10.443 pregleda

Pisi Linux – povratak otpisanog Pardusa

16

Predstavit ću vam novu Linux distribuciju imena Pisi Linux. Ova je distribucija nasljednik Pardus Linuxa, pa bi bilo dobro reći nekoliko riječi i o Pardusu.

Razvoj Pardusa odvijao se u UEKAE (Turkish National Research Institute of Electronics and Cryptology) koji je dio TÜBİTAK-a (Scientific and Technological Research Council of Turkey). Ako niste shvatili iz ovih kratica, Pardus je bio turski proizvod.

Prvi Live CD bio je fork Gentooa, ali se kasnije Pardus pretvorio u nezavisnu distribuciju s vlastitim upraviteljem paketa imena PiSi (Packages Installed Successfully as Intended) i ostalim alatima. Pardus je redovito dobivao dobre recenzije, o čemu možda najbolje svjedoči jedna koja je verziju iz 2011. proglasila lošijom od verzije iz 2009. i zbog toga joj dodijelila ocjenu 9/10. Neko vrijeme Pardus je smatran jednom od pet najboljih KDE distribucija. Unatoč svim ovim uspjesima, 2012. godine prestaje razvoj Pardusa. Razlozi donošenja ove odluke nisu nikada u potpunosti razjašnjeni.

Grupa entuzijasta nije htjela da ovaj projekt ostane zaboravljen, pa je odlučeno da se napravi fork Pardusa. Ova distribucija dobila je ime Pardus-Anka (“anka” na turskom znači feniks). Nedugo nakon toga došlo je do problema zbog korištenja imena Pardus, pa je projekt opet preimenovan. Sada mu je ime Pisi Linux (“pisi” na turskom znači maca, mačkica).

Vrijeme je da se upoznamo s novom distribucijom.

Sve o ovoj distribuciji Linuxa možete naći na Pisi Linux World web stranici. Pisi dolazi u sljedećim izdanjima: KDE, XFCE, LXDE i minimal ISO. Naknadno je moguće iz repozitorija instalirati Enlightenment i MATE. Ne postoji Live DVD, pa nije moguće isprobati kompatibilnost Pisi Linuxa i vašeg hardvera. Neka vas to ne obeshrabri.

Ja sam preuzeo KDE verziju jer je to defaultno radno okruženje za ovu distribuciju.

Minimalni zahtjevi za instalaciju Pisi Linuxa su:

  • 64-bitni procesor
  • 2 GB RAM-a
  • 12 GB slobodnog prostora na disku (preporuča se 20 i više).

Nakon snimanja ISO slike na DVD instalacija može početi. Ovo je prilika da upoznamo i YALI (Yet Another Linux Installer).

 

Nakon jednostavne i uspješne instalacije, ponovnim pokretanjem računala pokreće se aplikacija Kaptan koja će nam omogućiti odabir tema, wallpapera i ostalog.

 

Kaptan nam je pomogao da svojim željama prilagodimo teme, izbornike i ostalo. U našem slučaju promijenjen je samo wallpaper. Ako to ne napravimo odmah nakon instalacije, uvijek postoji mogućnost pokretanja Kaptana iz izbornika. Pisi Linux će nam sam ponuditi instalaciju dostupnih nadogradnji kad se one pojave.

 

Ažuriranjem sustava instalirat ćemo kernel 3.16.1, KDE 4.14.0, Xorg 1.16.0.

 

Zaključak

Jednostavan i pregledan instalacijski program te intuitivan upravitelj paketima čine Pisi Linux ugodnim za rad. Trebalo bi duže raditi u njemu da bi se dala prava ocjena, ali dojma sam da je ova distribucija stabilna i lagana za korištenje. Može se preporučiti i korisnicima koji tek ulaze u svijet Linuxa.

Moramo ipak izdvojiti neke nedostatke. Nedostatak Live DVD-a umanjuje mogućnost popularizacije ove distribucije, pa bi razvojni tim trebao na tome poraditi. Kao drugi mogući nedostatak treba navesti da Pisi Linux raspolaže s nešto više od 6000 paketa, što nije mnogo. Ipak, sve što jednom prosječnom korisniku može zatrebati nalazi se na instalacijskom mediju ili u repozitoriju. Firefox, Gimp i VLC samo su neki od poznatih nam programa koji dolaze s Pisi Linuxom. Tu su i multimedijalni kodeci i Flash.

Može se postaviti pitanje zašto baš ova distribucija, a neka druga? Zato što nakon toliko forkova nekoliko velikih distribucija, Pisi Linux predstavlja dašak svježine i originalnosti. Iako razvojni tim tvrdi da su fork Pardusa (što je u neku ruku točno), ipak se radi o očuvanju koncepta. Pisi Linux dolazi s predinstaliranim programima koji čak i početniku u Linux svijetu omogućuju zadovoljstvo korištenja.

Ugodno me iznenadila lakoća rada u terminalu, što će početnicima sigurno biti korisno. Za one koji znaju i žele više, Pisi Linux omogućuje kreiranje paketa (package building). Prema riječima razvijatelja, u Pisiju je to puno jednostavnije i brže nego kod drugih distribucija. Postoje video tutorijali i grafički alati koji olakšavaju ovu radnju. Napredniji korisnici dobrodošli su priključiti se razvoju i održavanju Pisi Linuxa.

Postojanje ove distribucije dokaz je snage zajednice otvorenog koda, jer je trebalo prijeći težak put od odluke da se projekt održi do ovog prvog stabilnog izdanja. Neka ova maca dugo i zadovoljno prede na mnogim računalima. Sretno, Pisi Linux!

 

Autor: dupin

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (4 votes cast)
Pisi Linux - povratak otpisanog Pardusa, 5.0 out of 5 based on 4 ratings

16 komentara

  1. zlatko napisao:

    Nemojte pogrešno da me shvatite, ali meni i ova distribucija kao i pardus, deluju previše veštački. kao da nema čvrste temelje. Nemam ja ništa protiv njih (takav osećaj sam imao za Mint) i ispostavilo se da sam grešio, Onda sam sa oduševljenjem ispratio Sabayon i Chakru i posle toga sam završio barem na duže vreme sa po meni veštačkim distribucijama.
    lepo je to eksperimentišemo, u suštini ne nude ništa novo. Valjda ću da dočekam i taj dan kad neko najzad krene da napravi jedan ozbiljan projekat zasnovan na KDEu.
    Ozbiljan po tome, što će sem paket menadžera još pride i sam KDE da preradi da dobije na punoj funkcionalnost i osobenosti. Nešto što je primera radi napravio Mint sa Mate i Cinnamonom. Tek onda ću ove veštačke distribucije da ispoštujem. Dotle za mene važe samo krupni igrači.

    • Branko napisao:

      Pardus je bio zanimljiv zbog Kaptana i Yalia. To su navodno bili vrhunski alati. Pisi se tek treba pokazati.
      Ovo bo trebao biti nekakav preview. Tako sam ga ja bar shvatio. Poslije bi valjda tek vidjeli jel to sto valja i da li imaju dobru ekipu izela sebe.
      Da i mala ekipa moze napraviti odlicnu distru pokazuje Manjaro. Znaci, nije nemoguce.

  2. Hrx napisao:

    Na te one-man-show distre čovjek se ne može osloniti. Kako dođu tako odu.

  3. pele napisao:

    Volio bih vidjeti recenziju Linpusa Lite pošto je sad vrlo popularan na novim laptopima. pozz

    • Branko napisao:

      Koliko znam, Linpus je nesto najgore sto se moze staviti na racunalo. Ekipa koja je imala nesrecu da im je to doslo s novokupljenim racunalima kaze da je Linpus neupotrebljiv.
      Znaci, pregaziti bilo kojim operativnim sustavom. Ne upotrebljavati.
      To bi bila kratka recenzija. 😉

      • dupin napisao:

        +1 Najgoraa antireklama linuxu zove se Linpus. Tu se stvarno nema što recenzirati.

        • trzalica napisao:

          …zato je namjerno i stavljaju na nova računala Linpus da bi korisnik rekao: “Linux je .ranje!” i instalirao onaj komercijalni OS kojega je vjerojatno skinuo negdje sa neta 😉 🙂

  4. pribon napisao:

    Pardus (sto u prevodu sa turskog znaci lav) od prije 2012. godine je bila fenomenalna distra a radila je na bazi gentoo. Bila je prava uzivancija raditi u ovoj distri. Proces instalacije je trajao malo duze. Kod novog Pardus linux 2.0 “Community” edition uradjen je na bazi Debian. Postupak kod ove distre je mnogo brzi i jednostavniji. Medjutim, po svojim performansama nije nesto a ima izvesnih nedostataka koji se ogledaju u cestom blokiranju pri radu, nemogucnost restarta ili iskljucivanja a i ponekad se desava da se nemoze nista raditi sa tastaturom (unositi neki tekst i sl.). Ova Pisi distra koja se predstavlja kao pardu to ocito nije. Nije navedeno da li je baza Debian, Gentoo ili sl. Primjetio sam i da forim Pisi na engleskom ne radi tj, zatvoren je. Osim toga, update na ovoj distri se vrsi pomocu dvije komande u Terminalu sudo pisi ur i sudo pisi up . Proces update traje nekih oko pola sata dok je postupak instalacije distre na VirtualBox-u trajao skoro sat vremena. Treba ce jos dosta posla da bi ova distra bila priblizna Pardusu od prije 2012.

  5. dupin napisao:

    Nije starom Pardusu ( onom do 2012 ) baza bila Gentoo,tj. bila je na početku. Kasnije je Pardus postao nezavisna distra. Ista je stvar sa Pisi linuxom. Evo link http://distrowatch.com/table.php?distribution=pisi . Što se tiče rada u vboxu, pribon je u pravu. Mislim da bi trebali osvježavati iso, a ne da treba skidati na stotine MB updatea. Meni na HD-u nije nikada štekalo i za sada radi dobro. Update se može u terminalu napravita samo sa naredbom sudo pisi up jer ona već u sebi sadrži sudo pisi ur. 🙂

  6. Dani napisao:

    Jedna od prvih distri koju sam imao na kompu bio je Pardus. Bio sam zadovoljan, jedina mana je mali broj paketa i nekih programa koji su mi bili potrebni, a kako sam tada još bio neiskusan sa korištenjem linux-a, promjenih distru.
    KDE je bio lijepo ispeglan na njemu.

  7. pribon napisao:

    Znam da sam Pardus koristio do 2012. i odjednom je prestala da postoji ova distra. Trazeci raloge, dosao sam do saznanja da je Pardus koristio bazu od Gentoo-a. Tek tada sam saznao i da sam imao posla i sa Gentoo. Pardu od 2012. koji koristi bazu Debian je mnogo losiji od onog iz 2012. kako u smislu funkcionisanja, izgleda (desktopa), broja aplikacija itd. Osim toga, zna vrlo cesto da zabrlja tj, bokira rad iste i onda moram da vadim bateriju kako bih je ponovo pokrenuo ili da mi je desktop potpuno crn. E sad, kakva ce biti ova distra, ostaje da se vidi. Ja je koristim VBox-u i pokrenuo sam je bez USB. Mislio sam da je pokrenem sa USB-a i da je instaliram na stari PC ali ne ide prema ovom tutorijalu http://wiki.pisilinux.org/eng/index.php?title=Installation

    • dupin napisao:

      Pardus je startao kao Gentoo based distra, ali je poslije postao nezavisna distra. Vidi se to i na primjeru Pisi linuxa koji je zamišljen kao očuvanje originalnog Pardus koncepta, a Pisi linux je nezavisna distra. Ne možeš pokrenuti Pisi linux sa USB-a, jer ne postoji live CD. Problem kod instalacije može biti i to što je Pisi linux isključivo 64-bitna distra, a ne znam je li to kompatibilno sa hardwareom koji imaš.

  8. pribon napisao:

    Ovo su karakteristike ovog laptopa.
    http://www.toshiba.com/us/computers/laptops/satellite/L870/L875D-S7332
    Ovo je uputstvo sa zvanicnog sajta za kreiranje butabilnog USB-a
    Create Boot-able Installation Medium
    DVD
    When ‘burning’ to optical media, it is advisable to use a slow burning speed to reduce the risk of read/write errors.

    USB
    Make a note of the downloaded ISO file name
    Attach the USB device which is to be used to boot and run the installer from
    Open a Terminal window
    Verify location of attached USB device by typing the following: ls -la /dev/disk/by-id/usb-*
    Transfer the ISO to the USB device: sudo dd bs=4M if=Pisi-Linux-Rc1-izmir-v01.iso of=/dev/sdX
    When the transfer completes, a message will list a summary of the transfer

    Note:

    Replace Linux-Rc1-izmir-v01.iso accordingly, if your downloaded ISO version is different than in the above example
    Replace ‘X’ to match your target USB drive, for example: sdb, sdc, etc …
    Ensure you are certain of the target USB location, as this command will overwrite all data in the specified location
    YALI

    • dupin napisao:

      Ako može vrtiti Windows 8 onda mora i Pisi linux. Prebacivanje iso imagea sa dd naredbom je uobičajeni postupak. Nije mi jasno zašto ti ne radi. Jesi li probao DVD?

  9. pribon napisao:

    Ja sam mislio da ovu distru instaliram na PC a tamo mi ne radi przilica. Pokuso sam pomocu Terminala na Calculate a potom na Ubuntu da napravim butabilni USB sa navedenim komandama i nisam uspio. Kad napravim butabilni USB sa Unetbootin nemogu da pokrenem instalaciju.

  10. calisto053 napisao:

    Raspravu o tehnikalijama i rješavanje problema nastavite na forumu 😉

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.