9.872 pregleda

LZS intervju: tvrtka Ultima

32

Nedavno smo pisali da je Središnji registar osiguranika (REGOS) ponudio novu uslugu građanima baziranu na slobodnom softveru, čime je prva državna institucija koja je počela provoditi već davno zacrtani plan Vlade da se u javnoj upravi koristi slobodan softver. Iznenađeni tom viješću zainteresirali smo se tko stoji iza implementacije ovog rješenja i kako to da je pri predstavljanju ove nove usluge naglašena upotreba slobodnog softvera.

Ubrzo smo ostvarili kontakt s tvrtkom Ultima koja je zajedno s REGOS-om implementirala ovu uslugu, a što smo ih sve upitali pročitajte u ovom intervjuu.

Ultima - ultimativni trojac

Ultimu čini ultimativni trojac (počevši s lijeva): Darko, Vedran i Luka

LZS: Prvi je put za Ultimu većina nas čula nedavno kroz medije, kad ste predstavljeni kao realizator REGOS-ovog projekta baziranog na slobodnom softveru. Vijest je odjeknula našom zajednicom okupljenom iza portala “Linux za sve” jer je prvi puta naglašeno da se slobodan softver koristi u državnoj upravi. Možete li se za početak predstaviti našim čitateljima?

Ultima: Ultima je osnovana 2004. godine. Trenutno imamo 3 zaposlena, a krajnji cilj nam je maksimalno 6-7, iz razloga što želimo ostati mala i efikasna tvrtka. Ured imamo u Zagorju, točnije u gradu Pregradi. Temeljna djelatnost nam je projektiranje i razvoj web aplikacija temeljenih na Linux, Apache, PHP i MySQL/PostgreSQL platformi. Svaki od sustava prilagođen je specifičnim potrebama korisnika, tako da ne možemo posebno istaknuti neki proizvod, već se oni nalaze u rasponu od ERP sustava za upravljanje proizvodnjom tiskara do teritorijalno strukturiranih baza podataka i s njima povezanih komunikacijskih servisa. U zadnje vrijeme uglavnom projektiramo sustave za SMS i e-mail komunikaciju, u koje se REGOS-ov savršeno uklapa.
Ova raznolikost proizvoda upravo je i naš najveći organizacijski izazov jer s jedne strane želimo ostati fleksibilni prema korisnicima, a s druge strane te sustave interno ipak svesti na što je moguće manje razlike. Zato dosta energije ulažemo u razvoj zajedničkog frameworka za sve aplikacije.

LZS: Da se odmah vratimo na REGOS-ov projekt…
Ako nam možete otkriti tajnu s čije je strane došla inicijativa da se naglasi korištenje slobodnog softvera u projektu? Je li REGOS inzistirao da rješenje bude u skladu sa smjernicama ove i prošle Vlade o korištenju softvera otvorenog koda u državnoj upravi?

Ultima: Inicijativa za korištenje tehnologija otvorenog koda je u skladu s Programom Vlade RH za mandat 2011.-2015. došla od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, s tim da ju je REGOS bezrezervno podržao i proveo. Tijekom razvoja, testiranja i implementacije blisko smo surađivali s REGOS-om i moramo priznati da nije bilo nikakvih poteškoća u smislu inzistiranja na drugim i drukčijim tehnologijama.

REGOS-ov sustav za isporuku elektroničkih dokumenata - Ena

REGOS-ov sustav za isporuku elektroničkih dokumenata – Ena

LZS: Smatrate li da će se nakon ove dobre medijske popraćenosti nešto promijeniti u praksi, odnosno da će se i druge državne institucije više orijentirati na slobodan softver nego što su to činile dosad?

Ultima: Nadamo se da hoće. Vidite, najveći je problem što ljudi općenito teško prihvaćaju sve novo i drukčije, posebno iz razloga što ne znaju što od tog novog mogu u praksi očekivati. Kod državnog IT-a se to manifestira na način da postoje tehnologije koje se koriste 5, 10, 20 ili više godina, koje su vjerojatno preskupe i na neki način neadekvatne za zadatak koji odrađuju. Međutim, točno su poznati svi načini na koje su neadekvatne, poznate su procedure zaobilaženja problema i na raspolaganju postoje stručnjaci koji će za određenu svotu osigurati da sustav na kraju odradi što treba. Rukovoditelji se rijetko odlučuju na riskiranje s uvođenjem novih tehnologija za rješavanje starih zbog straha od novih i nepoznatih problema. Mislimo da je iz tog razloga potrebno posebno poticati korištenje slobodnog softvera jer se po inerciji sigurno neće ništa promijeniti. Dobar primjer je PostgreSQL, za koji smatramo da je izuzetna relacijska baza, sposobna podržati većinu baza RH, međutim kod nas se ne sreće često u produkciji, malo je ljudi koji s njim rade i gotovo nitko nema certifikat. Počnu li se ovakve tehnologije češće koristiti, povećat će se i broj kvalificiranih stručnjaka.

LZS: Vjerujete li da se mogu postići uštede u državnom i javnom sektoru koristeći slobodan softver? Microsoft i HP tvrde da to nije moguće…

Ultima: Na popis dodajte IBM i Oracle pa ćete dobiti impresivnu grupaciju koja želi osigurati da prihodi nastave teći u njihovom smjeru. Kreativno tumačenje nekih brojki koje će poslužiti tom cilju nije veliki problem. Stvar je kapitalizma – oni odgovaraju svojim vlasnicima koji žele povećanje prihoda. Situacija se ipak mijenja. S obzirom na to da je korištenje tehnologija otvorenog koda neminovno, investiraju u to područje. Ne bi da ne moraju i da slobodni softver nema budućnosti. Činjenica je svakako pohvalna i vrlo zanimljiva, posebno kod Microsofta koji, za razliku od ostalih, nema tradiciju korištenja open-source zajednici bliskog UNIX-a i nekih filozofskih koncepata koji dolaze u paketu s njim.

No, da se vratimo pitanju ušteda… Većina poslovanja u državnoj upravi na client strani se može svesti na korištenje browsera i LibreOffice paketa. Ne sve i ne uvijek, ali većina ipak da. Tu su svakako moguće uštede na licencama za operativni sustav, softverski paket za pisanje dopisa i izradu tablica te za neke druge specifične aplikacije kod kojih postoji besplatni ekvivalent. Svi će vikati “ali, mi smo specifični!”. Međutim, zadatak je managementa, a to je u slučaju države Vlada, da kaže “OK, jeste, ali svima nam je u interesu da te specifičnosti svedemo na minimum pa idemo vidjeti kako se to može učiniti”. Na serverskoj strani bi za početak bilo dobro kompletnu hardversku infrastrukturu konsolidirati unutar nekoliko podatkovnih centara, tako da se nabava i održavanje mogu kvalitetnije pripremiti i pratiti. Zbog ekonomije obujma se mogu postići povoljnije cijene u odnosu na situaciju kad svaka institucija za sebe naručuje opremu i upravlja infrastrukturom. Serveri se mogu i moraju virtualizirati unutar clouda. Osim virtualizacijske tehnologije, neki univerzalni servisi kao što su firewall, DNS, e-mail, anti-spam, a uz određeni trud možda i relacijska baza podataka, mogu se pokriti tehnologijama otvorenog koda kod kojih nema plaćanja licenci. Osim nekih ogromnih legacy sustava kakve imaju FINA i APIS, većina serverskih aplikacija može se migrirati u open-source cloud. Čak i u slučaju kad su na njemu virtualizirani operativni sustavi koji nisu open-source. Komercijalna cloud rješenja poput Amazonovog AWS-a dobar su primjer koji se može emulirati za potrebe državne uprave. Kad smo već kod toga, Amazon, Google, Facebook, eBay i Wikipedia bi vjerojatno vrlo teško postojali, a zasigurno ne u ovoj veličini, bez tehnologija otvorenog koda. S druge strane, te tehnologije upravljaju obujmom podataka i brojem transakcija koje čitava Republika Hrvatska neće tako skoro biti u stanju ni generirati.

REGOS prvi među državnim institucijama inicirao upotrebu slobodnog softvera (izvor: .tportal.hr)

REGOS prvi među državnim institucijama inicirao upotrebu slobodnog softvera (izvor: tportal.hr)

LZS: Vaše rješenje napravljeno za REGOS bazirano je na CentOS-u, PHP-u, Apacheu i PostgreSQL-u. Je li i vaš proizvod otvorenog koda? Ako ne, imate li namjeru izdati ga pod nekom slobodnom licencom?

Ultima: Ne, sustav koji smo implementirali nije otvorenog koda, iako je kod predan REGOS-u. Ovo je uobičajena ugovorna praksa kojom se državna uprava osigurava u slučaju kad dobavljač više nije u mogućnosti održavati sustav te ga se tada predaje na održavanje trećoj strani. Ne vjerujemo da ćemo ga ikad izdati pod slobodnom licencom jer bismo time prikazali interne procese i informacije o korisniku koje smo ugovorom o čuvanju poslovne tajne dužni čuvati. Međutim, ono što planiramo izdati pod slobodnom licencom odnosi se na generički dio sustava.

LZS: Surađujete li sa zajednicom koja stoji iza projekata koje koristite? Jeste li razmatrali da pomognete tim projektima donacijama ili na neki drugi način?

Ultima: Za sustave koje izgrađujemo koristimo CodeIgniter. Odabrali smo ga nakon višemjesečne usporedbe različitih slobodno dostupnih PHP frameworka. Dobro je dokumentiran, brzo se izvršava, jednostavne je i logične strukture, implementira MVC arhitekturu te pruža kvalitetan skup funkcija za uobičajene zadatke kao što su upravljanje konfiguracijom, interakcija s bazama podataka, validacija formi, upravljanje prijevodima itd. Povrh osnovne funkcionalnosti koju daje CodeIgniter, implementirali smo separaciju MVC komponenti po modulima, dodali mogućnost autorizacije korisnika i kontrole njihovih prava pristupa, prilagodili generiranje korisničkog sučelja, integrirali klase za generiranje PDF dokumenata i slanje e-mail poruka te dodali još neke prilagodbe. Sve skupa napravljeno je sukladno preporukama OWASP Top 10. Postoji nekoliko infrastrukturnih komponenti koje još planiramo integrirati te ćemo nakon toga ovakav nadograđeni framework izdati pod BSD licencom. Smatramo da je naša moralna obveza odužiti se open-source zajednici, a najbolji način je upravo kroz PHP projekt, s obzirom da nam je to uža specijalnost. Međutim, prije toga imamo dosta posla oko uljepšavanja i prijevoda dijelova koda, pisanja dokumentacije za developere te uspostavljanje adekvatne support infrastrukture – blog, wiki i forum stranica. Navedeno planiramo izvršiti tijekom iduće godine. Prije toga, kroz mjesec-dva, kao open-source ćemo ponuditi jedan WordPress plugin. Ovo je jedan iskorak kojem se silno veselimo, posebno zbog zajednice koju se nadamo okupiti oko naših softverskih rješenja.

PostgreSQL logotip

Svoja rješenja Ultima bazira na PHP-u, PostgreSQL-u, CentOS-u itd.

LZS: Od kud uopće ideja da nudite proizvode i usluge vezane uz slobodan softver?

Ultima: Nekad davno, prije otprilike 11 godina i prije Ultime, našli smo se u nekoliko situacija u kojima je trebalo relativno brzo i uz proračun od nula kuna implementirati rješenja kroz web platformu. Tad smo otkrili Red Hat Linux (7.3 da budemo precizni), PHP i MySQL. Bila je to ljubav na prvi pogled. Kasnije smo koristili Red Hat 8.0, 9, nekoliko verzija Fedore i na kraju završili na CentOS-u. U međuvremenu je Oracle dobio skrbništvo nad MySQL-om, što nije nužno loše, ali neki drugi potezi, poput prestanka razvoja OpenSolarisa, tužbi vezanih za JVM i čudne situacije oko upravljanja OpenOfficeom, samo su nas dodatno potaknuli na korištenje PostgreSQL-a. Prethodno smo ionako razmatrali njegovo korištenje zbog funkcionalnosti koju pruža. PHP je oduvijek konstanta.
Navedene su tehnologije prije svega pouzdane. Osim toga su i besplatne. Sustave koje izgrađujemo temeljimo na njima zato jer je to dobro za naše korisnike.

LZS: Radite li isključivo rješenja bazirana na slobodnom softveru? Ako ne, koji vam je kriterij izbora između vlasničkog i slobodnog softvera? Može li se opstati u Hrvatskoj baveći se samo slobodnim softverom?

Ultima: Da, isključivo! Prema tom konceptu poslujemo od osnutka tvrtke i ne planiramo ga mijenjati. U zadnjih pet godina bilježimo polagan, ali konstantan rast prihoda. Znači – može se.

LZS: Osim vas, znate li možda koliko se tvrtki u Hrvatskoj bavi ponudom i izradom rješenja baziranih na slobodnom softveru?

Ultima: Ima ih, međutim teško je reći koliko točno. Surađivali smo s različitim sjajnim ljudima i tvrtkama koje izgrađuju rješenja bazirana na slobodnom softveru. Kao izvrstan primjer moramo posebno istaknuti tvrtku Netgen koja nam je oduvijek bila uzor i dokaz da se korištenjem slobodnog softvera, strpljivim i kvalitetnim radom dugoročno mogu postići dobri rezultati, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.
Nadamo se da će naš projekt za REGOS potaknuti državnu upravu na češće traženje rješenja temeljenih na slobodnom softveru te da će kolegice i kolege iz drugih tvrtki koje se time bave dobiti priliku tamo gdje do sada nije postojala. Na ovaj način bi i novac iz proračuna ostao u Hrvatskoj. Mislimo da realno postoji dovoljno stvari koje u državnom IT-u treba napraviti ili ispraviti i da postoje open-source tehnologije kojima se to može adekvatno učiniti.

LZS: Jesu li vaši klijenti isključivo iz Hrvatske ili surađujete i s inozemstvom? Ako surađujete i s inozemnim tvrtkama, možete li nam reći radi li se o značajnijem postotku vašeg poslovanja te jesu li stranci zainteresirani za suradnju s hrvatskim IT tvrtkama?

Ultima: Isključivo iz Hrvatske. Izlazak na inozemno tržište nam je jedan od strateških ciljeva.

LZS: Možete li nam objasniti, kao npr. klijentu, koje sve pogodnosti ostvarujemo ako koristimo rješenja bazirana na slobodnom softveru, odnosno otvorenom kodu? Što vaši klijenti kod takvih rješenja prepoznaju kao konkretnu prednost?

Ultima: Dugoročno ćete uštedjeti na softverskim licencama. Dosad se protiv toga nitko nije bunio. Nadalje, tehnologije na kojima će se temeljiti sustav koji ćemo 100% prilagoditi vašim potrebama koriste sustavi kao što su Facebook i Wikipedia. Ako je dobro za njih, zašto ne bi bilo i za vas? I konačno, kod naših postojećih korisnika takvi ili slični sustavi funkcioniraju 24/7/365 dugi niz godina. Naglašavamo i prednosti otvorenog koda, od kojih je najveća ta da se izbjegava vendor lock-in i s njim vezani nepredviđeni troškovi. Dosadašnji korisnici uglavnom nisu bili posebno zainteresirani za taj aspekt pa ispada da je interesantniji nama developerima. Bitno im je da sustav bude pouzdan, što jeftiniji i da se u slučaju bilo kakvih problema isti mogu što brže otkloniti.

LZS: Ostavljate li pravo kupcu vašeg softvera da ga kasnije sam prilagodi ili unajmi treću stranu da to napravi umjesto njega? Ako da, pod kojim uvjetima?

Ultima: Kod svakog projekta se trudimo što kvalitetnije realizirati ono što se od nas traži. Poštujemo korisnike, trudimo se sagledati probleme iz njihove perspektive, uvijek iskreno razgovaramo o mogućim opcijama i u konačnici implementiramo sustav kao da to radimo za sebe. Ovo nisu floskule, već poslovna politika koje se strogo držimo i koja nam je omogućila da s korisnicima izgradimo dugoročan odnos i suradnju na obostranu korist. Ustvari, vjerujemo da je to jedini način za dugoročni uspjeh u poslu. Prvi sustav koji smo implementirali prije više od osam godina još uvijek održavamo.

Dakle, dosad nismo imali zahtjeva za prepuštanjem koda korisniku, iako nemamo apsolutno ništa protiv toga ako bismo se tako dogovorili. Postoji, doduše, jedna iznimka… Imali smo korisnika s kojim smo dobro surađivali više od godine dana, no u jednom trenu je CRM sustav počeo koristiti za slanje spamova. Prvo smo ga zamolili da prestane (pravno nažalost nismo mogli ništa drugo jer je softver na njegovom serveru, njegovo vlasništvo, i s njim ima pravo raditi što želi), no nije odustajao te je u jednom trenu čak tražio migraciju na neki spammer-friendly server. Iz etičkih razloga nismo željeli više u tome sudjelovati pa smo ga zamolili da angažira nekog trećeg. Prepustili smo source bez ikakve rasprave i u principu ni ne želimo znati što se dalje događalo…

Razvojno okruženje čini slobodan softver

Razvojno okruženje u Ultimi čini slobodan softver

 LZS: Ako nije poslovna tajna, koji operacijski sustav i alate koristite unutar tvrtke za razvoj vaših proizvoda? Kakve su i ima li uopće prednosti pri razvoju vlastitih rješenja baziranih na slobodnom softveru u odnosu na vlasnički?

Ultima: Koristimo CentOS na internom serveru za development i testiranje, na radnim stanicama i za produkciju kod korisnika. Imamo samo jednu Windows virtualnu mašinu za testiranje prikaza sustava koje razvijamo u različitim browserima. Nadalje, koristimo KVM virtualizaciju, LUKS diskovnu enkripciju, Samba file sharing (interno), KDE desktop (interno na radnim stanicama – serveri, naravno, nemaju GUI), Postfix MTA, Dovecot IMAP server (interno), Apache web server, PostgreSQL, MySQL, OpenVPN, Nagios za nadzor servera i kritičnih servisa koji se na njima pokreću, OTRS ticketing sustav te MediaWiki za pisanje i ažuriranje interne i korisničke dokumentacije. Prednost ovih tehnologija je da rade jako dobro i stabilno jednom kad ih ispravno postavite. Besplatne su, a ako se negdje javi potreba za prilagodbom ili proširenjem, možete to sami učiniti jer se radi o open-source rješenjima. Naravno, morate razumjeti što radite… Mladim poduzetnicima koji tek ulaze u posao ovo je izvrsna alternativa, jer uz minimalna ulaganja i potpuno legalno mogu postaviti zdrave temelje za razvoj tvrtke. Nedostatak je što svaka od navedenih komponenti ima svoju vlastitu logiku prema kojoj funkcionira i neke mogućnosti koje nisu odmah očite. Konfiguracija se u većini slučajeva svodi na uređivanje tekstualnih datoteka koje mogu imati vrlo kompleksnu strukturu. Potrebno je dosta vremena i energije da biste ovladali njihovim korištenjem. Slobodni softver tjera vas na svakodnevno učenje. Mi inače mislimo da je to pozitivno!

LZS: Koji su po vašem mišljenju kvalitetni FLOSS alati koje biste preporučili mladim programerima?

Ultima: Za razvoj koristimo NetBeans IDE. Prethodno smo koristili Eclipse, no bio nam je previše trom i glomazan. Za upravljanje verzijama koda koristimo Git. Prethodno smo koristili Subversion. Version control je izuzetno koristan i u slučaju kad programer radi samostalno. Za timove od dvije ili više osoba je apsolutno neophodan. Za rad s bazama podataka koristimo pgAdmin i SQL Power Architect.
Onima koji se bave razvojem temeljenim na PHP platformi možemo preporučiti CodeIgniter PHP framework i jQuery JavaScript biblioteku. Ako imate potrebu generiranja izvješća ili kakvih drugih dokumenta, TCPDF će biti vaš dobar prijatelj.

LZS: Što biste preporučili mladim ljudima koji su upravo završili neki od fakulteta računalnih usmjerenja? Ima li posla u Hrvatskoj u toj struci?

Ultima: Posla ima. Počnite raditi što prije, a očekivanja prilagodite realnosti. Ako vam nitko ne pruži priliku, stvorite je sami. Budete li dobri u onome što radite, prije ili kasnije će vas netko zapaziti i honorirati uloženi trud. U početku razmišljajte kako ćete se dokazati u praksi, a ne o tome hoće li vam posao biti zanimljiv i plaća velika, no ne dajte se izrabljivati. U redu je jedno vrijeme zapeti i raditi koliko god je potrebno, međutim dugoročno morate stvoriti vremena za hobi, druženje s onima koje volite, tri zdrava obroka dnevno i dovoljno sna kako biste očuvali zdravlje. Priče o boljem životu u Kanadi ili negdje drugdje stoje, no uz količinu rada koju ćete tamo uložiti možete i u Hrvatskoj postići zapažene rezultate. Mi smo emigrirali iz Zagreba u Zagorje i tu nam je skroz dobro.

LZS: Želite li nešto poručiti našim čitateljima?

Ultima: Čestitamo ako ste dogurali do ove rečenice!
RPM je bolji od DEB-a. 😉

Puno hvala na vašim odgovorima i želimo vam puno uspjeha u daljnjem poslovanju te što bolju suradnju s FLOSS zajednicom.

Radna atmosfera u Ultimi

Radna atmosfera ili foto session? 🙂

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.9/5 (17 votes cast)
LZS intervju: tvrtka Ultima, 4.9 out of 5 based on 17 ratings

32 komentara

  1. Rokas napisao:

    Svaka čast ekipi iz Ultime! Fkt je lijepo pročitati ovakav članak i znati da open source uzima maha na našem prostoru. Sreće im ne treba jer imaju znanje i iskustvo, želim im samo puno poslovnih partnera, kao i svima koji se profesionalno bave open source rješenjima.

  2. Z0K4 napisao:

    Odličan članak, odlična ekipa… jedino što mi se nije svidjelo je poruka čitateljima! RPM je bolji od DEB-a!? Huh? Ne mogu vjerovati da bi “profići” rekli takvu glupost… Meni, primjerice, RPM nije bolji od DEB-a (ovo dolazi od korisnika koji trenutno ne koristi niti DEB niti RPM, a koji ih je u prošlosti koristio oba). Takve stvari bi trebali zadržati za sebe. Slična priča je i s Intel vs AMD, AMD vs NVIDIA… od ovakvih dečki bih očekivao malo više objektivnosti, a malo manje subjektivnosti.

    • Branko napisao:

      ZOK4, ono na kraju je šala. Nemoj to shvaćati preozbiljno.
      Dečki naravno nisu mislili pokrenuti flame war. 😉

    • 4ndY napisao:

      We Didn’t Start the Flame War 😉

      Mislim da im je to bila jedina nakana zadnjom rečenicom… pa sad tko nasjedne na provokaciju nasjedne 🙂

    • Z0K4 napisao:

      Bila to šala ili ne, nije lijepo to pročitati… na ovakvim portalima uvijek ima novih čitatelja koji traže odakle početi s Linuxom. Kad bi na kraju svakoga članka pisalo GNOME je bolji od KDE-a, RPM je bolji DEB-a, Fedora je bolja od openSuSE, svi novi Linuxaši bi bili na Fedori. Oh kako bi to šaljiv svijet bio!
      Vjerujem da momci nisu mislili ništa loše, ali iz ovakvih šala mnoge stvari mogu poći u krivome smjeru.
      @Branko: I ne shvaćam to ozbiljno, ali netko drugi bi mogao.

  3. b4sh napisao:

    Clanak je odlican , sad jeli bolji rpm ili deb svako ima svoje misljenje 😉

    LP b4sh

  4. Branko napisao:

    Vrijedni ljudi. Pozitivna mlada ekipa.
    Želim im puno uspjeha i dobre poslovne partnere!

  5. Ivan Galgoci napisao:

    Malen ali efikasan tim. Sve najbolje u daljnjem radu!

  6. Darko Topolko napisao:

    Hvala svima na pozitivnim komentarima i lijepim željama! Zahvaljujemo i LZS-u na objavi intervjua!
    rpm vs deb je bila šala za koju se nadamo da nećete previše zamjeriti 😉 Dapače, tu nemamo nikakvih posebnih preferenci.
    Ako netko ima dodatnih pitanja ili treba kakav savjet, vrlo rado ću odgovoriti!

  7. gurk napisao:

    Oni imaju silicijsku dolinu, mi imamo silicijske brege.

  8. Marijan napisao:

    Svaka čast dečki

    Nasmijao me kraj 😀

    Hvala na otvorenosti

    Kudos

  9. Vl@do napisao:

    Hvala dečkima iz Ultima tima. 🙂
    Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu.

  10. max360se napisao:

    Svaka čast, samo napred!

  11. SuSe napisao:

    Podrška i od mene, a i pohvala za ovakve i sl. intervjue!

  12. Lemi napisao:

    Moze li mi ko pojasniti ovaj deo.
    “Ultima: Čestitamo ako ste dogurali do ove rečenice!
    RPM je bolji od DEB-a.”
    Konkretno zasto je RPM bolji od DEB-a.
    Nov sam i ne razumem, zato pitam

    • Branko napisao:

      Ok. Pretpostaviti cu da mislis ozbiljno.
      Taj dio je sala. Autori ne misle ozbiljno. Ako si nov u Linuxu nema smisla ti objasnjavati. Shvatiti ces s vremenom.
      Rpm nije bolji od deba i deb nije bolji od rpma. Cijela prica je dio stoljetne bitke izmedju dva tabora. Debian based distre protiv rpm based distri. Prevedeno na razumljiv jezik ista prica kao i : “Moj tata je bolji od tvog tate.”
      Uglavnom, totalno nebitno u cijeloj prici.

  13. Yorkin napisao:

    Zagorci smo, ljudi pravi, kaj nam pak moreju…
    Svi prolaze, svi odlaze a Zagorci linuxaši delaju 😀

  14. Lemi napisao:

    Hvala na pojasnjenju

    • Branko napisao:

      Nema problema. 😉
      Isprobaj sam vise distribucija i nadji si onu koja ti najvise odgovara. Svejedno bila ona deb ili rpm based.

    • Darko Topolko napisao:

      +1 za Brankova objašnjenja.
      Cilj je bio da ispadne simpatično, ali se čini da bitka još nije završila 😀
      Nije neobično da se članovi open-source zajednice oko nečeg ne slažu. Kažu da kad svi misle isto znači da nitko ne misli dovoljno 😉 Zato postoji više distribucija, desktop environment rješenja i aplikacija koje na različite načine rješavaju slične zadatke. Kod odabira treba uzeti u obzir za što će se konkretno rješenje koristiti i koji su specifični zahtjevi. Prema tome se izvažu dobre i loše strane softvera koji se razmatra.

  15. ahrx napisao:

    bože kako ima zanovijetala i ljudi cijepljenih od humora na ovom svijetu 🙂

    btw, odličan tekst!

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.