8,545 pregleda

München je bez problema pobio rezultate HP-ove studije

7

U razgovoru s internetskim portalom H-online, Stefan Hauf, voditelj Ureda za tisak i informacije grada Münchena, osvrnuo se na rezultate nedavne studije koju je za Microsoft proveo HP.

HP-ova studija pobija službeno istraživanje grada Münchena u kojem je navedena ušteda od 8 milijuna eura koju su ostvarili prelaskom na Linux i OpenOffice. Prema HP-ovoj studiji München ne samo da nije uštedio prelaskom na Linux i korištenjem otvorenog softvera, već je potrošio značajno više novaca nego što bi potrošio da je ostao uz Microsoftova rješenja. HP je izračunao da ukupan trošak migracije na Linux i otvorene sustave iznosi oko 60 milijuna eura, a ostanak uz Microsoftova softverska rješenja bi München prema toj studiji koštao samo 17 milijuna eura.

Obzirom da ovi brojevi snažno pobijaju rezultate službene studije grada Münchena, Stefan Hauf je u razgovoru objasnio razlike u rezultatima.

Gradska vijećnica grada Munchena

Gradska vijećnica grada Munchena

 

HP je u studiji krenuo s nekoliko bitno krivih pretpostavki koje su dovele do ovako visokih procjena troškova. Krenut ćemo redom:

  • Prva je pretpostavka da je München 2004. godine u migraciju krenuo s 12 000 računala. To je daleko od istine jer je München krenuo s daleko manjim brojem računala, a onda postupno tijekom godina povećao broj na današnjih 13 000.
  • Druga pretpostavka koju je HP pogrešno uveo u studiju je da na projektu puno radno vrijeme radi oko 1000 IT stručnjaka koliko iznosi ukupan broj IT zaposlenika uprave grada Münchena. Međutim, održavanje i pružanje podrške za ove sustave obuhvaća tek mali dio radnog vremena ovih ljudi.
  • Treća pogreška je pretpostavka da su hardverski zahtjevi za računala pokretana Windowsima i Linuxom jednaki. Međutim, dobro je poznata činjenica da su hardverski zahtjevi za računala pokretana Linuxom daleko manji, tako da je značajna ušteda ostvarena i na nabavci računala.
  • Četvrto, u HP-ovoj studiji su redovite nadogradnje operativnog sustava tretirane kao migracije na novi OS što je dramatično povisilo troškove.
  • I posljednja pogreška u HP-ovoj studiji je navod da su troškovi prijenosa aplikacija napisanih isključivo za Windowse iznosili 38,5 milijuna eura. Navedena brojka polazi od krive pretpostavke da je za prelazak na Linux bilo potrebno prepraviti sve specijalizirane aplikacije. Međutim, sve web bazirane procedure su se mogle koristiti na Linuxu bez ikakve dodatne modifikacije, a većina procedura koje su bile vezane za Microsoftove proizvode su se mogle koristiti na Linux klijentima putem alternativnih metoda tako da su troškovi prijenosa aplikacija na Linux bili drastično manji.

Kada su na kraju intervjua Haufa pitali da li je potrebno reevaluirati studiju grada Münchena obzirom na rezultate HP-ove studije, Hauf je rekao da Gradsko vijeće Münchena ne drži da je HP-ova studija znanstveno utemeljena i stoga toga ne vidi nikakav razlog za reevaluaciju vlastite studije.

Na kraju bi samo zaključili da je divno pročitati ovako racionalno pobijanje rezultata i upozoravanje na sasvim krivo postavljene temeljne pretpostavke na kojima je HP-ova studija počivala. Hauf apsolutno zna o čemu govori i uvjerljivo uništava klimavo postavljene brojeve kojima je HP baratao. U svijetu znanstvenika ovo bi odgovaralo debaklu i teškom gubitku kredibiliteta izvoditelja ove studije.

Ono što fascinira je i stav Gradskog Vijeća koje je u potpunosti odbacilo HP-ovu studiju bez da je prihvatilo ijednu stavku koja im se iz nje nametala.

Pitanje je samo da li se Microsoftu isplatilo mahati ovako klimavom studijom, jer željeni cilj sasvim sigurno nisu postigli. U nekoj drugoj zemlji, klimavije i uz “dobre argumente” kompromisu sklone državne uprave, ovakva studija bi bila sasvim dovoljna da zapečati nastavak duge suradnje s Microsoftom. No, Nijemcima je očito stalo da s državnim novcem postupaju racionalno i štedljivo, pogotovo u današnje vrijeme kada novaca baš i nema i treba ga znati pametno utrošiti.

Na kraju ovog članka pozdravit ćemo one koji u Hrvatskoj pronalaze načine za korištenje rješenja zasnovana na slobodnom softveru. Nadamo se da ćemo sve više čitati o takvim projektima i kod nas. Posljednji put kad smo provjeravali, Njemačka je i dalje imala jaču ekonomiju i više novca od nas, tako da će nam dobro doći, ako ništa drugo, barem pokoji LibreOffice instaliran na računala državne uprave. ;)

Izvor: H-online

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (28 votes cast)
München je bez problema pobio rezultate HP-ove studije, 5.0 out of 5 based on 28 ratings

Povezani članci:

Cloud izdanje LibreOffice...
Novo jednostavno i brže i...
Google je donirao 15 000 ...
Koristite sveprisutni Sky...
Za početnike: 10 bitnih r...

7 Responses

  1. ovisnik kaže:

    U Hrvatskoj i dalje ista priča.

    Pogledajte si Nacrt strategije razvoja elektroničke javne nabave:

    Nije mi jasno zašto se koristi Microsoft Windows Enterprise Server i Oracle zajedno?! Kako to da još nisu uključili i DB2 pa da bude još povoljnije?

    http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=4010

    Tehnologije primijenjene na platformi EOJN-a
    Operativni sistem: Microsoft Windows Enterprise Server
    Baza podataka: Microsoft SQL Server Enterprise
    Aplikacija – Internet Information Services
    Aplikacijska infrastruktura:
    .NET Framework
    BizBlocks Data Access Layer
    Idom3.Enterprise, BizBlocks, PostSharp – Business Logic layer
    Idom3.Enterprise.Web – Web layer
    Integracijska i ESB platforma: BizTalk Server
    Digitalna arhiva: Sharepoint
    Generiranje dokumenata: Aspose komponenta
    Kriptografija, digitalni potpis, timestamp: .NET, BouncyCastle,iTextSharp30
    Web poslužitelj: Microsoft IIS
    ERP baza podataka: Oracle
    Razvojna okolina: Microsoft .net
    Poslužitelj ePošte: Microsoft Exchange
    IT services standard: ITIL v3.0

    • Ivo kaže:

      nije problem što se koristi ms tehnologija, nego je problem što sve skupa u državi uključujući i lokalnu zajednicu nije sve na jednom mjestu pa je trošak puno veći.

      državi bi se isplatilo da imaju jedinstvenu informatičku službu koja bi održavala sustave i aplikacije, posebno bi se isplatilo imati jedinstven knjigovodstveni program za sve državne i lokalne službe.

      nadalje isplatilo bi se državi da ta informatička služba održava sve aplikacije za potrebe države.

      znači jedna baza, jedna platforma sve na jednom mjestu.

      pod jednom bazom mislim da se uzme ili oracle ili db2 ili sql server.

      kad uzmeš nešto od neke firme kao što je ms, onda iza tih tehnologija stoji i firma.

      nije problem uzeti linux, neki email server (groupware kao zamjena za exchange), itd..

      problem je support ili ako proizvod nestane sa tržišta, pa onda radi migraciju, a to puno više košta od ovog što se plaća ms-u, nadalje problem su kvalitetni linux admini i da školuješ 1000 ljudi za linux admine, opet od tih 1000 dobit češ 50-70 dobrih.

      i ja sam mislio prije prelazak na linux je jeftin, je i nije.

      nadalje kad uzmeš sve od jedne firme kao što je ms, onda imaš sve integrirano u jednom, je skuplje, ali opet dobivaš određenu uslugu.

      AD, dns, dhcp, print server, file server (ili nas) sa pravima pristupa,group policy, fax server, IIS i sve ti radi.

      problem je što ljudi nisu naučeni plaćati za određene usluge.

      zašto kad vas netko pita za pomoć, zašto to ne odradite besplatno?

      ne branim windows, ne branim linux, ja sam linux/unix boy, ali treba pogledati sve strane dobiveno/uloženo

  2. Vl@do kaže:

    Evo, lijepo je objašnjeno i onima kojima do sada nije bilo jasno. Nama ovdje je od samog početka sve bilo kristalno jasno i nije nam trebala studija koja bi to dokazivala. Ne treba biti previše pametan da se zbroji 2 i 2.
    Svaka čast još jednom Munchenu, a vi gospodo vladajući ugledajte se jednom već u ovakve i slične primjere.

  3. darkborn kaže:

    Milsim da je HP studija bila zatvorena za javnost, neslužbena ili tako nekako. Što nije spriječilo MS i satelite da naokolo (ne)službeno maše krivim podacima.
    Ali:
    MS FUD bi se u zadnje vrijeme mogao naprosto nazvati “bumerang efekt”.
    Prošle godine su im se njihovi “podaci” i najave toliko puta obili o glavu da većina medija više puta prekontrolira točnost kad su vijesti vezane uz MS. Ili iz predostrožnosti ne objavljuje vijesti i najave.
    Odokativno po sjećanju da spomenem:
    Lumia je bila (kao) najprodavaniji mobitel u Kini, ispred iPhonea. Također, poželjna i rasprodana globalno (kao i sad SurfaceRT) u tolikoj mjeri da se ne može nabaviti.
    U Windows Store (za WP platformu) dostupni deseci tisuća aplikacija, uskoro više od GooglePlay-a i Apple Storea. (to se nije desilo, niti bude ikad kako stvari stoje, a kvaliteta kvantitet app-ova itd je navodno užas)
    Sad zadnje, direktno od Ballmera: 400% više prodaje Viste8 (4×0=0) itd.
    Gartner: Prodaja WP skočila za čak 124% (… i došlo do čak 3% tržišnog udjela).

    A tek deseci tisuća naivaca koji su platile razne tečajeve i diplome sa XNA, Silverlight itd abandonware tehnologijama – pa su ih i dalje preko vijesti i medija farbali da će to sve vratiti prodajom aplikacija na exMetro WP7/7.5, SurfaceRT itd…

    I onda uz sve to pljuju po drugima putem kampanja “smoked by WinPhone”, “Scroogled” itd.

  4. sasa kaže:

    Ja u mojoj firmi imam 3 racunara pod Linuxom. Naravno da nije isto odrzavati 3 i 13000 racunara ali kao mikro uzorak mogu reci da osim apdejtova gotovo da ni na jednom racunaru nije nista radjeno 2 godine. Svi lepo rade, jesu stari ali sigurno jos 2 godine necu morati da kupim nove.

    Hocu reci da ja na racunarima i na njihovoj mrezi nisam potrosio ni jedan euro poslednje 2 godine a posto ih sam odrzavam mogu da kazem da nisam potrosio ni vise od 8 radnih sati na odrzavanje.

    Mislim da je svima vise nego jasno da ne postoji racunica po kojoj je prelazak na otvorene sisteme skuplji nego zadrzavanje MS-a.

    Pozdrav svima,

Ostavi komentar

© 2014 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.