7.378 pregleda

LibreOffice tijekom 2012. godine preuzet 15 milijuna puta

14

“The Document Foundation” objavio izvješće svog rada i napretka LibreOffice projekta u 2012. godini.

Kako to obično biva, kraj svake kalendarske godine odlično je vrijeme za pregled dotadašnjih poslovnih uspjeha i razvoja planova za sljedeću godinu. Tako je “The Document Foundation” nedavno objavio izvješće o radu i postignutim rezultatima tijekom 2012. godine.

Podsjetimo, “The Document Foundation” je nevladina organizacija posvećena promociji i razvoju otvorenog koda. Osnovana je u listopadu 2010. godine s ciljem slobodnog i transparentnog razvoja LibreOffice projekta. Osnovali su je čelni ljudi OpenOffice.org projekta, koji je u međuvremenu preimenovan u LibreOffice, o čemu smo ranije pisali. Ovim hrabrim ljudima i njihovoj čvrstoj viziji možemo zahvaliti što i danas imamo mogućnost koristiti jedan od ponajboljih uredskih paketa i to POTPUNO BESPLATNO! Njihov rad i promidžba jamstvo je napretka i uspjeha, čemu svakodnevno svjedočimo i redovito izvještavamo na našem portalu. Stoga, kraj tekuće godine idealno je vrijeme za razmatranje dosadašnjeg uspjeha i postignuća, ali i planiranje dugoročne razvojne strategije.

Prema godišnjem izvješću “The Document Foundation”, projekt je započeo godinu s 379 programera i suradnika, od kojih su velika većina volonteri. Tijekom ove godine njihov broj je polako rastao, da bi konačno dosegnu 567 sudionika, od čega njih 320 neprestano aktivnih. To znači da je LibreOffice postao treći najveći projekt otvorenog koda među desktop programima – odmah iza Chromea i Firefoxa!

 

LibreOffice 2012. - povećanje broja programera

LibreOffice 2012. – povećanje broja programera

 

LibreOffice 2012. - mjesečni doprinos suradnika

LibreOffice 2012. – mjesečni doprinos suradnika

 

Neposredno nakon osnivanja, organizacija je započela s traženjem sponzora i prikupljanjem donacija potrebnih za vlastiti rad. Korporacije Intel i Lanedo odmah su ušle u savjetodavni odbor, dok Project LiMux (grad München) i MIMO (francuska vladina organizacija zadužena za prijelaz na otvoreni kod) aktivno potpomažu projekt. Važan poticaj je dao i francuski premijer Jean-Marc Ayrault koji je u službenom dopisu svojim ministrima preporučio prelazak francuske uprave na otvoreni kod (PostgreSQL i LibreOffice) radi rezanja troškova, bržeg, fleksibilnijeg i efikasnijeg razvoja, te kvalitetnijeg reinvestiranja dobiti.

Tijekom 2012. godine objavljeno je čak četrnaest novih izdanja LibreOffice paketa, pri čemu se projekt razvijao od 3.4.5 do trenutno aktualne inačice 3.6.3. U cilju poboljšanja kvalitete LibreOffice izdanja 3.5, 3.6 i 4, zajednica je organizirala nekoliko bug hunting sessionsa tijekom 2012. godine. Samo u prosincu, tijekom sedmodnevnog maratonskog testiranja, otkriveno je gotovo 500 bugova koji će biti ispravljeni. Prema najavama, LibreOffice verzije 4 će označiti prekretnicu i postati predvodnikom nove generacije besplatnih uredskih paketa.

Predstavnici LibreOffice zajednice su tijekom godine sudjelovali na brojnim konferencijama, od kojih su najvažnije FOSDEM u Bruxellesu, LinuxTag i LibreOffice Conference u Berlinu, te TDF Hackfests u Münchenu i Berlinu. Uza sve to, organizirani su i lokalni hackfestovi u Nizozemskoj i Brazilu, a LibreOffice volonteri su sudjelovali na više lokalnih događaja diljem svijeta.

LinuxQuestions.org je 2011. godine prema izboru korisnika proglasio LibreOffice najboljim besplatnim uredskim paketom.

 

LibreOffice 2012. - uredski paket godine po izboru LinuxQuestions.org

LibreOffice 2012. – uredski paket godine po izboru LinuxQuestions.org

 

Titulu za najbolji uredski paket 2012.godine dodijelio mu je LinuxJournal.org, dok je Writer proglašen najboljim pojedinačnim programom. U Brazilu je dobio nagradu “Technology For Citizens Award” grada Guarulhosa.

 

LibreOffice 2012. - uredski paket godine po izboru LinuxJournal.org

LibreOffice 2012. – uredski paket godine po izboru LinuxJournal.org

Tijekom 2012. godine mnoge su privatne i javne organizacije najavljivale migraciju na LibreOffice: nekoliko francuskih ministarstava (oko 500 000 računala), grad München (oko 15 000 računala), glavna regija u Danskoj, općina Vieira do Minhio u Portugalu, irski grad Limerick, Grygov u Češkoj, Las Palmas u Španjolskoj, City of Largo na Floridi u SAD-u, općina Pilea-Hortiatis u Grčkoj, regije Umbrija, Milano i Bolzano u Italiji, te Public Library System u Chicagu.

Ovaj rast se očituje u povećanom broju preuzetih verzija za Windows i MacOS X platformu tijekom 2012. godine. Broj jedinstvenih IP adresa koje su preuzele LibreOffice se povećao s početnih 200 000 tjedno u siječnju do više od 600 000 tjedno u prosincu, što predstavlja 15 milijuna tijekom čitave godine! Linux korisnici, uz pokoji izuzetak, ne preuzimaju program već ga pronalaze u repozitorijima vlastitih distribucija.

 

LibreOffice 2012. - preuzimanja i nadogradnje

LibreOffice 2012. – preuzimanja i nadogradnje

 

“The Document Foundation” je pokrenuo program osposobljavanja za LibreOffice, kao i prvu skupinu licenciranih programera. Tijekom 2013. godine program će biti proširen i na pružanje profesionalne pomoći u prijelazu i podučavanju korištenja.

Za kraj jedna zanimljivost: “The Document Foundation” se sastoji isključivo od volontera koji vode čitavu organizaciju i rade u njoj. Međutim, zbog brzog rasta organizacije, potrebe za koordinacijom njenih različitih dijelova te nagomilanih administrativnih poslova, “The Document Foundation” je nedavno dobio svog prvog zaposlenog djelatnika. Riječ je o Florianu Effenbergeru, istaknutom članu zajednice i jednom od osnivača same organizacije. U periodu od 2004. do 2010. bio je vrlo aktivan u infrastrukturnom i marketinškom vodstvu OpenOffice.org projekta, da bi ga potom napustio te postao jedan od osnivača LibreOfficea i njegov istaknuti član. Budući da je postao poznat i omiljen među suradnicima, njegovo promaknuće se činilo kao logičan izbor. Od sada će obavljati dio posla za koji će biti i formalno plaćen, ali i dalje nastavlja sa svojim volonterskim radom, kako je i određeno statutom organizacije. Najavljuje se da će njegov rad biti izuzetno pojačanje čitavoj zajednici zbog bogatog iskustva u ovakvom načinu rada, poznavanja pravnih odredbi otvorenog koda, administracije, infrastrukture i marketinga.

Ova godina je bila iznimno plodna za sam projekt koji intenzivno radi na širenju i poboljšanju kvalitete.
U novoj godini mu želimo ostvarenje svih planova, daljnji poslovni uspjeh i mnogo novih korisnika!

 

 

Izvori: TDF Blog, computerworlduk.com, linuxquestions.org, YouTube

Autor: Calisto

 

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Napredak Libre Office pak...
Objavljena je prva stabil...
Brži, ljepši i moćniji - ...
München je bez problema p...
[Prvotravanjska šala] Vla...

14 komentara

  1. Z0K4 napisao:

    Nisam znao da je Chrome otvoreni projekt… Chromium da, Chrome ne.

    • Lutherus napisao:

      Tako je. Chrome je zatvoren a Chromium je otvoren. No idalje su loši preglednici.

      • Z0K4 napisao:

        Zato i koristim Firefox 😉

      • jll napisao:

        aj mi sad objasni zašto su loši -.-‘

        • Lutherus napisao:

          Nisu optimizirani, preteški su, imaju sigurnsne rupe.

          • jll napisao:

            ajde ne lupetaj.. nemaš pojma

          • sade napisao:

            Volim firefox jer je open surce ali kad je rijec o sigurnosti chrome je puno teze probiti od opere ili firefoxa……Kaj se tice toga da je chrome postao bloatan naspram onog kaj je bio prije par godina to je istina…..Losa stvar za firefox na linuxu je to da adobe vise ne razvija prokleti flash za nikog osim za Chrome. Ali dobro nece ni taj flash vjecno nas terorizirat otici ce i on kada tad u ropotarnicu povijesti. Mnogi su pristrani prema Firefoxu zbog ljubavi koju su gajili prema njemu tokom godina ali chrome je jednostavno superioran. Nije cak do benchmarka vec se to osjeti u svakodnevnom koristenju

            • Lutherus napisao:

              Vidiš ne slažems e sa tobom. Isprobal oba. Za svakodnevno korištenje je ff daleko bolji. Chromium je dobar jer dobiješ i flash no to je zapravo i njegova jedina prednost. Priče o neprobojnosti su priče koje plasiraju Googleovci i “novinarstvo” radi nagrade od 10 milja onome tko probije sigurnost u chromu i nađe grešku pa odatle i dolaze i te priče o tome kako je po sigurnosti superioran.

  2. lolobrigida napisao:

    Bilo bi lepo i da napomenete da je 3.4 verzija OpenOfficea do sada preuzeta preko 30 miliona puta (od 7. maja do 31. decembra).

  3. rudar napisao:

    Dobri jesu, ali imao sam problemčića ,i ostali su do dana današnjeg… Zanimljivo da je Open Office 3.2 bolje reagirao u nekim situacijama nego Libre Office 3.5.

  4. Grof napisao:

    Lijepi podatak. Pogotovo kad imam u planu za ovu godinu firmu lagano migrirat s preskupih MS Officea na Libre Office.

  5. Nedeljko napisao:

    Iskreno, 15 miliona preuzimanja u periodu u kome su objavljene tri verzije i nije impresivan podatak. Računajte da su neki kao ja preuzimali svaku novu verziju. Definitivno bih voleo da je cifra veća. Ovo je nedovoljno, ali šta je tu je.

  6. Robert napisao:

    Treba tu i uračunati sve korisnike distribucija linuxa koji LO preuzimaju iz službenih repozitorija, a to je više desetaka milijuna na ovu brojku.

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.