3,956 pregleda

Postaje li Ubuntu popularniji od Red Hat Enterprise Linuxa?

19

Mark Shuttleworth, bivši Canonicalov CEO, na svom blogu je objavio vijest da je Ubuntu pretekao Red Hat Enterprise Linux u svijetu servera!

Ako je bivši Canonicalov CEO Mark Shuttleworth u pravu, možda upravo prolazimo kroz najveće turbulencije u open-source svijetu dosad, piše TheVarGuy. Je li to istina ili će se ovaj trend pokazati kratkoročnim?

Ubuntu je rasprostranjen OS na serverima, u to nema sumnje. Ali, RHEL je u opticaju daleko duže, a Red Hat, koji tradicionalno glavninu svog djelovanja usmjeruje ka serverskim okruženjima te ima razvijeno partnerstvo sa brojnim velikim imenima iz open-source svijeta, je daleko veća kompanija od Canonicala koji pak ima širu interesnu skupinu.

Ukratko, Ubuntuova važnost na serverima nebi smjela biti olako otpisana, ali čak i sam Canonicalov pregled korisnika Ubuntu server izdanja, koja su objavljena prošli mjesec, sugeriraju da je među njima više “rekreativaca” nego ozbiljnih IT tvrtki. Nakon ovih rezultata i dalje tvrditi da je Ubuntu popularniji od RHEL-a je ipak, najblaže rečeno, hrabro.

Imajući ovo na umu, analizirajmo Markovu izjavu, objavljenu na osobnom blogu:

“Veličanstvena se stvar zbila ove godine: kompanije su počele koristiti Ubuntu umjesto RHEL-a za široke poslovne namjene.”, a kao dokaz svojoj tezi prilaže sliku:

Ovo su zbilja zanimljivi statistički podaci, ali statistika sama po sebi ima sposobnost deformiranja stvarnosti. Sama slika ipak ne argumentira Shuttleworthovu izjavu. Kao prvo, ovi podaci ne znače da je nužno sav Ubuntuov rast nastao kao pad RHEL-a, kao što je Shuttleworth napisao u dijelu “…kompanije su počele prihvaćati Ubuntu umjesto RHEL-a…”.

Kao drugo, iz ovih podataka nije vidljivo da kompanije koriste Ubuntu umjesto RHEL-a. Naime, grafovi na slici prikazuju ukupne servere, a ne samo one u vlasništvu kompanija.

Treće, graf uspoređuje popularnost RHEL-a i Ubuntua na javnim serverima, a ne u “širokoj poslovnoj namjeni” kao cjelini. Serveri su znatan dio tog skupa, ali podaci koje bi uistinu voljeli vidjeti su usporedba ove dvije platforme u javnim i privatnim oblacima, što je vjerojatno najvažnije područje rasta za open-source servere u ovom trenutku.

Za kraj, ostaje činjenica da je Ubuntuov rast manje značajan ako se usporedi njegov tržišni udio sa tržišnim udjelima ostalih Linux distribucija, a tu su Debian i CentOS apsolutni vladari koje ni Ubuntu ni RHEL ne mogu ugroziti na vodećim pozicijama.

Objektivno govoreći, činjenica da je Ubuntu pretekao RHEL na serverima, točnije govoreći, na javnim serverima koje prati w3tech.com, bez obzira jesu li u vlasništvu kompanija ili nisu, je impresivna.

Također, postoji jako dobar razlog zbog kojeg bi Ubuntu mogao nastaviti svoj proboj u svijetu servera, a taj je upravo činjenica da pružaju petogodišnju podršku. Ovim maestralnim potezom, Canonical si oslobađa ogroman prostor za proboj na tržištu servera.

Međutim, najvjerojatnije je da će Ubuntu u bližoj budućnosti ostvariti rast, ali da će dominirati, to nikako.

Ipak su glavni igrači, Debian i CentOS, trenutno prejaki.

Referenca: thevarguy.com

Autor: Frane Š.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Povezani članci:

Objavljeni CentOS 6.2 i O...
Scientific Linux 6.2
Intervju: Mark Shuttlewor...
Red Hat donira 100 tisuća...
Upoznajte T20, Ubuntu tab...

19 Responses

  1. lutherus kaže:

    Naravno da Ubuntu postaje popularniji nego RHEL. Nije ni čudo. Desktop RHEL je 50$ dok su serverski od 300 do 6000 $ a neka prosječna cjena je 1300$ što je poprilično visoka cijena ne samo za operativni sustav već je i previsoka dok je Ubuntu free.
    Kernel Igna Molnara neću ni komentirati, za njegove majstorije je i onih 50$ daleko preskupo.

  2. Shicy kaže:

    Mislim da tvrtci, pogotovo većoj, nije problem kešnit neke novce, pogotovo ako će bit sigurni da će imat vrhunsku podršku.

    • lutherus kaže:

      Samo kaj ima i druga računica, to da za 5800 kn ima Windows server

      • Ivo kaže:

        sad na to dodaj cal-ove i sve ostalo.
        pa ti vidi koliko ti ispadne.

        vjeruj mi, cifre su jako visoke kad bi firma uzela sve što treba.

        sa linuxom na severu + na desktopu win + libre office + thunderbird, da i platiš ljudima seminare, + vlastite aplikacija u php-u + baza(postgresql) na linuxu.
        ovdje je sve za 0 kn, osim windowa.

        ušteda je minimalno 80 %

        mora se platiti barem 5 ms office-a, ali kad se sve zbroji i oduzme, ušteda je velika.

        • lutherus kaže:

          Radi se o nekim drugim stvarima. Windows server je stavljen ako primjer cjene. Sad uštedu od 80% baš i ne vidim jer meni je između 5800 kuna i skoro 8 000 dolara ogromna razlika pa kad i uračunaš licence za office i edukaciju dođe na isto. Zašto onda ne uzeti Novell? Ili pak Debian koj je besplatan?Licence za desktop? Čemu windows? Jel ga moraju imati? Nemoraju, oni ga žele a to je sasvim drugi par rukavica.Ključna riječ je želiš. Nije da ti treba. Windows ti ne treba. Isto kao nijedan drugi komercijalni komad softvera. Ne trebaju ti ni oni koji nisu komercijalni. “Trebaju” ti ako npr. želiš igrati Windows igre, ali to se opet svodi na to da ti to želiš, a ne da trebaš.
          I to je smisao cijele priče oko plaćanja stvari, autorskih prava i kapitalizma oko kojeg se to vrti.
          Ne trebaš. Želiš. A to što želiš je njihovo. S obzirom da je njihovo, a ne tvoje, oni diktiraju da li će ti to dati ili neće. A oni kažu – ako želiš, plati.
          Ista stvar je sa situacijom da ti “treba” npr. AutoCAD ako želiš raditi kao konstruktor ili arhitekt. Ne moraš to raditi. Možeš kopati grobove, prati zahode i slično.

          SAd bi neki upleli i doprinos RedHata u Linux. Zadnjih 6 odnosno već 7 godina nisu donjeli ništa i nikakve pomake na bolje već na gore. Uništili ati drivere, u zadnje vrijeme uništili i nvidia drivere, koče razvoj hibridne grafike za linux, proizvode hrpu bugova koje ne krpaju, potjerali kvalitetne kernel developere kao Kolivasa,… sori, ja za proizvod neke takve firme nedaam 8000 dolara. Nedam ni pola lipe.

          • Steve kaže:

            Pojednostavljuješ stvari i ideš u ekstreme poput Stallmana.

            Nekima trebaju Windowsi (ne radi igrica) radi programa koji samo na toj platformi rade. Neki se bave poslom koji vole ili za kojeg su izučili zanat, neće radi ovisnosti o komercijalnom softveru (zbog nedostatka ili nedovoljno razrađene free/open alternative ili zbog ponekih zajebancija od developera volontera koji ne ulijevaju povjerenje firmama koje ovise o nekom softveru i očekuju stabilnost i podršku) ili u krajnjem slučaju vendor lock-inu promijeniti zanimanje i početi kopati grobove, kanale itd.

          • Ivo kaže:

            ja tu nisam mislio na linux (red hat, novell i sl), nego isklučivo na linux koji je free(debian i ostalo).

            windows ti treba za neke stvari tipa internet bankarstvo, pa specijalne programe koji ne rade na linuxu.
            za autocad ima zamjena koja je jeftinija i koja radi na linuxu.

            ponavljam opet, ušteda može biti minimalno 80 % na licencama win, ms office, win server, cal-ovi, sharepoint, sql server.

            • lutherus kaže:

              žvidiš za AutoCAD nemaš zamjenu koja ima iste mogučnosti AutoCADa. Donekle kvalitetna zamjena je DraftSIGHT koj pak ima samo 2D modeliranje, problema sa layerima, trim opcija je izbugana, ima probleme sa kotama, ima probleme hatchem. Internet bankarstvo radi i preko firefoxa, isprobal, radi. Firefox je standardan na Linux sustavima. Vidiš ja nisam mislil niti na Linux a niti na Linux. Jer kad se kaže Linux primarno se misli na kernel jer Linux je kernel. operacijski sustav baziran na Linux kernelu i GNU paketima je Linux distribucija i praqvilno je reći GNU/Linux. Linux je samo jedan. Distribucija ima puno.
              A samo korištenje operacijskog sustava je jer ga ti želiš a ne jer ga moraš koristiti. Nitko te ne tjera niti na jedan sustav, ti ga sam željiš koristiti. 90% korisnika ne treba ništa više nego mobitel ili tablet. Zašto? Jer na mail može, na fejs može, na youtube može. Drugo im ni ne treba a niti koriste. I kaj će im onda i GNU/Linux i windows i mac os i bsd ako ima je android dosta? Kaj će im? Ne treba ima no oni to žele. Zakaj imam Gentoo? Zato jer ga želim i jer je jedna od rijetkih distribucija koja daje ono kaj ja hoću a ne ono kaj oni misle da ja hoću.
              Zakaj ne koristim windows 1998? Zato jer ga neću.

    • Ivo kaže:

      ovisi kakva je firma.u današnje vrijeme svi gledaju da uštede na svemu.

      • Ivo kaže:

        dostojna zamjena za autocad je progeCad, a 10 x jeftiniji.varicad koji je cca.3 x jeftiniji.

        možda je došlo do malog nesporazuma.sve što sam napisao mislio sam na poslovne korisnike.
        dakle, internet bankarstvo radi za privatne korisnike, pitanje je: da li sve banke podržavaju firefox??

        mislim da ne, jer neke koriste active kontrole koje rade samo sa internet explorerom.

        nadalje, tu je catia i ostali specijalni programi koji ne rade na linuxu.

        • lutherus kaže:

          Catia radi pod winom i to odlično. progeCAD? variCAD? ajde molim te. nemoj se uvrijediti ali nemoj pričati gluposti. svaki dan sam na poslu barem 4 sata u autocadu i inventeru i još 3 puta tjedno po 5 sati na faxu sjedim za autocadom i revit structure. vjeruj mi progecad i varicad su bjedne imitacije, to jest jadni pokušaju bjedne imitacije. e da, poslovni korisnici. vidiš ni njih nitko ne tjera da koriste windows niti internet explorer. oni to žele. developeri koji rade aplikacije za njih rade iz sa podrškom za ie jer drugačije neznaju a niti žele naučiti. a niti njihova klientela ne želi promjeni. opet je tu taj želi/ ne želi. stvarne potrebe nema,neme niti prisile.

  3. Ivan Galgoci kaže:

    Iskreno, ne vidim ni jedan dobar razlog zašto odabrati Ubuntu umjesto Debiana ili CentOS-a?

  4. Marko kaže:

    Na serveru biraš .rpm ili .deb, ako prvo onda RHEL ili njegov klon bez ent. podrške CentOS, ako drugo onda Debian. Kakav Ubuntu?

    Besmisleno je uostalom radit usporedbu s RHEL-om, zašto nisu napravili usporedbu sa RHEL + CentOS…

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.