14.625 pregleda

Arch Linux: Rapsodija u plavom

25

arch logoPri pomisli na Arch Linux distribuciju, često se govori kao o jednoj od distribucija namijenjenih naprednim korisnicima, što je u neku ruku diskutabilno. Arch Linux može svatko instalirati! Dakako, ne bi loše bilo imati malo predznanja o BASH-u i baratanju osnovnim naredbama. Svaka distribucija slijedi svoju filozofiju. Filozofija koju slijedi Arch Linux je KISS. Ne, nije riječ o poljupcu, što bi u izravnom prijevodu značilo, već je riječ o skraćenici “Keep It Simple, Stupid” gdje nam Arch želi dati do znanja da bi sve trebalo biti onako kako to korisnik zamisli: direktno i jednostavno. Istu filozofiju slijedi i Slackware. Ako vam se svidio Slackware, svidjet će vam se i Arch Linux. Razlika je u tome što se Arch Linux više oslanja na instalaciju binarnih paketa nego na pravljenje vlastitih iz izvornog (source) koda.

Filozofija

Jedna od definicija prisutna je i u članku na Wikipediji:
“Filozofija ove distribucije je jednostavnost, brzina i fleksibilnost. Arch je zasnovan na KISS principu (Keep It Simple, Stupid), što bi u doslovnom prijevodu na hrvatski jezik značilo “održati jednostavnim, glupim”. Iako se drži filozofije jednostavnosti, Arch sigurno nije distribucija za početnike već za malo iskusnije korisnike Linuxa, jer se sva podešavanja sustava vrše tekstualno unutar naredbenog retka. Arch je tekstualna distribucija i nema grafičke alate za uređivanje i održavanje.”
Međutim, je li definicija “za naprednog korisnika” dobro sročena, ostaje stvar subjektivnog dojma.

Povijest

Arch Linux je nastao 2002. godine, isprva samo za jednojezgrene i686 procesore, što je u neku ruku i logično jer su 64-bitni procesori još bili novost. Razvio ga je Judd Vinet koji je bio inspiriran CRUX distribucijom.

Verzije Arch Linuxa:

0.1 kodni naziv “Homer” 11.03.2002
0.2 kodni naziv “Vega” 17.04.2002
0.3 kodni naziv “Firefly” 08.07.2002
0.4 kodni naziv “Dragon” 18.12.2002
0.5 kodni naziv “Nova” 01.03.2004
0.6 kodni naziv “Widget” 01.03.2004
0.7 kodni naziv “Wombat” 24.01.2005
0.8 kodni naziv “Voodoo” 31.03.2007
2007.05 kodni naziv “Duke” 17.05.2007
2007.08 kodni naziv “Don’t Panic” 05.08.2007
2008.06 kodni naziv “Overlord” 24.06.2008
2009.02 16.02.2009
2009.08 10.08.2009
2010.05 17.05.2010
2011.08.19 19.08.2011

Arch Linux je danas isključivo “rolling release” distribucija. Dostupna je za i686/x86_64 arhitekturu, kao i za ostale. “Rolling release” znači da praktično, poput Gentoo distribucije, ne koristi oznake i kodne nazive svakog izdanja, osim za instalacijske medije i ISO slike kako bi se označio datum kada je ISO načinjen. Dakle, još jedna stvar koju ćete voljeti kod Arch Linuxa jest da je uvijek u tijeku s najnovijim softverom, tako da ste uvijek ažurirani, ali vas nužno ne prisiljava da ga redovno održavate. Prednost tome je što uvijek imate najnovije programe i verzije desktop i window managera, a mana je to što vas može zadesiti i nestabilno izdanje. Upravo zbog toga, na Archovoj web stranici stoje obavijesti koje bi trebalo provjeriti prije vršenja bilo kakve nadogradnje sustava.

Arch u sebi sadrži mnoštvo najnovijih značajki dostupnih GNU/Linux korisnicima, uključujući moderne datotečne sustave (Ext2/3/4, Reiser, XFS, JFS), LVM2/EVMS, software RAID, udev podrška i initcpio, kao i najnoviji Linux kerneli.

Upravitelj paketima

Glavni upravitelj paketima je pacman. Iako nazivom podsjeća na popularnu igru, zapravo je skraćenica od package manager. Paketi se vrlo jednostavno instaliraju. Dovoljno je u naredbenom retku utipkati pacman -S imepaketa. Naravno, dobro bi bilo prije vršenja instalacije napraviti osvježavanje repozitorija, kako biste preuzeli najnovije pakete i izbjegli eventualna upozorenja da paket ne može biti pronađen. U tu svrhu dovoljno je utipkati:

pacman -Sy

a za nadogradnju sustava

pacman -Syu

Naravno, moguće je instalirati paket i iz lokalnog direktorija pomoću naredbe:

pacman -U imepaketa.pkg.tar.xz

ili

pacman -U imepaketa.pkg.tar.gz

Drugi način je AURBuild koji je opisan u sljedećem koraku.

Pacman:

Arch Linux Pacman   Arch Linux Pacman

AURBuild

Pored standardnog načina instalacije paketa preko pacmana, moguće je koristiti i AURBuild. To je sustav sličan Slackwareovim SlackBuildsima. Svodi se na preuzimanje PKGBUILD skripte i izvornog (source) koda. AURBuild pomoću PKGBUILD skripte iz izvornog koda radi paket formata razumljivog Arch Linuxu. Poslije se može jednostavno instalirati pomoću pacman -U naredbe koja je opisana nekoliko redaka iznad. Poslije otpakiranja paketa u mapu, vrši se klasično kompajliranje pomoću naredbe:

makepkg -s

Mogu se koristiti i klasične configure i make naredbe. Arch Linux automatski provjerava sve potrebne pakete koji su potrebni za rad željene aplikacije i obavještava vas ako neka od njih nedostaje. Drugi, automatizirani način je ABS (Arch Build System) koji sam preuzima PKGBUILD i izvorni kod, a na vama ostaje samo da predinstalirate pakete potrebne za rad željene aplikacije.

Init sistem

Arch Linux posjeduje init system koji nalikuje onom na BSD-u. Također koristi System V runlevele koji su numerički označeni. Osnovne pokretačke funkcije su smještene u konfiguracijskim datotekama, a dvije najvažnije su rc.conf i pacman.conf.
U rc.conf se nalaze izvršne naredbe koje se pokreću zajedno sa sustavom.
U njemu je moguće definirati module koji se obično ne pokreću sa sustavom, npr. Network Manager koji vrši nadzor veza koje se ostvaruju prilikom jedne sesije. Linija u koju se upisuje je označena sa DAEMONS=(dbus crond networkmanager …), gdje umjesto tri točke možete dodati i neke druge izvršne naredbe programa koje želite pokrenuti prije grafičkog podsustava, tj. X-a.
U pacman.conf se nalaze izvršne naredbe vezane za upravitelj paketa. U toj konfiguracijskoj datoteci moguće je postaviti repozitorije iz kojih će se preuzimati novi paketi, ali i definirati neke koje ne održava Arch Linux tim već zajednica ili pojedinac.

Svi repozitoriji posjeduju signature (potpise) koji govore o nivou sigurnosti određenih paketa. Možete dati dozvolu svim ili samo određenim “provjerenim” paketima da se preuzimaju s određenog repozitorija.

Korisnički repozitoriji

Repozitoriji su, jednostavno rečeno, mjesta na internetu koja sadrže samo datoteke, odnosno instalacijske pakete određenih programa i ništa drugo osim njih, eventualno skripte i upute kako ih instalirati.
Na Arch Linuxu postoji mnoštvo korisničkih repozitorija gdje korisnici samoinicijativno izrađuju najnovije pakete za Arch Linux, često i prije tima. Ti paketi mogu biti nestabilni za svakodnevno korištenje, ali ne nužno.
U pacman.conf datoteci stoje u oznaci [community], za razliku od službenih repozitorija koji nose oznake [core], [extra], [testing], itd. Također, ako se naiđe na neki problem prilikom instalacije nekog paketa, na forumu Arch zajednice korisnika možete naći sličan problem i rješenje ili pitati druge korisnike. Velika vjerojatnost je da ćete brzo dobiti neki savjet. Osim foruma, tu je i irc kanal #archlinux na mreži Freenode.

Instalacija

Možda najvažniji dio u cijeloj priči je instalacija samog operativnog sustava. Arch Linux, poput Slackwarea koji slijedi istu filozofiju, koristi tekstualni installer, gdje vas neće dočekati lijepo grafičko sučelje s puno ilustracija, ali je prilično upotrebljiv i praktičan za korištenje. Nakon što ste pokrenuli Arch Linux s instalacijskog medija (USB ili CD), dočekat će vas samo naredbeni redak s informacijom kako započeti instalaciju. Čitav proces instalacije je opisan na Arch Linux službenoj web stranici archlinux.org, u priručniku (handbook). Sam postupak je prilično jednostavan. Naravno, potrebna je određena doza pažnje i razumijevanja kao i neka osnovna znanja o radu s naredbenim retkom. Vaš prijatelj tijekom cijele instalacije će biti samo tipkovnica, dok će miš biti neupotrebljiv. Naravno, potrebna vam je i veza s Internetom. Particioniranje diskova vršite preko CLI programčića cfdisk, a postoji i još jednostavniji – fdisk. Dobro bi bilo nakon izrade particija restartati računalo i tek onda pokrenuti instalaciju naredbom /arch/setup.

Nakon instalacije potrebno je ručno urediti sve datoteke, a primjer kako trebaju izgledati u konačnici već je u njima sadržan, na vama je samo da ih uredite kako vam odgovara. Dakle, vrlo je pojednostavljen proces instalacije jer se ne morate mučiti definiranjem svake linije u svakoj od konfiguracijskih datoteka. Nakon završetka instalacije, dočekat će vas samo naredbeni redak, ali sada se operativni sustav nalazi na vašem disku. Grafički sustav instalirate opcionalno, prema vlastitim željama i potrebama. Gledano iz tog kuta, po ovome je Arch Linux distribucija ipak za malo naprednije korisnike koji žele svoj operativni sustav prilagoditi prvenstveno sebi. Međutim, ako ste slijedili priručnik, i vi ga možete instalirati. Za svaku naredbu postoji uputa. Tako primjerice, man fdisk ili man cfdisk vam otkrivaju kako ih možete koristiti za particioniranje.

Instalacijski postupak

Arch Linux instalacijski postupak Arch Linux instalacijski postupak Arch Linux instalacijski postupak Arch Linux instalacijski postupak

Arch Linux instalacijski postupak

Sučelje

Arch Linux KDE:

Arch Linux KDE

Arch Linux Xfce:

Arch Linux Xfce

Arch Linux i3:

Arch Linux i3

Arch Linux – za i protiv

Poput bilo koje druge distribucije, Arch Linux ima svoje prednosti i nedostatke. Izdvojio bih najvažnije:

Za
+ prilagodljivost
+ jednostavnost instalacije paketa
+ uvijek najnoviji programi
+ jednostavan za održavanje
+ odlična zajednica

Protiv
– tekstualna instalacija, koja više nije “in” (neki korisnici više vole tradicionalni izgled installera)
– zahtijeva određeno predznanje o naredbenom retku i naredbama
– zahtijeva određeno vrijeme za podešavanje
– najnoviji paketi ne znače nužno i stabilne pakete
– upravitelj paketima zahtijeva korištenje naredbenog retka (što i nije mana ako uzmemo u obzir da grafički upravitelji paketima znaju biti prilično nestabilni i spori)

Zaključak

Arch Linux je vrlo zanimljiva distribucija koja ima svoju filozofiju i koja želi svojim korisnicima olakšati rad. Iako ima velik broj korisnika, ipak u većini slučajeva nije prvi izbor ljudima koji se prvi put susreću s Linuxom. Međutim, autoru ovih redaka je ponudila prilično dobro iskustvo i užitak u radu, stoga je preporučam svima koji žele biti up-to-date, a i naučiti nešto novo. Naročito dobro iskustvo pruža pri učenju administracije sustava, pa je ovo još jedan razlog da se opredijelite za ovu odličnu distribuciju.

Autor: D.O.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (5 votes cast)
Arch Linux: Rapsodija u plavom, 5.0 out of 5 based on 5 ratings

Oznake:,

25 komentara

  1. GoranSTX napisao:

    [QUOTE] Arch je zasnovan na KISS principu (Keep It Simple, Stupid), što bi u doslovnom prijevodu na hrvatski jezik značilo “održati jednostavnim, glupim”. [END QUOTE]

    U doslovnom da, ali to nikako nije smisao KISS principa. Zašto bi nešto održavali glupim?! Izreka glasi “Održavaj jednostavnim, glupane” i iznosi stav da da je glupost bespotrebno komplikovati stvari. Zvuči logičnije, zar ne? 🙂

    • drone napisao:

      Točno. Iako ima nekoliko definicija za KISS, kod Archa znači “Održavaj jednostavnim, glupane” ili u slobodnijem prijevodu “Ne kompliciraj, glupane”.
      Inače, pohvala autoru za članak, Arch zaslužuje članke na LZS stranicama.

    • Branko napisao:

      Meni se isto čini da KISS znači prevedeno: Ne kopliciraj glupane!
      Jel ima netko link na službeno objašnjenje?

    • Slamd64 napisao:

      Da, slazem se, nije bas najpogodniji prijevod ove rijeci, a iz razloga sto ne bi bilo prikladno nazvati buduceg korisnika tim imenom, zar ne? Zato bi ovaj prijevod ipak mogao biti prikladniji.

  2. skrtac napisao:

    Jos da mogu naci kako installirati mozda bi i koristio 😀

  3. Shicy napisao:

    ArchWiki je odličan izvor uputstava i rješenja 🙂

  4. kvaju napisao:

    Odličan članak, odličan distro, hvala LZS ekipi na trudu!

  5. calisto053 napisao:

    Svaka čast, zaredali smo seriju vrhunskih ozbiljnih članaka!

  6. grof napisao:

    Ah, Arch…. moj dragi učitelj u doba upoznavanja Linuxa. Uvijek ću mu biti zahvalan na tome i moja topla preporuka svakome tko se želi malo dublje (ne preduboko) uvaliti u stroj zvan GNU/Linux OS i ponešto naučiti, pogotovo ako se malo poigrate i s AUR repozitorijem…

  7. Marijek napisao:

    Arch <3 – ne mijenjam ga više nikad (nadam se) 🙂

  8. lutherus napisao:

    bin there done that

  9. Blacx napisao:

    Super članak, pohvale autoru! 😉

  10. Archer napisao:

    Probao mnogo distribucija, po mom ličnom mišljenu Arch mi najviše odgovara zbog njegove ažuriranosti i naravno zbog AUR-a. Lepe distribucija i odličan osnov za forkove.

Ostavi komentar

© 2017 Linux Za Sve. | Impressum | Sadržaj je licenciran pod CC-SA-3.0 ako nije drugačije naznačeno.
Proudly designed by Theme Junkie.