Radoslav Dejanović piše kako reformatirati strategiju državne uprave

Već smo puno pisali o slobodnom softveru u tijelima državne uprave. Uglavnom dajemo primjere iz svijeta jer na žalost, kada se govori o implementaciji slobodnog softvera u Hrvatskoj, priča uvijek jako brzo zamre.

Ovaj put ipak pružamo jedan primjer iz Hrvatske. Poznati kolumnist i zaljubljenik u slobodni softver, Radoslav Dejanović se potrudio i u jednom dokumentu iznio detaljnu analizu o strategiji planiranja racionalne upotrebe informatičke tehnologije u tijelima državne uprave kako bi se postigla financijska i ekološka optimizacija.

Ako vam ova gornja rečenica ne znači previše, prevedeno na svakodnevni jezik, u ovom dokumentu možete čitati o tome kako bi tijela državne uprave (TDU) trebala postupiti u nabavci informatičke opreme i softvera, o prednostima otvorenog softvera nad vlasničkim rješenjima, te o racionalnoj implementaciji i korištenju slobodnog softvera. Obrađuju se tu i teme koje nisu direktno vezane uz slobodni softver. Više o tome u ostatku teksta.

 

Analiza i ocrt strategije regulatornog planiranja racionalne uporabe informatičke tehnologije s odlikom optimiziranja financijskog i ekološkog otiska

 

 Dejanovic

Dokument se sastoji od nekoliko dijelova.

U prvom poglavlju se govori kako racionalno odabrati hardver. Posebno su obrađene pojedine komponente poput procesora, RAM-a, hard diskova te je na kraju napravljen osvrt na “brand name” računala i tzv. složence.

Nakon rasprave o nabavci računala, Radoslav prelazi na raspravu o otvorenim standardima i o nužnosti njihovog korištenja. Također se osvrće i na tzv. “vendor lock-in” i objašnjava zašto je vezivanje za vlasničke tehnologije dugoročno pogubno za našu državnu upravu. Posebno se navodi za Hrvatsku već tradicionalna vezanost uz Microsoftove proizvode.

U trećem dijelu govori o tome kako bi tijela državne uprave trebala koristiti domaće informatičare i poticati rast domaće informatičke tehnologije. Na žalost, primjeri najčešće pokazuju da ovu granu hrvatske industrije država najčešće zanemaruje.

Nakon kratke rasprave o propuštenoj prilici kreiranja jedinstvene digitalne osobne iskaznice i prednostima koje bi takva iskaznica pružala građanima, prelazimo na jako zanimljivo razlaganje o slobodnom softveru u javnoj upravi i školstvu.

Tu bih posebno citirao dio ovog Radoslavovog dokumenta:

”Korištenjem slobodnog softvera u javnoj upravi i školstvu moguće je ostvariti značajne uštede jer je riječ o funkcionalnom, stabilnom i zrelom okruženju koje nije opterećeno povremenim ili redovitim plaćanjem licencnih prava korištenja. Za veliku većinu standardnih poslova TDU moguće je pronaći adekvatnu zamjenu u slobodnom softveru na svim razinama: razlika je samo u mogućnosti integracije u postojeći sustav.”

Prva velika cjelina ovog dokumenta završava pričom o interoperabilnosti, GPL-u, dostupnosti API sučelja, privatnom oblaku koji bi trebao biti osnovica državne informatičke infrastrukture te na trenutno lošem stanju u znanosti i edukaciji u našoj državi.

Druga velika cjelina govori o tome kako racionalno iskoristiti postojeće tehnologije. I tu se velika pažnja posvećuje GNU/GPL rješenjima, a govori se i o nužnosti revizije državnih ugovornih obveza te o nužnosti lagane dostupnosti podataka građanima bez administrativnih prepreka.

Dokument završava raspravom o potrebi prenamjene i doniranja još uvijek iskoristive odbačene informatičke opreme te važnosti neutralnosti interneta.

Kao što i sami možete procijeniti, radi se o zaista detaljno napisanom i opsežnom dokumentu. Uz ovakav uradak zaista nije teško uvjeriti i one skeptične da se situacija u tijelima državne uprave naše zemlje nužno mora promijeniti. Vrijeme je da se počnu prihvaćati otvoreni standardi, slobodni softver i rješenja koja rade na svim platformama. Ne radi se tu o dobroj volji naših vladajućih, već o nužnosti kretanja u smjeru kojim se kreće ostatak razvijenog svijeta. Inzistiranje na trenutnom stanju bi nas vrlo brzo moglo dovesti u situaciju da budemo prisiljeni na brzinu i uz velike troškove hvatati korak s ostatkom svijeta.

Upravo ovakav dokument bi trebao postati strateški vodič našoj državnoj upravi koja je do sada posao nabavke i održavanja informatičke opreme i softvera obavljala stihijski, uz često jako upitne poteze koji su doveli do toga da smo postali ovisni o vlasničkim rješenjima koja su često preskupa, a ne nude gotovo nikakve prednosti u odnosu na njihove slobodne alternative.

Nadamo se da u našoj državnoj upravi još postoje pojedinci koji nisu cijepljeni od razmišljanja i koji će znati iskoristiti ovaj dokument u borbi za kvalitetniji život građana koji su ih odabrali.

Savjetujemo vam da svakako odvojite malo vremena i pročitate ovih pedesetak stranica. Originalan dokument možete pročitati i preuzeti na ovoj poveznici.

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]
VN:F [1.9.22_1171]
Stari sustav ocjenjivanja
Rating: 4.7/5 (7 votes cast)
Radoslav Dejanović piše kako reformatirati strategiju državne uprave, 4.7 out of 5 based on 7 ratings

You may also like...

14 komentara

  1. daniel napisao:

    Rado, mozes ti napisat najbolju Analizu na kugli zemaljskoj, ali dok god je % od 0, 0 dotle nema argumentacije koja ce pomoci uvodenju FOSS-a. Jedino sto bi pomoglo jest izum nove matematike prema kojoj bi % od 0 iznosio vise od 0. Da postoji istinska zelja za rezanjem troskova licenciranog softwarea i preusmjeravanja tog novca u skolovane ljude to bi se napravilo odavno.Ali ne postoji jer se pritom javlja prva zapreka, a nova matematika nije izmisljena.I, po mome misljenju, tu je svakoj prici kraj i prije nego sto je pocela. Na zalost.

    • Loreia napisao:

      Ako je svaka prica zavrsila i prije nego je pocela, kako ce se onda nesto promijeniti? Kako cemo se maknuti iz mjesta? Po meni ovakve inicijative su dobre i potrebne, i u jednom trenutku ce pasti na plodno tlo. Defetizmu unatoc.

      • daniel napisao:

        Necemo se maknuti s mjesta.U tome i jest poanta cijele price.Razgovor oko uvodenja Linuxa u drzavnu upravu i skole je poceo negdje na usnetu jos negdje u drugoj polovici ili krajem ’90-tih ako me pamcenje.dobro sluzi.Od tada je proslo puno vremena.I nesto bi ti to trebalo govoriti o svemu.Ovdje.

        • Branko napisao:

          Ovdje mozda da, ali vani Linux polako ulazi u sustav.
          Pa kad svi vani u nekom dvoznamenkastom postotku predju na Linux za koju godinu, onda cemo morati i mi.
          Doduse, kod nas ce to biti “domaca” distra (Ubuntu s drugim wallpaperom) kojeg ce napraviti “kumova firma” za neku cifru. Mi ipak moramo biti sebi vjerni i odrzati tradiciju. Korupcija i nepotizam i u FLOSS-u! Na Hrvatski nacin. 😉

          • trzalica napisao:

            Hahahaha, u potpunosti se slažem s tobom Branko! 🙂

          • Davor napisao:

            Odlican post Branko! 🙂 A to je i jedini nacin da se i kod nas pocne razmisljati o tome. Treba kontaktirati nekog mocnog informatickog kuma i predloziti mu to. 😉 U principu kad pogledas, mozemo se mi saliti, ali ima tu jako puno istine.

  2. Abnormal napisao:

    Dok god se u Hrvatskoj provodi ovakav sustav javne nabave kao sada koji pojedincima omogućava laku zaradu, ništa se neće promijeniti.
    Inače vrlo interesantna analiza. Meni je nekako uvijek bila ideja da bi država napravila veliku stvar kad bi već samo odredila obveznu primjenu open standarda čime bi dovela do toga da državna uprava u svom radu mora koristiti recimo odt umjesto docx formata.

    • daniel napisao:

      Javna nabava je samo jedna od stavaka, iako priznajem vrlo vazna.Good point.Osobito bi bila vazna u drzavi u kojoj se postuju zakoni, a to ova nije. Osim toga, ne znam da li znas, no za certificiranog strucnjaka za javnu nabavu trebas samo poloziti ispit koji i nije bog zna sto.Ali sada slijedi onaj dobar dio.Ne moras uopce imati zavresn fax da bi pristupio tom ispitu.Zapravo, samo moras biti punoljetan.

    • Davor napisao:

      Meni je oduvijek izgledalo logicno da bi drzavna uprava trebala koristiti FOSS software sto zbog sigurnosti, sto zbog cijene. Ono sto ljudi svakodnevno koriste u svojim domovima na kompjutorima ne bi trebalo imati nikakve veze s onim sto vlada koristi, bilo koja vlada. Meni je to logicno.

  3. plavi zmaj77 napisao:

    Problem je u stvari da u zakonu piše samo da bi standard trebao biti otvoren,ne da bi trebao biti .odt.

    A nažalost od 2007-e do danas je .docx otvoren standard,iako su u MIcrosoftu napravili dokumentaciju koja je totalno nečitljiva(na preko 6000 stranica)…Iako su potplaćivali i obećavali razne pogodnosti svima u raznim tijelima samo zato da ih priznaju kao standard,iako su oni manje vrijedan ecma standard…A i ms office podržava .odt.

    .odt će se u hrvatskoj uvoditi tek kada se sakupi političke volje za to,a tek nakon toga Linux.Iako nažalost neznam koji bi preduvjet mogao biti za to osim nekog pilot projekta u nekom manjem dijelu uprave.

    U biti gledajmo sa pozitivne strane,predsjednikov ured je na otvorenim sustavima,ako ništa drugo.

    • Davor napisao:

      Predsjednicki ured je na open sourceu? Sigurno? Pa to je lijepa vijest za cuti ako je tocna.

  4. Abnormal napisao:

    EU na linku dolje kaže:
    OOXML is a standard that causes problems when used in public services. For an ISO standard it shows surprising weaknesses: No single product complies with the only acceptable variant of the standard (its latest ‘Strict’ version), nor is there any alternative to Microsoft’s products. Over the years the latter have used different flavours of the standard, creating problems for archiving and document exchange. These flavours are present in the wild, making it impossible to use the ‘Strict’ standard with older versions of Microsoft Office – versions that are no longer sold by the vendor and therefore will never learn OOXML Strict.

    But most recent versions of the products, and even the newest ISO standard itself, also have severe issues. These cause problems, especially for competitors and free software developers. Whereas the reason for an ISO standard should be to allow competitors access to a standardized technology and henceforth to a certain market, ISO 29500 has some surprising backdoors and pitfalls. There are MCE extensions that only Microsoft knows, and strange legacy components that have their origin in the fact that Microsoft had to adapt its document format to an open XML style format in order to get the desired ISO certificate, months after ODF had become an ISO standard.
    https://joinup.ec.europa.eu/elibrary/case/complex-singularity-versus-openness

  5. Haris napisao:

    Slazem se u potpunosti sa Autorom. Nadam se da ce i Nasi “glavno funkcioneri” nekad imati ovakav pogled na IT industriju, ustedu energije i eco-sistem.

    Velike se ustede mogu napraviti a istovremeno se pomoci socijalnim slucajevima i obogatiti digitalnu pismenost gradjana regije.

  6. Petar Kružić napisao:

    Mislim da svima treba bit’ jasno ono čega smo svi svjesni. Otvoreni softver košta 0.0 kuna. Provzija od 0.0 kuna čak i ako je 100% iznosi 0.0 kuna. Što znači: “Piši kući propalo.”