ZFS je spreman za vaš Linux desktop
Nakon što se više od dvije godine nalazio u eksperimentalnoj fazi, ZFS datotečni sustav za Linux spreman je za široku upotrebu.
Riječi su to razvijatelja Briana Behlendorfa, koji je najavio verziju brojčane oznake 0.6.1. Brian kaže da je ZFS za Linux spreman za korištenje na širokoj bazi uređaja, od stolnih računala do superračunala.
Nativni ZFS za Linux baziran je na Solaris Porting Layeru (SPL) koji pak emulira temeljne mogućnosti Solarisa na Linux kernelu. Za razliku od FUSE (Filesystem in USErspace) implementacije ZFS-a, ovaj nativni port pruža mnogo bolje performanse zahvaljujući implementaciji datotečnog sustava kao modula u kernelu.
ZFS 0.6.1 za Linux donosi brojne ispravke grešaka, nove stranice s uputama i podršku za Linux kernel 3.9, koji je još uvijek u razvoju. Izvorni kod možete preuzeti na GitHubu i kompajlirati za vlastiti sustav ili potražiti u repozitorijima vaše distribucije (Debian, Fedora, RHEL/CentOS, Ubuntu, Arch i dr.)
ZFS za Linux je licenciran pod kombinacijom GPLv2 licencije (radi Solaris Porting Layera) i CDDL licencije (za ZFS sustav). Detaljnije o licencijama možete pročitati ovdje.
ZFS je izvorno kreirala tvrtka Sun Microsystems. Neke od najvažnijih mogućnosti uključuju zaštitu protiv korupcije podataka, integraciju koncepata datotečnog sustava i upravljanja diskom, podršku za visoke kapacitete spremanja podataka, preslike, neprekidnu provjeru za ispravnost i automatski ispravak podataka, RAID-Z i nativni NFSv4 ACLs.
Izvori: groups.google.com, muktware.com, h-online.com
pitanjce – po čemu je zfs bolji od ext4? ili brtfs
Ovo i mene zanima.
Kako vas nije sramota čovjeku na ovako informativnom odgovoru stavljati minus? Stvarno vas ne razumijem. Odakle vam pojedincima volja za šetnju člancima i lupanje minusa? Izgleda da je uvođenje ovih facebook novotarija bila greška.
Slažem se – ta like/dislike opcija bi se trebala ukinuti, nema previše smisla!
@Grof – hvala na tako detaljnom i informativnom odgovoru!
ZFS je moja stara ljubav, nikad konzumirana 😀
No, sada kada je tako dobro implementiran u sustav, uzeti ću si vremena, pa kad stignem, malo i napišem o njegovom korištenju.
Ipak, za desktop mašine s jednim diskom mislim da nema svrhe prelaziti na ZFS. ZFS je dobar na arhivskim serverima gdje imamo polja diskova. Tu definitivno uzima primat u odnosu na neko drugo softversko rješenje.
doduše može ga se koristiti u sklopu s vanjskim diskom, gdje se backup vrši automatski odmah po priključenju diska. sjećam se neke ekipe koja je to znala raditi na Solarisu ili BSD-u
a čemu tolika zaokupljenost minusima i plusevima? koga briga …
ZFS je moćan Solarisov datotečni sustav, po kome je Solaris bio i posebno poznat.
ZFS je interesantan po tretiranju diskova, jer ima ugrađen svoj nativni RAID pod imenom RAID-Z. RAID-Z je nešto slično RAID-5.
Ukratko, ZFS podržava: zaštitu od uništenja podataka, podršku za diskove velikog kapaciteta, hibridnu integraciju datotečnog sustava i diskovnog upravljanja, snapshotove, disk cloning, stalnu provjeru integriteta i automatsko popravljane, te RAID-Z.
RAID-Z je posebna priča i vrlo je sličan RAIDu-5. S time da RAID-Z izbjegava problem sa “write hole”-om koji ima RAID5.
Također RAID-Z pokazuje tek malo lošije perfomanse u odnosu na hardverski(!) RAID-5 (referenca: http://www.krenger.ch/blog/raid-z-vs-hardware-raid-5/)
Ukratko vrlo dorađen, siguran i superioran datotečni sustav 😉
Uz to u tom RAID-u diskovi ne moraju biti istog kapaciteta te je isto tako ako se pravilno konfigurira, te ako ima mjesta na ostalim diskovima izvaditi disk iz RAID-a. Ne znam da li je ta opcija moguca pod Linuxom trenutno.
Jedan disk iz RAID-5 ili RAID-Z polja uvijek se može izvaditi, a da polje ostane u funkciji. Tada je ono u degradiranom stanju, ali funkcionira. Dodatno vađenje/kvar još jednog diska trajno bi uništilo podatke na tom polju.
Još nešto, a bitno.
kada u Linuxu želite složiti softverski RAID, onda ga stvarate kao tzv. /md uređaj. To konkretno znači da je softverski RAID samo “volume”, medij, vrsta particije koja se prožima preko više fizičkih diskova i preko kojeg trebate rasprostrti neki datotečni sustav (Ext3,4; XFS, UFS..)
ZFS je sve u jednom, kada stvorite ZFS onda je on i particija (zpool) i datotečni sustav. (referenca – storage pools: http://en.wikipedia.org/wiki/ZFS#Storage_pools)
Svaka čast grofe na super odgovoru.
Arch wiki ima također jako dobar unos za ZFS 😉 https://wiki.archlinux.org/index.php/ZFS
Jos jedna dobra stvar je to da kad su podaci zapisani na disk onda su stvarno zapisani, ne pisu se jos.
Za openSUSE-ovce ZFS je spakiran u slijedećem repou:
http://download.opensuse.org/repositories/home:/munix9:/zfs/openSUSE_12.3/
http://download.opensuse.org/repositories/home:/munix9:/zfs/openSUSE_12.2/
Je li ZFS dobro integriran s Linuxom, poput ext-a i ReiserFS-a? Jer Linux podržava XFS i JFS no oni su nativno bili file systemi prilagođeni OS-evima za koje su bili prvotno napisani, za IRIX, AIX, HP-UX, dok je podrška za Linux dodana naknadno.