofe, svaka čast za članak :D

  22. wintermute kaže:

    pokusavam vec TRECI put da procitam tekst linearno (da ne letim pogledom preko sadrzaja) i svaki put posle:
    “Novac ne stvara niti nadoknađuje uloženi talent, ne stvara kreativnost niti potrebu za znanjem. Odnosno, naplatom svog rada novcem, čovjek kao biće je prevaren, nepravedno iskorišten!”
    sve u boldu tako, jednostavno ne mogu.. :D
    a bacam tu komentare vec drugi dan, nesto sto stvarno (skoro) nikada ne radim (komentiram na text koji sam jedva i procitao) jer sam se zakacio za celu temu komunizma..
    pa kada vec.. :) posto sam i sam linkovao ranije clanak na koji se ovaj gore replicira i navodi kao inspiraciju (ne znam da li je autor preko tog linka i dosao do njega, nebitno) i imam diametralno razlicito shvatanje, ne bih rekao sasvim suprotno, ali dovoljno da vec kod druge, trece tacke imam impuls da viknem “ma pogresno si to razumeo” ili slicno, zeleo bih da pitam autora..
    1) pretpostavljam da svoju omiljenu distribuciju ganjate na nekom komadu hardwarea.. gde bi nastao i kako taj uredjaj konkretno, kao i, bitnije, tehnologije koje su preduslovile njegovom razvoju i proizvodnji bez tog opsteg zla zvanog kapitalizam??
    2) pretpostavimo da se u nekoj drugoj dimenziji (koja ne postoji, cak ni severna korea nije to) i razvio paralelno eto samo za vas, kompjuter koji nema nikakve veze ni sa akademskim institucijama tipa berkley ili mit i decenijama istrazivanja, ni sa komercijalnim entitetima tipa Intel/ amd/ nvidia i jos ludje, kompatibilan je sa softwareom koji zelte da koristite- kako biste obaviti razmenu sa deda mrazom i patuljcima bez tog zla zvanog novac??
    3) bez ove dve stvari, bez obzira koliko “sklonjeno” kroz naprednije modele poslovanja, zanemarivsi cinjenicu da su vecina developera samog kernela placeni (novcem) profesionalci, fulltime, i da bez, opet, novca, velikih kolicina novca, iz zlih zlih korporacija tipa npr. ibm, da li zaista mislite da biste ikada i culi za “linux” i sve pojmove gore navedene “nasuprot” ovih zala??

    • Grof kaže:

      Dragi i poštovani Wintermute,

      Moj tekst je rezultat mojeg tijeka misli, mojih gledišta i mojih stavova. Ne namjeravam se ovdje pravdati niti razjašnjavati ono što sam gore napisao, jer je po mom mišljenju napisano dovoljno.
      Očito je kako nas dvojica imamo bitno različita mišljenja oko ove tematike.
      Ali, iako se ne namjeravam objašnjavati vrlo rado ću pročitati tekst kojeg ćete jednog dana vi napisati i kojime ćete cijeloj našoj zajednici na isti ovakav način razjasniti svoja gledišta i stavove.
      Tek tada ćemo se nas dvojica naći u poziciji da o tim gledištima i porazgovaramo. :)

  23. wintermute kaže:

    ok.. :)
    nadam se i da hocemo.. nekada negde..
    nisam mislio da se objasnjavate niti pravdate.. naprotiv..
    pitanja su vise, hrana za misao i, ako ne zelite da direktno odgovorite na njih u tu sada nekoj javnoj raspravi, sto je i razumljivo, najverovatnije ni sam ne bih na vasem mestu, drago mi je ako sam i vas i bilo koga inspirisao da razmisli iz jos jedne perspektive (nikada previse) o ovoj, sve ali jednostavnoj temi, odnosno skupu tema kojih se dotaklo.. a da bilo koga ubedjujem u sopstveno vidjenje ili slicno, nemam ni namere niti je to “moj stil”, drago mi je kada vidim misljenja drugacija od sopstvenih i, ako bi se diskusija potencijalno i stvorila, moj cilj bi bio da ukazem na, u mom licnom misljenju, nelogicnosti, “narodski receno” zasto nesto “ne drzi vodu”..
    uglavnom.. super da se bavite sociopolitickim pitanjima, ako budem imao vremena i volje, mozda stvarno i napisem nesto “svoje”, ne da bih porazgovarao sa vama, niti ubedjivao bilo koga kako je “to to” postovani Grofe, vec kao i svaki autor i najjednostavnijeg od tekstova, prvo sa samim sobom, pa sa celim svetom.. sve najbolje..

  24. wintermute kaže:

    i kada vec kritikujem, “moram” da zaokruzim, pre svega jer sam ugasio svetlo i vidim da ako ne izbacim ovo iz sebe necu moci da spavam a treba rano da ustanem, a i doprinos zajednici.. ;)
    dakle, mozda i vise od samih sustinskih ideja, sa kojima u principu i saosecam, zasmetala mi je vise retorika i paralele bez konstrukcije..
    za primer.. text je otvoren opaskom kako autor clanka “zasto je ubuntu itd, itd” uzima “zdravo za gotovo” kapitalizam kao cinjenicu.. mislim iskreno da “ton” i “smisao” celine jednostavno niste dobro razumeli.. cak i u citatu je to potcrtano i uravnotezeno izrazom “for better or worse”.. nu.. tacno i da to sve nije tako i deo je mog sopstvenog loseg interpretiranja, posle takve zamerke mislim da je neproporcionalno i nespretno axiomaticki iznositi tvrdnje tipa, parafraziram, “komunizam je sistem gde se klanja vodji izvedenog iz coveka” kao da je to ocigledna istina koju ne treba objasnjavati tipa “voda je mokra” i barem isto toliko “zdravo za gotovo” koliko i kritizirana (ali u mom vidjenju ogoljena i iz konteksta izvadjena) tvrdnja da zivimo u kapitalistickom svetu..
    ne bih dalje.. kao bonus, link na, za mene dobar clanak sa slicnom tematikom, u sirem smislu.. jos jednom.. svako dobro, Grofe i ekipa.. sve je dobro dok mi tu razgovaramo.. ima movinga.. :D
    http://ieet.org/index.php/IEET/more/scarlett20130811
    laku noc!! ;)

    • Grof kaže:

      Pozdrav i ugodan san…
      Svaka misao je doborošla i treba je sagledati. Ova tema oko svijeta zasnovanogg na FLOSS filozofiji je toliko široka i zahtjeva još podosta promišljanja, a kako bi se cijela slika logički i što obuhvatnije zaokružila.

      Evo vam samo jedan mig: nedavna pojava 3D printera, a koji su već sami po sebi bazirani na FLOSS-u. Nacrti za predmete slobodno se šire internetom, a za proizvodnju va mtreba samo repromaterijal-plastika. Dakle u cijeni tog materijalnog proizvoda više nema plaćanja nečije pameti. Dakle, ide FLOSS i prema materijalnom svijetu. ;)

      • wintermute kaže:

        :D
        huhuhuuuuu.. :) huu..
        pogodak.. pravo u center.. :)
        ne znam koliko slucajno, ali taj mig preko poluge moje licne zivotne price (ukratko, industrijski designer u postindustrijskom vremenu na severnoj hemisferi, za sada) ima impact koji se meri u megatonama i ozbiljno preti da otvori pandorinu kutiju, na koju cu da sednem sada dok zvacem rucak i nabadam komentar po touchscreenu i, pre nego sto se vratim na posao gde se bavim “bas tim pitanjima” pokusam da skockam nesto pozitivno da kazem..
        profesionalno i licno biram “embrace” (ne znam stvarno kako bi se prevelo dovoljno precizno, oprostite) naspram poricanja i odbrane od u mom misljenju neizbeznih trendova, i tehnoloskih (tipa 3d print) i socioloskih, uslovno receno (ukratko, koliko mogu, kako restruktuirati i sam design proces u skladu sa svim tim i ulogu designera u drustvu, kako napraviti tranziciju izmedju modela jedan na mnogo (pojednostavljeno: ja stvaram a vi konzumirate, kraj price) u nesto prikladnije bez potencialne katastrofe po sve, ekoloske, ekonomske i drustvene i mnostvo pitanja na koje jos niko nije dao dovoljno dobar odgovor brzinom koja moze da isprati same mogucnosti, itd, itb)..
        svakako, potencial 3d printinga je gledan izolovano teoretski beskrajan.. i ne samo 3d printing vec i ceo trend koji ja vec oko godinu i po sa svojim timom inferno zovem “vratiti cekic (a mozda i srp, kada vec ;) ) ljudima u ruke”, sto bi znacilo, mindset konzumera da se aktivira, obrazuje i utice na proizvod koji ga definise.. puno stvari izgledaju, jednostavnije nego sto jesu..
        npr., bas ova tvrdnja “da u ceni proizvoda vise nije uracunata “pamet” odnosno, iz mog ugla, cena razvoja proizvoda na kojem npr. moje kolege rade ceo i svaki dan, kompenzovani (surprise!!) novcem, u potrazi za alternativnim modelima poslovanja gde ce ta nasa “pamet” i dalje biti stavljena u neophodnu upotrebu ali resena na nacin koji ne ugrozava ni “nas” (strucnjake koji su, vecinom, prepoznali u sebi talent i afinitet ka designu, po pravilu, sa izuzecima, prosli kroz edukaciju i trening neophodan za razvoj tih talenata na razinu upotrebljivih i imaju iza sebe iskustvo koje ih cini time sto jesu), “vas” (konzumera koji, bar u mom vidjenju i zeljenom ishodu postajete (ne volim pojam previse, ali evo) prosumeri koji imaju pristup, recimo za sada 3d printeru, ali ne samo, i znanje dovoljno da operisu njime, ali karika koja ne dostaje je, i molim vas da me ne shvatite “pogresno” je, bas to “znanje” kako od stringa pla dobiti upotrebljiv proizvod.. kako je predstavljeno (za) sada, nespretna analogia bi bila, imam printer (2d, laserski recimo) tako da mi ne trebaju ni pisci ni novinari jer sada imam uredjaj koji stampa slova na papir.. kljuc je u sadrzaju.. sta ja trenutno pokusavam je, i “crna ovca” sam, da dam predlog za resenje tih karika koje nedostaju.. lako je povrsno skociti na ceo “3d print= revolution in manufacturing” bandwagon, uzevsi tvrdnje da “nacrti za predmete slobodno lete mrezom”.. odakle ti nacrti?? :) neko ili nesto je moralo da ih stvori prvo.. i ko ce ih stvarati ubuduce?? mislim da ce resenja, da li kako ih ja predvidjjam ili neka druga “morati” da se stvore, ali sama 3d stampa nije revolucija, samo preduslov i potencial za nju.. open design postoji kao pojam i, ide to sve svojim tokom, problem, imho je, sto “glavnu rec” na temu imaju ljudi koji znaju vrlo malo o designu i previse bukvalno hvataju paralele sa razvojem softwarea, zanemarujuci razlike u prirodi stvari sto celu stvar ogranicava na akademsku praksu koja nema izgleda da bude ni dopuna a kamoli zamena za establishment.. ok.. :) hvala ako ste procitali i dali mi prostora da se izduvam malo, idem ja sada da radim josmalo na tome svemu, javicu ovde kako se stvari razvijaju dalje.. :D
        vecina mojih kolega se oseca ugrozeno svime ovime, sto mene jako zabavlja.. ne mislim da ce 3d printer da unisti profesiju industrijskog designera kao sto cinjenixa da danas svako ima kod sebe po dve kamere u svakom trenutku nije unistila fotografa niti laserski stampac knjizevnika.. uz to, iskreno zelim da umesto kako smo nauceni, svoju kreativnost izrazavam preko “middle mana” u nekom obliku, govorim sto direktnije i ukljucim u proces onoga kome je proizvod, sta god bio namenjen.. drago mi je sto zivim i radim bas u ovo turbulentno i zanimljivo vreme i pokusavam to sto pokusavam, po cenu rizika da ne uspem i da ugrozavam sebi udobnu karieru i “sigurnost” radeci u ne znam, samsungu, na proizvodu koji treba da vas ubedi da bacite proslogodisnji galaxi i da vam treba ovogodisnji (koji “smo”, btw, uradili pre tri godine u siroj strategiji da vas j*+%mo i radimo nad vama manipulaciju za koju se niko licno ne oseca odgovorno kroz magiju korporativne strukture)..
        bla..
        a..
        :)
        idem..
        ako je neko procitao do kraja, svaka cast, hvala i izvinite.. :D

        • lutherus kaže:

          Za ovo si dužan pivu. A dal sam te shvatil, to je sad već drugo pitanje, a odgovor je ne.

          • wintermute kaže:

            :D
            imas pivu od mene.. ali moramo to pazljivo izvesti, najbolje ako ja narucim (i platim zlim novcem) i odma’ pobegnem, da se izbegne verovatnoca da pokusam i zivom reci (nadam se koherentnije od ove skrabotine gore) da preobratim tvoje “ne” u “mozda” i time rizikujem pesnicu (ili nesto gore) u glavu..
            nu..
            voleo bih, i, ne znam, cenio, da cujem (procitam) tvoje (i ne samo tvoje) vidjenje, predvidjanje i/ ili predloge na ovu temu i sire..
            sta je “da”?? kako vidite scenario (koji je mozda blizi nego sto izgleda) gde svakodnevne predmete proizvodimo, da li sami kod kuce ili u nekoj saradnji i pristupom alatima u npr. fablabovima, hackerspaceima i slicno?? lutherus, ti si koliko se secam od negde (ispravi me slobodno, ili izignorisi, nadam se da ti ne smeta sto smo na “ti” ali imam vec osecaj da se “poznajemo dovoljno” preti se i pivom vec) inzenjer i, mozda na potpuno drugaciji nacin, “revolucija” utice dosta na tvoju struku.. mozda nije najprikladnije ovde u komentarima ispod texta, ali nismo ni predaleko od teme..
            pozdravljam i nadam se nastavku razgovora sa svima koje ovo zanima (ili ne)..

            • lutherus kaže:

              Ne trebaš se bojati, netučem ja ljude. Samo koristim čačkalicu http://www.chicagoswordplayguild.com/wp-content/uploads/2010/05/Brescia-for-Greg-New.jpg
              Vidi ja to uopće ne doživljavam kao revoluciju već kao razvoj, odnosno evoluciju. Nije me ni strah replikatora jer mogu pomoći da dobijemo jeftine uporabne predmete i da se podigne kvaliteta života u cijelome svijetu a također kako je i Grof spomenul, odličan su primjer FLOSSa u gospodarstvu. Naime sam FLOSS nigdje ne brani zarađivanje. Osobno podupirem open hardware poput 3d printera. Mene plaše sintetski replikatori, odnosno replikatori hrane. Da i na tome rade, na uređajima koji će replicirati sintetsku hranu jer mi to smrdi na skraćivanje života i povečanje oboljevanja od raka.

              • wintermute kaže:

                :) hmm.. ta cackalica bi pretpoatavljam spadala u kategoriju “gore od pesnice”..
                bla..
                primer flossa u gospodarstvu.. ne znam, koliko sam ja upucen, to drugo s stoji za software, gresim li??
                uticaj flossa kao filozofije, stila zivota i floss sam kao inspiracija i kao “dokaz” da se kompleksni koordinisani projecti mogu izvesti, itekako, u zajednici bez piramidolike strukture i lanca komandi i odgovornosti u korporativnom smislu- da.. kao sto sam vec i spomenuo, mislim da se u celom open design pokretu kakav je danas puno gubi u nerealisticnom pokusaju da se metodi iz flossa previse bukvalno “prevedu” u ind. design, zanemarujuci bitan detalj da postoji znacajna razlika u prirodi koda u smislu softwarea i materijalnih proizvoda, necu smarati sada tu daljim “produbljivanjima”..
                iako 3d print (i kod mene) prvo asocira na open hardware i diy, otvorenost, budzenje i srodno, realno, u gospodarstvu izgleda ovako trenutno:
                http://vimeo.com/m/71827347
                za dalje, videcemo.. mislim da, prateci poprilicno pomno trendove, bila to evo ili revolucija, eksplozija nailazi uskoro, istekom vecine patenata koji drze puno tehnologija usko vezanih za samu 3d stampu u sahu decenijama.. da li ce se dogoditi razdor u stilu hollywood and recording industry vs piratebay ponovo ili ce se stvar ovaj put resiti elegantnije, inteligentnije i odgovornije, i, opet, bitnije od same stampe, kako regulisati same cad filove i design (u sirem smislu), da ne pocinjem o “stabilnosti” svetske ekonomije koja, znamo svi, uz verovatne razlike u stavovima i sl. jeste zasnovana na masovnoj proizvodnji i poslovnim modelima fundamentalno nepromenjenih od victorijanskog doba britanske imperije..
                nece biti dosadno, to mogu da tvrdim.. i verovatno jedino to sa sigurnoscu..

                • lutherus kaže:

                  Bit otvorenog hardveraja je Moje znanje je besplatno, moje vrijeme nije. Tako da, želiš nacrt? Evo ga. Uzmi ga, slobodno ga i kopiraš, izmjeniš, daješ dalje. Ista stvar sa gotovim proizvodom. Evo ga, tu je, uzmi ga, dam ti ga, sve za 0 kn. A treba ti ga održavati ili isprogramirati jer neznaš ili neželiš naučiti. E to te košta 5000€ mjesečno.
                  Sam problem industrije su ekonomisti i pravnici koji upravljaju stvarima koje ne razumiju i dazjneri koji se uzdižu iznad inženjera smatrajući se najodgovornijima za razvitak uređaja. Sam FLOSS kao filozofija je jasan, svi su ljudi isti te pomažući drugima gradiš sebe kao čovijeka. Nećeš valjda pomoći gladnome čovjeku i tražiti novac zauzvrat? Isto je i sa softver/hardver, pomozi drugima. Tebe možda košta par sati tjedno ali nekome pomogneš i ostavljaš neki trag iza sebe. Da li industrija može biti zasnovana na floss filozofiji? Može, čak dapaće može zaraditi i više nego koncencionalna robovlasnička industrija Samo treba interese pojedinca maknuti ispred interesa zajednice.

                • Zlatko kaže:

                  I Lutherus, opet stižemo do pojma zajednice ispred pojedinca. Tj komunističkog uređenja :)
                  Društveno samoupravljanje, OOUR …

                • lutherus kaže:

                  @zlatko i ne baš. komunizam ima na čelu diktatora, upravljača ( nazovi ga kako hoćeš ) koj u ime naraoda(zajednice) upravlja društvom i njegovom imovinom odnosno preko zajednice i njenog rada punu svoje đepove i ormare dok zajednicu zapravo zanemaruje.

                • Zlatko kaže:

                  Lutherus još jednom, dokazuješ da nemaš pojma. Komunizam ne mora da bude isključivo diktatura, može da bude i demokratija, štaviše pravi komunizam i jeste demokratski uređeno društvo. E sad je druga stvar što u praksi komunizam ne postoji, jer ljudska svest nije dovljno razvijena (da pojedinac ne grabi sve za sebe, najkraće rečeno)

                • lutherus kaže:

                  Demokracija i komunizam su dva suprotna pojma. Jedan isključuje drugi. Ono na kaj ti ciljaš je direktna demokracija a ona nema veze sa komunizmom Ljudi nemojte brkati direktnu demokraciju, floss i utopizam sa komunizmom. To su 4 sasvim različite filozofije od kojih jedino direktna demokracija i floss imaju nešto dodirnih točaka. Komunizam nema veze sa time Inaće Zlatko neznam dal znaš, začetnici i FLOSS filozofi su žestoki protivnici komunizma u sva 4 njegova oblika.

                • Zlatko kaže:

                  Joooj … ne mogu više da se prepucavam ovde s tobom.
                  Najgore je s ljudima koji ne znaju šta oće, a pokušavaju da se utrpaju u nešto gde im nije mesto, da menjaju stvari gde to nije moguće (sad ne pričam o Lutherusu, da budemo jasni).
                  Trpaju demokratiju u monarhiju, floss u kapitalizam , privatnu imovinu u komunizam … i onda se na kraju pitamo zašto je svet ovakav kakav jeste. Sve se izvrće.
                  Slobodan softver može punim plućima da živi jedino u razvijenom komunizmu, i eventualno u socijalizmu. A razmislite i sami zašto. Na svim drugim uređenjima njega će kao i do sad da guši novac i razne zaštite interesa pojedinaca. Zamislite samo svet gde bi npr pojedinac mogao da sebi priušti puno radno vreme na razvoju ili unapređenju jednog projekta, koji bi nakon toga bio besplatno distribuiran i na kom bi opet radili pojedinci puno radno vreme na unapređenjima, ne razmišljajući o sopstvenoj egsistenciji. Dokle god pojedinac nema egzistencijalnu slobodu, sve dotle ni slobodan softver neće imati previše šanse. Biće tu gde je i do sad. većina će izrabljivati trud pojedinaca.
                  Ja znam kako je kad se piše kod (naravno ne za os) i kolko vremena to coveku oduzme ako želi da ga radi sam i kolko toga mora da se odrekne. Na svu sreću moj život je drukčije uređen i mogao sam da si priuštim puno radno vreme za džabe, skoro godinu dana, za razvoj raznoraznih kodova (drukčije rečeno da se posvetim hobiju). Taj luksuz velikoj većini ljudi ovde nije moguć.

                • lutherus kaže:

                  FLOSS se u svojoj srži vrti oko slobode. Dok komunizam slobodu ostavlja po strani. U teoretskim dijelima Marksa kojeg već toliko volite spominjati kao pravi komunizam se nalaze sve smjernice za teror nad stanovništvom i kako stanovništvo prisiliti na lažnu jednakost i na rad.
                  Sam Lenjinizam je primjenjival svega 30% naputaka marksizma a staljinizam svega 15% a opet i to je bilo preokrutno i prežestoko. A to baš i nema veze sa FLOSS filozofijom. Već punih 13 godina od Ballmerovog prosera ljudi bezveze pričaju kako FLOSS ideje imaju korjenje i poveznice u komunizmu no to nije točno a govori nam samo jedno, ljudi ne razumiju floss i ne razumiju komunističku ideologiju terora.

              • wintermute kaže:

                a bio bi zgodan taj sintetizator sada, posaljem ti kod a ti odstampas pivu sebi..
                nu..
                osim hrane, delovi tela, ljudskog ili manje, stqmpanje organske materije i “mesanje” sa neorganskom, modificiranje, sve nas to ceka, ubedjen sam, sa svim svojim izazovima iz etickog i pravnog ugla, sa pravilima koja ce, kao i svaka biti izazivana i krsena..
                za informativne i zabavne trenutke sa svim ovim, preporucujem http://www.nextnature.net
                kazem.. dosadno biti nece.. ;)

  25. Vl@do kaže:

    Vjerujem da bi Nikola Tesla i mnogi drugi, danas bili članovi zajednice.

    • Grof kaže:

      Gotovo sam siguran u to! Dapače, mnogi njegovi pronalasci, a koji su bili izumljeni da donesu kompletnom čovječanstvu dobrobit zaživjeli bi u takvoj zajednici, a ne bi završili u kojekakvim sefovima. (Možda malo pretjerujem, ali zaista sam uvjeren da je on izumio i stvari koje svijet ne smije saznati jer bi se narušio sadašnji vrijednosni sustav)

    • lutherus kaže:

      Čak dapaće. Sam Tesla je tvrdio da znanje mora biti slobodno i svima dostupno. Nažalost od njegovih 12 postulata danas živi samo 11 i pola.

  26. Linoslav kaže:

    Kad sam čuo prvi put da FLOSS nije “free as a free beer”, nego “free as in freedom”, rastužio sam se. http://www.6yka.com/novost/27162/10-razloga-zbog-kojih-treba-da-pijete-pivo

  27. lutherus kaže:

    Najavljujem novi članak na temu Mitovi i legende o slobodnom softveru. Što on jest a što nije.

  28. tommy kaže:

    Poštovani,
    Svaka čast na trudu i samo naprijed.
    Ipak moram dodati 2 lipe. :)
    Prvo izjava da novac osiromašuje, ubija kreativnost i slično je razina zadaćnice u osnovnoj školi. Bez uvrede, ali novac je izuzetni izum koji meni koji znam peć kruh omogućuje da mijenjam svoj rad za kartu za muzej. Jednostavno i učinkovito.
    Kapitalizam koji naravno ima dobrih i loših strana, uvodi red, učinkovitost, produktivnost i brzi razvoj. Kada bi imali smartphone bez kapitalizma?
    Sve ostalo je čista utopija.
    O kojoj i ja volim razmišljati :) i kontam da će poslije idućeg velikog reseta biti super. Tko doživi.

  29. Simpa kaže:

    Spadam u malo stariju generaciju i živo se sjećam prvih 8-bitnih kućnih računala osamdesetih godina na kojima su mnogi od nas počinjali svoje prve korake u programiranju. Sva ta računala bila su proizvod tržišnog kapitalizma i velikim dijelom rezultat onoga što mnogi danas posprdno zovu pohlepom za novcem. Prateći tadašnje časopise (Računari, Svet kompjutera, Moj mikro) i čitajući o novim sve boljim i sve pristupačnijim modelima zapravo sam učio o tome kako funkcionira tržište.

    Nasuprot tome u socijalističku, od mnogih bezrazložno hvaljenu, SFRJ ta ista računala morala su se švercati, što zbog deviza (za one koji danas prizivaju inflaciju trebali bi se prisjetiti tih vremena), što zbog zaštite nepostojeće domaće industrije, a najbizarniji razlog bio je strah tadašnjih komunističkih vlastodržaca da će netko od petokolonaša spojiti mikroračunala na raketni sustav i gađati Skupštinu SFRJ (ne zezam se). Zabrane, zabrane i još zabrana.

    Ipak, da nije bilo te famozne kapitalističke pohlepe, ne bi bilo ni računala danas u našim domovima, pa ne bi ja imao ni na čemu vrtiti svog omiljenog Debijanka. Dapače, da nije te pohlepe ne bi bilo ni sveprisutnog interneta koji je također jedan od preduvjeta za razvoj i distribuciju FLOSS-a.

    Ako govorimo o motivaciji, a ta je riječ u samoj srži bilo kakve čovjekove aktivnosti, moramo se zapitati koliko bi slobodnog softvera stvarno bilo napisano kada bi nesebičnost bila glavni motivacijski faktor? Nazovite me cinikom, ali mislim da bi ta količina bila znatno manja nego što je danas.

    Zašto autori razvijaju slobodan a ne vlasnički softver?

    1) Prije svega tu je “strach an personal ich” fenomen, iliti autor prije svega piše kod da bi se “počešao gdje ga svrbi” tj. da bi riješio neki od svojih problema.
    2) Razvoj složenih aplikacija zahtijeva veći broj programera. Ako autor sam nema resurse (vremenske, financijske…) kojima bi mogao u cjelosti razviti aplikaciju, FLOSS je odličan način da se taj problem riješi.
    3) Mnogi ljudi na softversku industriju gledaju prije svega kao na industriju usluga (umjesto industrije proizvoda). Shodno tome FLOSS je nenadmašan distribucijski kanal za usluge i samim tim odličan poslovni model.
    4) Slobodan softver je u pravilu bitno stabilniji od vlasničkog i to iz razloga jer korisnici nisu samo puki potošači softvera, već su-razvijatelji. Svojim korištenjem, prijavom bugova, i slanjem pathcheva koja je uparena sa čestom objavom novih verzija i činjenicom da svi mogu vidjeti izvorni kod dovodi do poznatog efekta “Given enough eyeballs, all bugs are shallow”. Ovo je toliko efikasno da je iterativni razvoj i peer review prihvaćen od strane mnogih razvojnih metodologija (ekstremno programiranje, na primjer). Ipak, izvan FLOSS-a taj je efekt vrlo teško postići.
    5) Kad autor napiše dobar komad koda ima se čime pohvaliti i to pred drugim programerima, ljudima koji Shvaćaju. Njegova popularnost, njegov ugled, njegov prestiž raste a ponos nadimlje junačku mu grud. Ovo je također izvrsna strategija za zapošljavanje. Autorima kvalitetnog FLOSS softvera širom su otvorena vrata najboljih svjetskih kompanija.

    Ima toga, naravno, još – ali mislim da je ovo dovoljno da ilustrira moju raniju tvrdnju o motivaciji. Naravno, ima tu dosta nesebičnosti, dosta pozitivne ljudske želje da se pomogne drugima. Ali budimo realni to stvarno nije primarni faktor – pogotovo ne na dulje staze. Ne možemo svi biti RMS koji je cijeli svoj život podredio razvoju i promociji slobodnog softvera. Takvih ljudi nema puno.

    Što se novca tiče, moram priznati da slabo shvaćam tu potrebu da se o novcu govori negativno, kao da je on uzrok svih društvenih zala. Novac postoji od kad postoji podjela rada, stariji je od egipatskih piramida. Pračovjek napravi strelice i mijenja ih za školjke (novac), a onda za te školjke može kupiti što želi – ribu, kože, štogod. Novac je alat, roba za razmjenu, ništa više i ništa manje. Novac postoji u svim društvenim uređenjima od antičkog robovlasništva do današnjeg crony-kapitalizma. Uvijek je bilo i pohlepe i želje za moći. Ne postoji ni jedno društvo (osim možda nekih izoliranih lovačko sakupljačkih plemena) gdje ne postoji novac, pa makar on dolazio u obliku školjaka, čvorova na špagi ili listova duhana (sve su ovo povijesni primjeri novca). Sva socijalistička društva, prošla i sadašnja, koriste novac. Zaista bih od kritičara novca volio čuti što bi to mogla biti alternativa…

    Konzumerizam? Pa, mislim da to nije nikakav problem. Čovjek zaista ne mora kupovati sve te stvari što se reklamiraju ako to ne želi. A ako želi, tko se tome smije suprotstavljati i u tome ga sprječavati?

    Pitam se nije li i distro hopping neka vrsta konzumerizma? ;-)

    Za mene FLOSS nije stvar besplatnog ovog ili onog, kao free-shit kojim političari potkupljuju mase, već prije svega pitanje slobode. Iskra slobode izbora i slobode izražavanja u ovom našem svijetu pretrpanom besmislenim zabranama i kaznama svake vrste.

  30. kepica kaže:

    originalni kristinin članak je zaista promašio ideju floss pokreta,

    kristina želi uspjeh linuxa na desktop računalima svim srcem. ali je u cijeloj priči jako važno što je zapravo uspjeh. tu se zahvaljujem tebi grofe – moj naklon do poda – jer si ispravno postavio sustav vrijednosti – uspjeh se ne mjeri – i ne smije se mjeriti količinom novca.

    to što se većina komentara svađa oko životnih filozofija i pogleda na svijet je sasvim razumljivo. ljudska vrsta neće se samo svađati oko toga, nego će se voditi još mnogi ratovi zbog istog razloga. to je neminovnost koja pametnog čovjeka čini tužnim, ali moramo živjeti s tim.

    pa da kažem i ja koju lijepu o floss pokretu.

    nedavno sam dobio tri mjeseca zatvora zbog posjedovanja vlasničkog softvera – piratskih kopija.

    na sudu sam govorio samo istinu, ponovit ću je i ovdje: u životu nikada nisam prodavao piratski softver. niti sam ga pokušavao prodavati, oglašavajući se na bilo koji način. nisam zarađivao umnožavajući medije i instalirajući ga na računala trećih osoba.

    jedini moj razlog da posjedujem taj softver je ŽELJA ZA ZNANJEM. želja da ga isprobam i vidim što čovjek s njim može napraviti.

    jedna od piratskih kopija bila je AutoCad. nisam strojarski inženjer, nisam građevinar i u životu mi ne treba tehničko crtanje niti će mi trebati. posjedovao sam tu piratsku kopiju samo zato jer me zanimalo kako taj program radi. čista radoznalost.

    evo malo i šlaga na tortu – živim u malom mjestu. sutkinja je susjeda koja je svjesna da govorim istinu – poznaje me osobno. ipak mi je dala navedenu kaznu.

    svijet koji zabranjuje slobodu širenja znanja i vještina jest tužno mjesto. gospodin stallman je hakirao zatvoreni softver i rekao je DOSTA !

    DOSTA LICEMJERJA I GLUPOSTI. otvorimo znanje jedni drugima. radimo zajedno jedni s drugima, a ne jedni protiv drugih.

    floss je divna stvar. ne treba reklamu. i otporan je na podmetanja tipa -izam ovaj -izam onaj.

    • Dario kaže:

      Nadam se da je tih tri mjeseca zatvora uvjetno na godinu ili dvije, jer ako je odmah tri mjeseca bez roka kušnje onda si presedan u hrvatskom pravosuđu ..

      .. a u tom slučaju bi susjeda sutkinja, pod hitno, trebala zamijeniti suca Turudića jer si ne smijem ni zamisliti kazne koje bi ona određivala u njegovim predmetima.

  31. Vl@do kaže:

    Pohvala komentatorima (moram ovako jer nema više onih palčeva) ;-)

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.